{"id":1222,"date":"2012-02-20T17:37:18","date_gmt":"2012-02-20T16:37:18","guid":{"rendered":"http:\/\/organum.hr\/?page_id=1222"},"modified":"2013-05-27T16:09:31","modified_gmt":"2013-05-27T14:09:31","slug":"orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/o-orguljarima\/orguljari-u-hrvatskoj-kroz-povijest\/","title":{"rendered":"Orguljari u Hrvatskoj u pro\u0161losti"},"content":{"rendered":"

Autor: \u00a0Bo\u017eidar Grga<\/strong> \u00a0| \u00a0\u0160ibenik, 20.02.2012.<\/p>\n

Popis je sastavljen temeljem dugogodi\u0161njih istra\u017eivanja brojnih povjesni\u010dara, kroni\u010dara, glazbenika, orgulja\u0161a, orguljara i organologa. Popis mo\u017ee biti izvor za daljnja istra\u017eivanja gradnje i odr\u017eavanja orgulja na tlu Hrvatske.<\/p>\n

(Legenda: “-” Oznaka za gradnju orgulja | “*” Oznaka za odr\u017eavanje, uga\u0111anje, i druge intervencije na postoje\u0107im orguljama)<\/p>\n

AMIGAZZI<\/a><\/h5>\n
\n
obitelj orguljara iz Verone aktivna u prvoj polovini 18. stolje\u0107a, otac Gaetano i sinovi. Od njegova 4 sina, tri su sigurno bili orguljari: don Antonio, Tomaso i Gaetano, a radili su s ocem i samostalno.
\nAMIGAZZI, Gaetano senior (1673.-1747.[1]) oko ili prije godine 1734. popravlja Gasparinijeve orgulje u crkvi Sv. Justine u Padovi.[2]<\/p>\n

– Godine 1773. gradi orgulje za crkvu na otoku Sv. Jurja kod Venecije koje su prenesene najprije u Dajlu, a kasnije u crkvu Sv. Lovre u Lovre\u010dici dje su i sada. <\/p><\/div>\n<\/div>\n

ANGSTER, Joszef (P\u00e9cs)<\/a><\/h5>\n
\n
\n

Joszef Angster – (1834. – 1918.) graditelj orgulja iz Pe\u010duha [3] . Orguljarsku struku je u\u010dio u Be\u010du, Berlinu, K\u00f6lnu i Luzernu. U Parizu je u\u010dio kod Cavaille-Colla od 1863.do 1866. godine. J. Angster je bio najzna\u010dajniji graditelj orgulja u Pe\u010duhu krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a. U Hrvatskoj je sagradio vi\u0161e od 20 orgulja<\/p>\n

– U crkvi Uznesenja BDM u Brinju nalaze se njegove orgulje nabavljene u Ba\u010dkoj 1965. g. <\/p><\/div>\n<\/div>\n

ANI\u0106, Ante (vjerojatno lokalni \u0161ibenski orgulja\u0161)<\/a><\/h5>\n
\n
* God. 1932. je intervenirao na Naki\u0107evim orguljama u crkvi Sv. Frane u \u0160ibeniku<\/div>\n<\/div>\n
ANTOLI\u0106-SOBAN, Filip<\/a><\/h5>\n
\n
\n

(Grane\u0161ina, kod Zagreba, 15. 4. 1926. – 27. 2. 1992.) graditelj orgulja[4].<\/p>\n

Zanat je u\u010dio kod Franje Lindauera i Milana Majdaka. Radio je kod Majdaka i Heferera a od 1956. samostalno.Prete\u017eno se bavio popravcima orgulja i pregradnjama tu\u0111ih instrumenata.<\/p>\n

– God. 1966. Klenovik, \u017e. c. gradi nove orgulje.
\n– God. 1967. Miholjanec, \u017e. c. gradi nove orgulje.
\n– God. 1973. Ba\u010dki Petrovac, baptisti\u010dka crkva, gradi nove orgulje.
\n– God. 1982. \u0160estine, \u017e. c.. gradi nove orgulje.
\n– God. 1991. Slavonski Brod, crkva Krista Kralja, gradi nove orgulje.<\/p>\n

* Sedamdesetih godina 20. stolje\u0107a intervenirao na De Lorenzijevim orguljama u Segetu Donjem. Odbacio je izvorno ku\u0107i\u0161te i mjehove.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

ARDOAZZO, Giuseppe<\/a><\/h5>\n
\n
Popravljao sa Santom Bianchino orgulje u kr\u010dkoj katedrali 1830.[5]<\/div>\n<\/div>\n
BARAGA, Josip (Giuseppe)<\/a><\/h5>\n
\n
\n

Po\u010detkom devetnaestoga stolje\u0107a pojavljuje se u Rijeci Josip (Giuseppe) Baraga [6], kao prvi specijalizirani graditelj klavira i orgulja. Njegov otac Pietro doselio se iz Trenta. Tijekom 1817. i 1830. Nije poznato kada je i gdje Baraga umro.\u00a0Baraga je, kao fabbricatore di pianoforti popravljao orgulje u Zbornoj crkvi Uznesenja Marijina u Rijeci.\u00a0Prema prona\u0111enim ceduljama zna se da je popravljao i obnavljao orgulje u Crkvi Sv. Justine u Rabu te orgulje kaptolske crkve u Belgradu kod Novoga (1839.).<\/p>\n

– U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu \u010duva se njegov poznati rad \u2013 glasovir izra\u0111en od tre\u0161njevine, metala i bjelokosti po\u010detkom XIX. stolje\u0107a, koji nosi signaturu Giuseppe Baraga in Fiume\/Marangone Josephus Baraga.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

BARBINI, Antonio <\/a><\/h5>\n
\n
\n

(Murano, 1699., na zna se godina smrti) Italija.\u00a0Sve\u0107enik i orguljar, u\u010denika Osvalda Carloni. P. Naki\u0107 i G. Callido nisu ga cijenili kao orguljara Sagradio je vi\u0161e od 28 orgulja, navodno 6 u Dalmaciji[7].<\/p>\n

– Rovinj, crkva Sv. Eufemije orgulje su sagra\u0111ene god. 1754.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

BAZZANI, radionica<\/a><\/h5>\n
\n
\n

Giacomo Bazzani \u00a0(u ranijim dokumentima Bassani) je za\u010detnik ove vrlo aktivne orguljarske radionice[8]. U po\u010detku svoje karijere Jakov radi kod Callidovih sinova da bi kasnije (oko 1830 godine) preuzeo radionicu.<\/p>\n

