Organum Šibenik najavljuje koncert vokalne glazbe

listopad 22, 2017 Komentari isključeni za Organum Šibenik najavljuje koncert vokalne glazbe
Organum Šibenik najavljuje koncert vokalne glazbe

ORGANOLOŠKO DRUŠTVO ORGANUM ŠIBENIK NAJAVLJUJE

KONCERT VOKALNE GLAZBE

 Izvode: Ivica Trubić, BAS

Emin Armano, ORGULJE

Crkva Sv. Duha

Subota, 28. listopada u 19 sati

 

 

*** : Veni, veni Emmanuel (obr. E. Armano)

  1. Cecchini: Sonata prima

*** : What Child is this?

  1. Clark: The Prince of Denmark’s March

Cl. Kainerstorfer: Ave Maria

  1. Jurjević: Isus što trpit’ htje za nas
  2. Corelli: Sonata u C-duru
  3. Jurjević: Milost Duha svetog

Ti koj’ si svih nas stvoritelj

  1. Klobučar: U Bogu mir

 

IVICA TRUBIĆ (Zagreb 1958.) diplomirao je solopjevanje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi prof. Ljiljane Molnar-Talajić. Za izuzetan uspjeh u toku studija, 1988. godine dobiva nagradu «Marija Borčić». Usavršava se u Italiji i Sloveniji. Od 1987. godine je u stalnom angažmanu u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru gdje pjeva sve basovske uloge u operama koje su na repetoaru. Godine 1997. prelazi u stalni angažman u Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu gdje i sada djeluje. Uz stalna gostovanja u Ljubljani, Zagrebu, Osijeku, Rijeci, sa matičnom kućom nastupa i u Austriji, Italiji i Ukrajini. Na repertoaru ima 50-ak basovskih uloga u raznim operama Verdija, Puccinija, Donizettija, Mozarta, Rossinija, Čajkovskog, Rimski-Korsakova, Musorgskog, Zajca, Wolf-Ferrarija, Giordana, Masseneta, Smetane, Saint-Saënsa, Brittena, Wagnera, Gotovca. Uz stalnu djelanost u operi, prisutan je i na koncertnom podiju njegujući popijevku te glazbu baroka i starih majstora.

EMIN ARMANO (Zagreb 1944.) studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Postdiplomske studije završava u Moskvi kod prof. L. E. Brumberga i u Zagrebu kod prof. Ladislava Šabana. Laureat je VIII. jugoslavenskog natjecanja muzičkih umjetnika 1973. godine i dobitnik nagrade muzičke kritike “Darko Lukić”. Od 1979. godine nastupa u klavirskom duu sa Ljubomirom Gašparovićem. Kao pijanist, orguljaš ili komorni glazbenik nastupao je u Njemačkoj, Italiji, Makedoniji, Sloveniji, Španjolskoj i Belgiji. Snima za radio i televiziju. Priredio je više redakcija i obradbi djela za klavir četveroručno hrvatskih skladatelja te niz redakcija skladbi za glazbala s tipkama (orgulje, čembalo, pianoforte) neutvrđenih skladatelja pronađenih u hrvatskim glazbenim arhivima. Često svira praizvedbe djela hrvatskih skladatelja za klavirski duo ili za orgulje. Autor je knjiga Don Petar Nakić utemeljitelj mletačko-dalmatinske graditeljske škole orgulja i Orgulje hrvatskih graditelja – tragom Ladislava Šabana te niza organoloških članaka objavljenih u Hrvatskoj i izvan nje. Djeluje kao profesor komorne glazbe na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

 

Orgulje Nikole Lupinija sagrađene 1640. godine, sada u crkvi Svetoga Duha u Šibeniku, najstarije su sačuvane orgulje u Hrvatskoj. Muzicirajući na tako starom i vrlo uspješno restauriranom instrumentu teško je odoljeti iskušenju ne pokušati pokazati kako se je razvijala zvučnost orgulja na kršćanskom zapadu. Ispočetka su to bili mali instrumenti sa jedva dvanaestak tonova jednoga registra. Tijekom vremena opseg tonova i broj registara su se povečavali. Najstariji instrumenti su služili za izvođenje jednoglasnih melodija, zatim preko paralelnog višeglasja u kvintama ili kvartama do razvijene polifonije te konačno do virtuoznih skladbi namijenjenih izvođenju isključivo na instrumentima s tipkama.