Sinovi Jakova Alessandro, Pietro i Giacomo nastavljaju voditi radionicu Bazzani. Kasnije se Pietru pridru\u017euju ne\u0107aci Giacomo i Pietro. Poslednji umire 1952. godine.<\/p>\n

Radionica Bazzani je neprekidno djelovala od 1818. god. do iza drugog svjetskog rata. Za to vrijeme u njoj je sagra\u0111eno vi\u0161e od 400 orgulja.<\/p>\n

Orgulje ove radionice u Hrvatskoj su gra\u0111ene u razdoblju od 1818.-1896. godine.<\/p>\n

Radovi Jakova Bazzanija<\/h5>\n
    \n
  1. God. 1818., VODNJAN, \u017eupna crkva Sv. Bla\u017ea. Bile su to 12-stopne orgulje od 27 registara[9] Danas su na pjevali\u0161tu orgulje firme Beniamino Zanin e Figli iz 1934. godine.<\/li>\n
  2. God. 1834., IMOTSKI, samostanska crkva Sv. Franje Asi\u0161kog. Orgulje su imale 15 registara i 4-stopni prospekt. Danas su na pjevali\u0161tu orgulje firme Bra\u0107a Rieger iz 1907. godine.<\/li>\n<\/ol>\n
    Radovi Jakova Bazzanija i sinova<\/h5>\n
      \n
    1. God. 1838., POVJA (otok Bra\u010d), \u017eupna crkva Sv. Ivana Krstitelja
      \nOrgulje imaju 13 registara.<\/li>\n
    2. God. 1846., MAKARSKA, katedrala Sv. Marka[10]
      \nOve orgulje je obogatio Giuseppe Girardi iz Bassana 1851. godine. Danas su na pjevali\u0161tu orgulje Antona Jenka iz 1970. godine.<\/li>\n
    3. God. 1847., OBROVAC, crkva Sv. Josipa
      \nOrgulje su registrirane 1972. godine. Imale su 16. registara. Stradale su u nedavnom domovinskom ratu.<\/li>\n
    4. God. 1855., BAKAR, crkva Bla\u017eene djevice Marije
      \nOrgulje su posve izvorne, imaju 16 registara.<\/li>\n<\/ol>\n
      Radovi Petra Bazzanija i ne\u0107aka<\/h5>\n
        \n
      1. God. 1881.,LO\u017dI\u0160\u0106A (otok Bra\u010d), crkva Sv. Ivana i Pavla. God.2009. obnovila radionica Heferer. Imaju 21 registar (najve\u0107e Bazzanijeve orgulje u Dalmaciji).<\/li>\n
      2. God. 1881. CAVTAT, franjeva\u010dka samostanska crkva Gospe od snijega Podatak u samostanskom arhivu: \u00ab6.VI 1881. Colocato ad suo posto il nuovo organo dal proprio Fabbricatore Sigr. Giacomo Bazzani\u2026\u00bb. Godine 1975. zatekli smo orgulje radionice Rieger iz 1911. godine.<\/li>\n
      3. God. 1882., DUBROVNIK, crkva Sv. Frane
        \nOve Bazzanijeve orgulje su 1882. godine ugra\u0111ene u monumentalno ku\u0107e\u0161te Carla de Beni iz 1690. godine. U isto ku\u0107i\u0161te firma Bra\u0107a Rieger ugra\u0111uje svoj instrument 1890. godine. Franc Jenko 1935. godine preure\u0111uje i pove\u0107ava Riegerove orgulje.<\/li>\n
      4. God. 1882., Op. 318., ZADAR, crkva Sv. Jerolima[11]
        \nNema drugih podataka. Orgulje ne postoje.<\/li>\n
      5. God. 1883., Op. 324., KOR\u010cULA, Katedrala Sv. Marka
        \nPrije pedesetak godina orgulje je preuredio Milan Majdak iz Zagreba. Ima naznaka da je zadr\u017eao dobar dio zate\u010denog Bazzanijevog foni\u010dkog fundusa.<\/li>\n
      6. God. 1883., SMOKVICA na otoku Kor\u010duli, \u017eupna crkva O\u010di\u0161\u0107enje Bl. D. Marije
        \nOrgulje-pozitiv od 5 registara. Pri evidenciji 1975. bio je to posve izvoran instrument.<\/li>\n
      7. God. 1889., VELA LUKA na otoku Kor\u010duli, crkva Sv. Josipa
        \nOrgulje su tijekom vremena preure\u0111ivane, no zadr\u017eale su glavninu izvornog foni\u010dkog fundusa. Godine 1975. smo zatekli 11 registara. Nedavno su restaurirane (Tihomil Horvat iz Malog Mihaljevca).<\/li>\n
      8. God. 1896. \u0160KRIP na otoku Bra\u010du, crkva Sv. Jelene
        \nPri evidenciji1975. godine orgulje su bile u lo\u0161em stanju. Imale su 11 registara. Nekoliko godine nakon toga su sru\u0161ene.<\/li>\n
      9. God. 1896., VELI LO\u0160INJ, crkva Sv. Josipa
        \nPri evidenciji 1972. godine zatekli smo tek ostatke ovih malih orgulje. Moglo je biti 8-9 registara.<\/li>\n<\/ol>\n

        * Pietro Bazzani je popravljao orgulje u hvarskoj katedrali 1896. god.
        \n* Krk, katedrala, popravlja orgulje god. 1898. i 1907.[13]
        \n* Cres, \u017e.c. Sv. Marije Velike, god. 1903.obnovio orgulje A. Callida iz 1826.[14]<\/p>\n

        Orgulje radionice Bazzani koje nisu datirane<\/h5>\n
          \n
        1. Blato na Kor\u010duli, crkva Svih Svetih, orgulje su bile na pjevali\u0161tu vjerojatno do 1958.g.<\/li>\n
        2. Bol na Bra\u010du, podru\u010dna crkva Gospe od Karmena \u00ab… postoje Bazzanijeve orgulje, pi\u0161e dispozicija …\u00bb[12]. Te orgulje ne postoje.<\/li>\n<\/ol>\n

          Prema do sada prikupljenim podacima Bazzanijevi su na tlu Hrvatske sagradili 17 orgulja od kojih je sa\u010duvano 6. Sebe su nazivali nasljednicima Naki\u0107a i Callida, a to su i pokazali na\u010dinom gradnje svojih instrumenata. U po\u010detku su po\u0161tivali koncepciju Naki\u0107a, no kasnije su morali hvatati korak s vremenom.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

          BENCZ, Giorgio<\/a><\/h5>\n
          \n
          \n

          BENCZ, Giorgio (Maribor 1909. \u20201945.)[15]<\/p>\n

          Nastanio se u Goriziji 1926. kao suradnik Giovannija Kacina (izrada svirala), a kasnije se osamostalio. Sura\u0111ivao je sa sinovima. Radio je harmonije i poneke orgulje. Najvi\u0161e se bavio popravcima orgulja, bez osje\u0107aja za povijesne karakteristike.<\/p>\n

          * Pula, M. B. od milosr\u0111a, god. 1936., obova.
          \n* Rijeka Sv. Vid 1939., obnova.
          \n* Umag 1940., obnova.
          \n* Buje 1943., obnova.
          \n* Gro\u017enjan 1943.. obnova
          \n– Njegove orgulje su u Novigradu Istarskom u crkvi Sv. Pelagija mu\u010denika, op.38, god. 1937.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

          BENDA, Andrej<\/a><\/h5>\n
          \n
          \n

          Andrej (Ljubljana, Slovenija)<\/p>\n

          Godine 1954. ugradio je elektri\u010dno puhalo, te o\u010dostio i ugodio Callidove orgulje u crkvi Marijina Uznesenja u Buzetu.[16]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

          BERNARDIN, Br<\/a><\/h5>\n
          \n
          BERNARDIN, Br\u2026, franjevac iz Dubrovnika[17]<\/p>\n

          – Vis, \u017e. c., gradnja orgulja 1813.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

          BERTOTTO, Angelo<\/a><\/h5>\n
          \n
          \n

          BERTOTTO, Angelo<\/p>\n

          * Popravljao je orgulje kod benediktinki u Cresu tridesetih godina dvadesetog stoje\u0107a[18]
          \n* Popravljao zajedno s Giuseppeom Ardoazzo orgulje u kr\u010dkoj katedrali 1830.[19]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

          BIANCHINO, Santo<\/a><\/h5>\n
          \n
          BIANCHINO, Santo<\/p>\n

          * popravljao zajedno s Giuseppeom Ardoazzo orgulje u kr\u010dkoj katedrali 1830. \u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

          BIEBERT, Jozsef<\/a><\/h5>\n
          \n
          \n

          BIEBERT, Jozsef,[20] mad\u017earski orguljar iz Pe\u010duha (P\u00e8cz).<\/p>\n

          – Sagradio je orgulje u Popovcu (Beli Manastir) oko 1880. godine.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

          BILLICH, Karl<\/a><\/h5>\n
          \n
          BILLICH, Karl\u00a0[21]<\/p>\n

          Austrijski orguljar iz Graza<\/p>\n

          – Sagradio je orgulje u \u0160i\u0161incu 1885. godine<\/p><\/div>\n<\/div>\n

          BOLANI, Bone<\/a><\/h5>\n
          \n
          \n

          BOLANI, Bone, orgulja\u0161<\/p>\n

          * God. 1925. obavlja radove na orguljama splitske katedrale.[22]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

          BRANDL, Joseph<\/a><\/h5>\n
          \n
          \n

          BRANDL, Joseph (Eisendorf u Bavarskoj, 1865. – Maribor, 1938.)<\/p>\n

          Slovenski graditelj orgulja.[23] U Maribor je do\u0161ao 1893. godine i tu osnovao radionicu.<\/p>\n

          Gradio je orgulje sa pneumatskim prijenosom i romanti\u010dnim dispozicijama. Najve\u0107e orgulje, sa 40 registara sagradio je u Brestanici. Djelovao je u \u0160tajerskoj i Hrvatskoj. Opus mu broji oko 150 instrumenata. U Hrvatskoj postoji 47 njegovih orgulja.Navodim one u ju\u017enoj Hrvatskoj:<\/p>\n

          – Sinac, crkva Sv. Ilije, orgulje op. 92 s po\u010detka 20 stolje\u0107a.<\/p>\n

          – Split, crkva Sv. Frane (CONV), op. 137, god. 1931. God. 1974. pregradila i pove\u0107ala Radionica Gustavo Zanin (Codroipo, Italija).<\/p>\n

          – Split, crkva Gospe od Ruzarija, dominikanci, orgulje iz 1936. god.<\/p>\n

          Godine 1932. obalja opse\u017enije poslova na orguljama splitske katedrale.[24]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

          BRAUN, Wolfgang Julius <\/a><\/h5>\n
          \n
          BRAUN, Wolfgang Julius (Ulm\/Donau 1944. g.) Njema\u010dki orguljar. Ima radionice u Njema\u010dkoj i Hrvatskoj (prije u Vara\u017edinu, kasnije u Maloj Subotici).<\/p>\n

          – Vara\u017edin, katedrala orgulje su izgra\u0111ene 1998. god.<\/p>\n

          Oku\u0161ao se i u restauriranju nekoliko povijesnih orgulja, bez posebnog osje\u0107aja za povijesnu supstancu: u Svetom Iliji, Vara\u017edinskim Toplicama, Mo\u0161\u0107enicama, \u0160ibeniku (Sv. Luca i Sv. Duh), i Dubrovniku (Sv. Vlaho i Sv. Ignacije).<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

          BREINBAUER, Leopold<\/a><\/h5>\n
          \n
          \n

          BREINBAUER, Leopold. Radionicu je osnovao otac Josip 1834. u Ottensheimu, Austrija<\/p>\n

          – Nin, crkva Sv. Anselma, posjeduje njegove rabljene orgulje ra\u0111ene po\u010detkom 20. Stolje\u0107a.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

          CAECILIA Oesterreich Orgelbau Geselschaft A.G.<\/a><\/h5>\n
          \n
          CAECILIA Oesterreich Orgelbau Geselschaft A.G. , poduze\u0107e za izradu[25]orgulja osnovano u Salzburgu. Filijale su postojale u Klosterneuburgu a od 1925. godine i u Ljubljani.<\/p>\n

          – Oko 1924. godine tvrtka je sagradila orgulje za samostan ur\u0161ulinki u Vara\u017edinu.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