Suvremena obrada gregorijanskog korala Veni, veni Emmanuel pokušaj je evociranja orguljske prakse u srednjem vijeku prije trenutka kada se u europskoj glazbi razvila polifonija a kasnije uspostavila dominacija tonaliteta dura i mola. Tekst je nastao ui 9. a napjev u 13. stoljeću

Veronežanin Tomaso Cecchini (Verona, 1580. ili 1582. – Hvar, 1644.) bio je cijenjen skladatelj ranoga baroka čija su djela imala odjeka diljem Europe. U Dalmaciji djeluje od 1603. do 1607. te od 1714. do smrti.

Sonatu prima je Tomaso Cecchini skladao 1628. godine kao dvoglasnu skladbu za violinu i violu da gamba. Danas će zvučati prema transkripciji Bojana Bujića.

Crkvena pjesma What Child is this? Je jedna od mnogih anonimnih skladbi koje su objavljene u starim engleskim crkvenim pjesmaricama.

Engleski barokni skladatelj Jeremiah Clark (oko 1674. – 1707.) autor je mnogih i danas rado izvođenih skladbi. The Prince of Denmark’s March postao je izrazito popularan kada ga je Eurovizija počela koristiti kao zvučnu podlogu početaka i završetaka međunarodnih televizijskih prijenosa.

Suvremenica Johannesa Brahmsa, austrijska skladateljica Clotilde Kainerstorfer (1833. – 1897.) autorica je mnogih duhovnih skladbi. Skladba Ave Maria pisana je za glas uz pratnju orgulja ili harmonija koji je u vrijeme njena djelovanja bio izrazito popularan.

Atanazije Jurjević (Grgičević) (Split, oko 1590. – oko 1640.) bio je ugledni intelektualac svojega vremena. Kao savjetnik bio je u službi nadvojvode Ferdinanda II. koji mu je povjerio diplomatske misije po Poljskoj, Slavoniji i Bosni. Za zasluge ga je nadvojvoda nagradio imanjem Švarča kod Karlovca.

Zbirka 12 popjevaka Pisni za naypoglavitiye, naysvetiye i nayveselye dni svega godischia sloxene: i kakose u Organe s’yednim glasom mogu spivati, napravgliene izdana je u Beču 1635. godine. U doba protureformacije, to je bila prva autorska pjesmarica na hrvatskom jeziku.

Tri popijevke na današnjem programu bit će izvedene u obradi Lovre Županovića koji je napravio i tekstovni prepjev na suvremeni hrvatski jezični standard.

Sonata u C-duru Arcangela Corellija (1653-1713) pronađena je 1993. godine u Glazbenoj zbirci Algarotti-Udina kao djelo anonimnog autora. Tek 1994. godine, prilikom obrađivanja ove sonate za izvođenje otkriveno je da se radi o sladbi A. Corellija. Pronađeni prijepis upućuje na to da se ta sonata izvodila i kao orguljaška skladba ma da je originalno pisana za violinu i continuo o čemu svjedoče mnogi prijepisi rašireni po Europi.

Nezaobilazna ličnost hrvatske glazbe a posebice orguljske jest akademik Anđelko Klobučar (1931. – 2016.) Kao skladatelj se dotaknuo gotovo svih glazbenih područja glazbenog stvaralaštva. Kao dugogodišnji orguljaš zagrebačke katedrale za liturgijske je potrebe skladao je niz moteta, uglazbio veći broj psalama te mnoštvo skladbi za orgulje.

 

 

Comments are closed.