          CALLIDO, radionica<\/a><\/h5>\n
          \n
          CALLIDO, radionica<\/p>\n

          Gaetano Callido (Este 1727, \u2020Venecija 1813) mleta\u010dki orguljar, Naki\u0107ev najbolji i najuspje\u0161niji u\u010denik koji je za \u017eivota stekao veliki ugled. Sagradio je preko 430 orgulja. Imao je 2 sina: Augustina (Agostino, 13. svibnja 1759., \u2020 29. lipnja 1826.) i Antuna (Antonio, 11. travnja 1762. \u202018 studenog 1841.) koji nastavljaju voditi radionicu, ali ne za dugo. Preuzima je Jakov Bazzani, vjerojatno oko 1830. godine.<\/p>\n

          Radovi Gaetana Callida u Hrvatskoj<\/h5>\n
            \n
          1. God. 1767.,TROGIR, Katedrala Sv. Lovre
            \nOrgulje su bile 12-stopne i imale su 18 registara, identi\u010dnih Naki\u0107evim registrima. Uklonjene su 1940. godine, kada Milan Majdak iz Zagreba gradi nove orgulje za trogirsku katedralu. On je dobar dio zate\u010denog foni\u010dkog fundusa starih orgulja ugradio u svoje nove orgulje koje jo\u0161 postoje.<\/li>\n
          2. God.1781., OSOR, katedrala[26]
            \nOrgulje su stradale u drugom svjetskom ratu. Godine 1972. smo zatekli hrpu ostataka. Manual je imao 45 tipaka. Imale su 21 registar. Na\u0161li smo ostatke registra Violoncelli (\u010dempres).<\/li>\n
          3. God. 1780., PAZIN, crkva Sv. Nikole[27]
            \nOvaj podatak mo\u017eemo uzeti kao pretpostavku. Danas su na pjevali\u0161tu orgulje C.V. Bossija iz 1901. godine. U prospektu je 17 svirala iz starih orgulja (Callido?), a najve\u0107a je C 8′.<\/li>\n
          4. God.-?, PAZIN, franjeva\u010dka crkva Marijina Poho\u0111enja[28]
            \nOvaj podatak mo\u017eemo uzeti kao pretpostavku.<\/li>\n
          5. God. 1780., RIJEKA, katedrala Sv. Vida[29]
            \nOvaj podatak mo\u017eemo uzeti kao pretpostavku. Danas su na pjevali\u0161tu orgulje Franca Jenka (Slovenija) iz 1969. godine.<\/li>\n
          6. God. 1781., MALI LO\u0160INJ (Lussinpiccolo), crkva Sv. Antuna
            \nDvostruke osamstopne orgulje. Restaurirao ih je Pietro Bazzani 1879. godine. Danas imaju 22+12+3(4) registara.<\/li>\n
          7. God. 1782., VELI LO\u0160INJ (Lussingrande), crkva Sv. Antuna Opata
            \nOve orgulje su 1972. godine bile vrlo zapu\u0161tene, ali izvorne. Naknadno su manualnoj zra\u010dnici dodane dvije male zra\u010dnice, pa imamo 55 tonova C-c3. Orgulje imaju ukupno 20 registara.<\/li>\n
          8. God.1782., VELI LO\u0160INJ, Crkva Uznesenja Bl. D. Marije
            \nOrgulje su 1972. godine bile prili\u010dno u\u0161\u010duvane i izvorne. Imaju manual od 45 tipaka i 13 registara. Dispozicija: Ripieno do XXIX, Voce umana, Flauto in XII, Cornetta i Tromboncini bassi i soprani.<\/li>\n
          9. God. 1787., (Op. 238), BUZET, crkva Uznesenja bl. D. Marije
            \nMo\u017eemo re\u0107i da su i danas ovo posve izvorne orgulje. Glavna zra\u010dnica je dobila dodatak za pet novih tonova u sopranu (do f3).Imaju ukupno 20 registara.<\/li>\n
          10. God. 1791.(Op. 287) BUJE, crkva Sv. Servola Mu\u010denika
            \nOrgulje su do\u017eivjele dosta preinaka. Sa\u010duvano je oko 70 % izvornog foni\u010dkog fundusa. Imaju ukupno 21 registar. Uspje\u0161no su restaurirane 2002. godine (Brondino Vegezzi-Bossi, Centallo).<\/li>\n
          11. God. 1792, .RIJEKA, Augustinci[30]
            \nOvaj podatak mo\u017eemo uzeti kao pretpostavku. U dana\u0161njem popisu \u017eupa, crkava i samostana na podru\u010dju Rije\u010dke biskupije nema spomena o augustincima niti crkvi koja bi im nekad pripadala.<\/li>\n
          12. God. 1795., PULA, katedrala Marijina Uznesenja[31]
            \nNema podataka o veli\u010dini tog, danas nepostoje\u0107eg instrumenta.<\/li>\n
          13. God. 1797., MOTOVUN, crkva Sv. Stjepana
            \nNakon drugog svjetskog rata orgulje su bile devastirane i zapu\u0161tene.\u00a0 Orgulje su u pro\u0161losti pretrpjele manje intervencije koje nisu umanjile izvornost. Imaju ukupno 22 registra. Obnovila ih je godine 2006. radionica Francesco Zanin, Codroipo – Udine.<\/li>\n
          14. God. 1805. Op. 418, \u010cIOVO (kod Trogira), crkva Sv. Jakova
            \nU ovim malim orguljama sve je izvorno osim mjehova koji su uni\u0161teni 2000. godine. Manual ima 47 tipaka (C-d3). Dispozicija: Principale, Ripieno do XXII, Voce umana, Flauto in ottava od co i Cornetta. Pedal: C-co, 9 tipaka.<\/li>\n
          15. God. 1808. KRK, katedrala Marijina Uznesenja. Godine 1815. ispla\u0107ene su i postavljene.
            \nOrguljama je kasnije pove\u0107an opseg dodavanjem novih malih zra\u010dnica u basu i sopranu. Imaju 22 registra. Restauracija je mogu\u0107a.<\/li>\n
          16. God. ?, OPRTALJ, \u017eupna crkva Sv. Jurja[32]
            \nBile su to 8-stopne orgulje s 4-stopnim prospektom. Preina\u010dene su i devastirane. Po zra\u010dnicama i nekim sviralama dade se zaklju\u010diti da je to bio Callidov instrument. Op\u0107enito, iako orgulje postoje premalo je izvornih elemenata u ovim orguljama i nema osnove promi\u0161ljati o njihovom povratku u izvorno stanje. Godine 1903. Orgulje su uklonjene, a na njihovo mjesto je postavljen suvremeni instrument radionice \u0160krabl (Slovenija).<\/li>\n
          17. God. -?, BAKAR \u017eupna crkva (nekada katedrala) sv. Andrije
            \nKoncepcija ovog instrumenta i svi tehni\u010dki detalji upu\u0107uju na Gaetana Callida. Crkva je sagra\u0111ena 1852. godine. Nakon toga postavljene su orgulje koje su prije bile u nekoj drugoj crkvi. Vrlo su zapu\u0161tene. Imale su 20 registara. Foni\u010dki fundus je pretrpio zamjene i redukcije. Restauracija je u tijeku.<\/li>\n<\/ol>\n

            Od navedenih 17 orgulja nisu potvr\u0111eni podaci za njih 4 (br. 3, 4, 5, i 11). Od preostalih 13 za koje smo sigurni da ih je gradio Gaetano Callido sa\u010duvano je njih 11.<\/p>\n

            Radovi Augustina i Antuna Callida<\/h5>\n

            18. God. 1820., MILNA (otok Bra\u010d), \u017eupna crkva Bla\u017eene Gospe od Blagovijesti(godine 1822. postavio ih je i montirao Gaetano Moscatelli). Orgulje su do\u017eivjele neke nebitne promjene i redukcije u ripienu i jezi\u010dnim registrima. Manual ima 50 tipaka, C f3. Pedal je standardan, ima 17 tipaka. Dispozicija prema ugovoru: Principale bassu e soprani, Ripieno do XXXVI, Contrabassi con Ott., Voce umana Flauto in ottava bassi e soprani, Flauto in XII, Cornetta, Violetta soprani, Otavino bassi, Clarinetto composto soprani (56 canne), Tromboncini bassi e soprani, Trombe reali.<\/p>\n

            Radovi Antuna Callida<\/h5>\n

            19. Godina 1824.,\u017dIVOGO\u0160\u0106E (ju\u017eno od Makarske), franjeva\u010dka crkva Sv. Kri\u017ea. Male orgulje, imaju manual od 50 tipaka i 14 registara (Principale, Ripieno do XXVI (!) i 7 registara da concerto. Izvorne su. Godine 2006. Restaurirala ih je radionica Heferer iz Zagreba.<\/p>\n

            20. God. 1826., CRES, Katedrala Orgulje je 1903. obnovio Petar Bazzani. Jo\u0161 jedan veliki zahvat zbio se 1938. Pri obilasku 1972. smo zatekli 14 registara. Po svemu sude\u0107i, iako postoji, danas je to ne\u0161to modificirani i dopunjeni Bazzanijev instrument. Ipak ga treba detaljnije prou\u010diti radi dono\u0161enja kona\u010dnog zaklju\u010dka.<\/p>\n

            Gaetano Callido i njegovi nasljednici bili su vrlo aktivni na isto\u010dnoj obali Jadrana. Imamo podatke o dvadeset orgulja. Neke od njih su u dosta dobrom stanju, neke samo zapu\u0161tene, a neke su pak pretrpjele ve\u0107e promjene, no jo\u0161 uvijek su u takvom stanju da se mogu restaurirati uz rekonstrukciju zamijenjenih ili odstranjenih elemenata. Zate\u010deni instrumenti Callidovih sinova (3) uglavnom ne odstupaju od Gaetanove koncepcije. Pove\u0107an je opseg manuala i zvu\u010dna paleta oboga\u0107ena za tri nova registra: Ottavino, Violettu i Clarinetto composto.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

            CAMILIANI, Sebastiano<\/a><\/h5>\n
            \n
            CAMILIANI, Sebastiano iz Dubrovnika[33]<\/p>\n

            * God. 1552. popravlja orgulje u Sv. Tripuna u Kotoru.
            \n* God. 1552 popravljao je orguljew u \u0161ibenskoj katedrali.
            \n– God. 1552. obvezao se napraviti nove orgulje za crkvu Sv. Frane u \u0160ibeniku.[34]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

            CATTERINI, Catterino<\/a><\/h5>\n
            \n
            CATTERINI, Catterino (bavio se gradnjom klarineta, konstruirao je glicibarifono)<\/p>\n

            * God. 1853. obavio je opse\u017enije popravke na orguljama splitske katedrale.[35]
            \n* God. 1856. u zadarskom kazali\u0161tu je izvodio varijacije na Bellinijeve opere.[36]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

            CECCHINI, Frano<\/a><\/h5>\n
            \n
            CECCHINI, Frano, orgulja\u0161 hvarske katedrale<\/p>\n

            ** God. 1653. uskla\u0111ivao je orgulje hvarske katedrale[37] \u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

            CECCHINI, Toma<\/a><\/h5>\n
            \n
            CECCHINI, Toma, skladatelj, orgulja\u0161 i kapelnik hvarske katedrale<\/p>\n

            * God.1644. popravio je orgulje hvarske katedrale.[38] \u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

            CELIDONIO Georgio<\/a><\/h5>\n
            \n
            CELIDONIO, Georgio<\/p>\n

            * God. 1518. popravlja orgulje u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru[39] \u00a0\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

            CELLA, Giovanni<\/a><\/h5>\n
            \n
            CELLA, Giovanni (Cres 1840.-Pula 1908.)[40]<\/p>\n

            * God. 1872. popravlja orgulje u crkvi sv. Dominika u \u0160ibeniku.
            \n* God. 1876. i 1882. popravlja orgulje u kr\u010dkoj katedrali.[41].
            \n* God. 1898. obnavlja orgulje u Lovre\u010dici, u crkvi Sv. Lovre[42]. (u orguljama zapisana godina 1869!)
            \n* God. 1882. Intervenirao je na orguljama u crkvi Sv. Nikole (dodao Terza Mano).
            \n* God. 1882. je vjerojatno Cella u crkvi Sv. Kri\u017ea u \u0160ibeniku prenamjenio koni\u010dne registtre i ugradio Terza mano.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

            CESARINI Cesare Saverio<\/a><\/h5>\n
            \n
            CESARINI, Cesare Saverio<\/p>\n

            * God. 1711. popravlja orgulje hvarske stolnice (Tinto, g. 1545.)[43] <\/p><\/div>\n<\/div>\n

            CETTI, Andrea<\/a><\/h5>\n
            \n
            CETTI, Andrea, (ro\u0111en 1826?)Bez stalnog prebivali\u0161ta, putuju\u0107i me\u0161tar, proizvo\u0111a\u010d opeka koji se la\u017eno predstavljao kao orguljar[44].<\/p>\n

            * God. 1857. Radikalno popravlja orgulje Dominika Moscatellija u crkvi Sv. Marije u Kotoru[45]
            \n* Godine 1858. popravlja orgulje u kr\u010dkoj katedrali.[46]
            \n* God. 1866. popravlja orgulje u Malom Lo\u0161inju[47]
            \n* God. 1866. pregra\u0111uje orgulje u crkvi Sv. Martina u Taru, Orgulje je ozna\u010dio kao svoje djelo. Ostavio je trag u orguljama, na poklopcu ped. zra\u010dnice: \u00abCetti quarantesimo suo anno 12. Aprile 1866.\u00bb
            \n* G. 1874. popravlja orgulje u Sv. Petru u \u0160umi (SV. Petar i Pavao).
            \nZadnja vijest o njemu je za sada iz 1879. godine kad je restaurirao orgulje u crkvi S. Antonio Nuovo u Trstu.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

            COLOMBI, Vincenzo<\/a><\/h5>\n
            \n
            COLOMBI, Vincenzo (ro\u0111en oko 1491. u zaseoku Monferati – \u2020 u Venecij vjerojatno 1574. g.)<\/p>\n

            Colombi je bio vrlo cijenjen i plodan mleta\u010dki orguljar 16. stolje\u0107a. Naslijedio ga je njegov u\u010denik Vincenzo Collona, koji nakon u\u010diteljeve smrti i dalje gradi orgulje pod firmom Colombi.<\/p>\n

            Talijanski organolog Loris Stella ja registrirao 28 orgulja orguljara Colombi. Tu je ubrojio i troje orgulja koje je Colombi radio u Dalmaciji.[48]<\/p>\n

            – Rab, katedrala, god. 1523.-24.<\/p>\n

            – Kor\u010dula, katedrala, god. 1556.-57.<\/p>\n

            – Dubrovnik, Sv. Vlaho, god. 1556.-58.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

            DACCI<\/a><\/h5>\n
            \n
            DACCI, – mleta\u010dka orguljarska obitelj[49]<\/p>\n

            Pietro-Antonio Dacci senior<\/strong> (cca 1680\/85 – 19. III 1748), rodom iz Chironica u Val Levantinu, nastanjuje se Veneciji oko 1697 godine i zasniva obitelj. Po zanimanju je postolar. Ima dva sina, Francesca i Giacoma-Alvisa. Ina\u010de, prezime Daccijevih susre\u0107e se jo\u0161 u oblicima Dassi, Dazzi i Dacij.<\/p>\n

            Francesco Dacci senior<\/strong> (cca 1712. – 1784.), orguljar, u\u010denik Petra Naki\u0107a kojega je u\u010ditelj najvi\u0161e cijenio i kojemu je od 1.VI 1751. potpuno prepustio vo\u0111enje radionice i ugovaranje poslova.<\/p>\n

            Giacomo-Alvise Dacci seniori<\/strong> (cca 1720. – 15.VIII 1790.), drvodjelac-umjetnik, radio je ku\u0107i\u0161ta orgulja za Petra Naki\u0107a, za brata Francesca i Gaetana Callido. Kod nas je radio ku\u0107i\u0161te za Naki\u0107eve orgulje u Nere\u017ei\u0161\u0107ima na otoku Bra\u010du, 1753. godine.<\/p>\n

            Giacomo-Alvise senior je imao dva sina, Francesca-Antonija i Pietra.<\/p>\n

            Francesco-Antonio Dacci junior<\/strong> (18.II 1751. – 23.III 1804.), orguljar, nastavlja voditi stri\u010devu radionicu jer ovaj nije imao nasljednika. Imao je dva braka i, koliko je poznato, sina Jakova. Pretpostavlja se da jePietro Dacci junior (24.II 1766. – 4.IV 1806.), bio orguljar u bratovoj radionici.<\/p>\n

            Giacomo Dacci, junior<\/strong> (20.VII 1777. – iza 5.VIII 1834.), sin Franje mla\u0111eg, nije ostavio nikakav trag kao orguljar. Vjerojatno je poznavao orguljarstvo jer je 5. kolovoza 1834. u Veneciji obavio procjenu valjanosti novih orgulja koje je Jakov Bazzani dovr\u0161io za naru\u010ditelja iz Dalmacije, to\u010dnije za franjeva\u010dku crkvu Sv. Franje Asi\u0161kog u Imotskom.[50]<\/p>\n

            \"\"<\/a><\/p>\n

            Radovi Francesca Daccija starijega u Hrvatskoj<\/p>\n

              \n
            1. God. 1766. CRES, crkva Sv. Frane, konventualci. Nema detaljnijih podataka. Godine 1904. na njihovo su mjesto postavljene suvremenije orgulje koje su i danas u funkciji.[51]<\/li>\n
            2. God. 1768., MAKARSKA, katedrala Sv, Marka[52]. Orgulje su postojale vjerojatno do 1846. kad je katedrala dobila nove orgulje radionice Jakov Bazzani i sinovi[53] Sada su na pjevali\u0161tu orgulje Franca Jenka (Slovenija) iz 1970. godine. U prospektu imaju 24 kositrene svirale registra Principale iz starih Bazzanijevih (?) orgulja, najve\u010da je C 8′.<\/li>\n
            3. God.1771.\/1773.?, VISOVAC, oto\u010di\u0107 u rijeci Krki, blizu \u0160ibenika, franjeva\u010dka samostanska crkva Gospe od Milosti. Svi detalji izrade upu\u0107uju na Francesca Daccija. Potpuno izvorne male orgulje (osim mijehova) u Naki\u0107evoj maniri, imaju manual, ovje\u0161eni pedal i 11 registara: Principale bassi e soprani, Ripieno do XXIX i 3 registra \u00abda concerto\u00bb. Restaurirala ih je Umjetni\u010dka radionica Heferer 1977.<\/li>\n
            4. God. 1775., DONJI HUMAC na otoku Bra\u010du, crkva Sv. Fabijana i Sebastijana. Orgulje su nestru\u010dno odr\u017eavane, no dobrim dijelom izvorne. Imaju manual pedal i 15 registara<\/li>\n
            5. Prije god. 1776., \u0160IBENIK-DOLAC, crkva Sv. Kri\u017ea. Svi tehni\u010dki detalji upu\u0107uju na Francesca Daccija. Orgulje su neznatno mijenjane, u dosta dobrom su stanju i izvorne u visokom postotku. Nisu restaurirane. Imaju manual, pedal i 14 registara.<\/li>\n
            6. God. 1776., UMAG, crkva Sv. Pelegrina Mu\u010denika. Velike orgulje od 20 registara. Tijekom vremena do\u017eivjele su vi\u0161e preinaka, no ipak je sa\u010duvano preko 50% izvornog foni\u010dkog materijala. Restauracija je pri kraju (zapo\u010deo Olivije Repec iz Austrije, dovr\u0161ava Umjetni\u010dka radionica Heferer iz Zagreba).<\/li>\n
            7. God. 1776., SKRADIN, nad\u017eupsko-opatska crkva Uznesenja Bl. D. Marije. Orgulje su posve jednake kao one u Umagu, s tim da im je postotak izvornosti ve\u0107i (oko 90 %). Restaurirane su 2002. godine (Umjetni\u010dka radionica Heferer iz Zagreba).<\/li>\n
            8. God.1777.? CRES, Crkva Sv. Petra, benediktinke. Podatak nije provjeren. Nakon Naki\u0107eve smrti, a i ranije, Francesco Dazzi stariji dolazi samostalno na podru\u010dje dana\u0161nje Hrvatske, sklapa ugovore i gradi orgulje pod svojim imenom. Ni u \u010demu ne mijenja tradiciju Naki\u0107eve radionice. Jedina novost u odnosu na u\u010ditelja je ta (koliko je poznato u Dalmaciji) da ugra\u0111uje registar Duodecima di Contrabassi u velike 8-stopne orgulje<\/li>\n<\/ol>\n

              Za sada znademo da je u Hrvatskoj sagradio 8 orgulja od kojih se za jedne pretpostavlja da su njegove. Sa\u010duvano ih je 6 (br. 3, 4, 5, 6, 7 i 8).<\/p>\n

              Radovi Francesca-Antonija Daccija mla\u0111ega u Hrvatskoj<\/h5>\n

              9. God. 1794., NOVIGRAD u Istri[54]. Giuseppe Radole ne navodi u kojoj crkvi su bile orgulje ni kada su uklonjene. <\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DATIS, Martin<\/a><\/h5>\n
              \n
              DATIS, Martin Ivanov (Soissons, Ile de France), francuski orguljar<\/p>\n

              Bio je u Kopru 1565. i u Pieve di Gemona 1558.[55]<\/p>\n

              Pretpostavlja se da je ovaj orguljar vi\u0161e godina \u017eivio u isto\u010dnim regijama; u Kopru 1560. do 1653. i 1565., u Piranu 1567 i 1576.[56].<\/p>\n

              * U \u0160ibenskoj katedrali je 1563. godine dodao nove registre postoje\u0107im orguljama, a iste je 1575. g. popravljao.[57].
              \n*\u00a0Godine 1574\/75. Generalno je obnovio fra Venturine orgulje u splitskoj katedrali.[58]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DE BENI, Carlo<\/a><\/h5>\n
              \n
              DE BENI, Carlo (CAROLUS DE BENI VERONENSIS)Verone\u0161ki orguljar aktivan u drugoj polovici XVII stolje\u0107a.<\/p>\n

              * 1667. i 1668. bio je pozvan u Veneciju radi obnavljanja (orgulja) u Sant’Angelo Raffaele i S. Maria del Giglio. 1679. imenovan je obnoviteljem orgulja Sv. Marka u Veneciji.[59]
              \n* Koncem 17. stolje\u0107a preure\u0111uje i pove\u0107ava orgulje u franjeva\u010dkoj crkvi Svete Marije od Polja blizu Vi\u017einade, kasnije prenijete u Labince.
              \n* Navodno, godine 1690. u Dubrovniku za samostansku crkvu Sv. Frane gradi velike orgulje od kojih i danas stoji monumentalno ku\u0107i\u0161te, me\u0111u najljep\u0161ima u Hrvatskoj[60].
              \n* Godine 1702. u Splitu preure\u0111uje katedralne orgulje, djelo fra Venture iz 1412. godine.[61]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DECARLI, Ivan<\/a><\/h5>\n
              \n
              DECARLI, Ivan<\/p>\n

              * Godine 1877. popravlja Naki\u0107eve orgulje u Nere\u017ei\u0161\u0107ima.[62]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DE CORTE, Pietro<\/a><\/h5>\n
              \n
              DE CORTE, Pietro (Ovaro 21.4.1804 – ivi 1.3.1866). Talijanski orguljar XIX. stolje\u0107a, Furlanija, imao je radionicu u Cividale u kojoj su radili i sinovi. Bio je i orgulja\u0161 u Faedisu. Dispozicija njegovih orgulja pokazuje da on vjerno slijedi mleta\u010dku \u0161kolu.[63]<\/p>\n

              – God. 1858. gradi orgulje br. 30 u Fa\u017eani. <\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DE LORENZI, Giovanni Battista<\/a><\/h5>\n
              \n
              DE LORENZI, Giovanni Battista[64] (Schio 1806. \u2020Vicenza1883.) Radionicu je imao u Vicenzi. Samouk, sa samo 19 godina konstruira svoje prve orgulje. Izumio je \u00abl’organo fono-cromico\u00bb (orgulje s napravom za dvostruko zapinjanje tipaka koja dozvoljava izvo\u0111enje dva razli\u010dita stupnja ja\u010dine zvuka) i \u00abTimp\u00e0ntono\u00bb (timpan za sve tonove).U zvuku se pridr\u017eavao na\u010dela venetskog orguljarstva nastoje\u0107i obogatiti zvu\u010dnost registara \u00abda concerto\u00bb.<\/p>\n

              Radovi De Lorenzija u Hrtvatskoj<\/p>\n

              – God. 1856. gradi orgulje u Segetu Donjem, obnova je u tijeku.<\/p>\n

              – God. 1870. gradi orgulje u Vi\u017einadi, crkva Sv. Jeronima(Istra).<\/p>\n

              – God. 1870. gradi orgulje u Vi\u0161njanu, crkva Sv. Kvirika i Judite.<\/p>\n

              – God. 1881. gradi orgulje u Ka\u0161tel Luk\u0161i\u0107u, crkva Uznesenja BDM.<\/p>\n

              * God.1872. sa sinom Antoniom obnavlja orgulje u Rovinju.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DEL CHIARO, Ettore<\/a><\/h5>\n
              \n
              DEL CHIARO, Ettore, talijanski orguljar (Fabriano 1852. – Castelraimondo 1892.)<\/p>\n

              * Oko god. 1880. popravljao je orgulje Gaetana Moscatellija u dominikanskoj crkvi u Bolu na Bra\u010du.[65]
              \n* God. 1880. nabavio je orgulje Domenica Moscatellija iz 1784. g. negdje u srednjoj Dalmaciji, popravio ih i prodao \u017eupnoj crkvi u Mulu (Boka Kotorska).[66]<\/p>\n

              God. 1881. natjecao se za posao redovitog odr\u017eavanja velikih i malih orgulja i harmonija u splitskoj katedrali. Ugovor je napisan 1886., no Del Chiaro ga nije potpisao.<\/p>\n

              * God. 1884. popravljao orgulje u crkvi Sv. Frane u \u0160ibeniku.[67]
              \n* God. 1885. popravljao je orgulje hvarske katedrale.[68]
              \n* 1886. g. popravljao je manual i mjehove na orguljam splitske katedrale[69].
              \n* (-) Vis, crkva Uznesenja BDM. Na dasci s redukcijama za manual zapisano: \u00abEttore del Chiaro 1886. Luglio\u00bb. Da li je popravljao orgulje ili je gradio nove?
              \n– God. 1886. gradio je orgulje za crkvu Sv. Dominika u Splitu[70].
              \n– God. 1886. popravlja Naki\u0107eve orgulje u Nere\u017ei\u0161\u0107ima.[71]<\/p>\n

              Oko 1886. godine osniva radionicu u Splitu[72].<\/p>\n

              – Pustinja Blaca (Bra\u010d), crkva Uznesenja BDM, navodno je1884. g. sagradio orgulje za tu crkvu. Podatak nije provjeren. <\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DE MOSCHETTI, Leonardo<\/a><\/h5>\n
              \n
              DE MOSCHETTI, Leonardo, putuju\u0107i me\u0161tar za popravke orgulja i glasovira<\/p>\n

              * \u010cilipi, crkva Sv. Nikole, na ukladi nad manualom orgulja, s unutarnje strane, plavom kredom ili pastelom ne\u010ditko zapisano: \u00abDe Moschetti\/ 5\/8\/1902\u00bb
              \n* \u010cilipi, crkva Sv. Nikole, na zra\u010dnici je zapis olovkom: \u00abLeonardo D Moschetti di 20\/10\/1908 accord\u00f2\u00bb.
              \n* \u010cilipi, crkva Sv. Nikole, na \u010delu zra\u010dnice manuala, to\u010dnije na okviru zra\u010dne komore, zapisano je olovkom: \u00abQuest’organo \u00e8 stato riparato 3 volte dal signor Nobile De Moschetti, ultima volta 30\/7\/1922\u00bb.
              \n* Vela Luka, na Kor\u010duli, crkva Sv. Josipa, na Bazzanijevim orguljama zapis na desnoj ukladi ku\u0107i\u0161ta, iznutra: \u00abLeonardo De Moschetti ripar\u00f2 7\/12\/1907\u00bb
              \n* U Tisnome, u crkvi Sv. Duha, u orguljama zapis: \u00abReparato od accordato\/ dal \u2026Moschetti di\/ 18 Giugno 1908.\u00bb
              \n* Biograd na Moru, \u017e.c. Sv. Sto\u0161ije, na pokl. Zra\u010dnice: \u00abDe Moschetti, terza volta, 1929\u00bb<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              D\u00c8 MOYS\u00c8, Antonio Lodovico<\/a><\/h5>\n
              \n
              D\u00c8 MOYS\u00c8, Antonio Lodovico, mleta\u010dki orguljar 18. Stolje\u0107a,[75] prete\u017eno se bavio restauratorskim radovimaa. Ima podataka od 1724.-1747.<\/p>\n

              * God. 1724. popravlja orgulje u Piranu.[76]
              \n– God. 1727. Gradi orgulje za crkvu Sv. Lovre u \u0160ibeniku.
              \n* God. 1728, Bol na Bra\u010du, dominikanska crkva, popravlja orgulje[77].
              \n– God. 1732., Zadar, Sv. Mihovil (tre\u0107oredci), prepravlja orgulje
              \n* God. 1743., Trst, Sv. Petar, popravlja orgulje.[78]
              \n* God. 1746., Trst, S. Giusto popravlja orgulje.[79]
              \n– God. 1747., Kor\u010dula, popravlja orgulje u katedrali.[80]<\/p>\n

              God. 1747. je boravio u Rijeci.[81]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DENER, Ivan<\/a><\/h5>\n
              \n
              \n

              DENER, Ivan (Osijek 1949., orguljar u Feri\u010dancima[82]<\/p>\n

              Struku je izu\u010dio u radionici Heferer. Radionicu je osnovao 1973. g. Prete\u017eno se bavi popravljanjem orgulja.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              DE PLAMIS, Bartul<\/a><\/h5>\n
              \n
              DE PLAMIS, BartulGodine 1663. popravlja Lupinijeve orgulja u Novoj crkvi BDM u \u0160ibeniku<\/div>\n<\/div>\n
              DERNI\u010c, Anton<\/a><\/h5>\n
              \n
              DERNI\u010c, Anton, orguljar iz Radovljice u Sloveniji (1879. – 1954).<\/p>\n

              Gradio je orgulje sa pneumatskim prijenosom i romanti\u010dnim dispozicijama te muzi\u010dke automate.<\/p>\n

              – Sv. Vid na ot. Krku, crkva Sv. Mihovila Arkan\u0111ela, orgulje- automat god. 1913., op.72.<\/p>\n

              – U Trvi\u017eu, u crkvi Gospe od Sv. Krunice orgulje su iz 1931. godine.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              DEV, Franc Ksaver<\/a><\/h5>\n
              \n
              DEV, Franc Ksaver, (1837. – 1872.) slovenski orguljar, Ljubljana.<\/p>\n

              – U Hrvatskoj je sagradio samo jedne orgulje, u Gerovu 1856. godine.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DI FIORINI, Donato<\/a><\/h5>\n
              \n
              DI FIORINI, Donato di Nicol\u00f2 iz Venecije – spominje se u \u0160ibeniku 1662.[83]<\/div>\n<\/div>\n
              DOBNIK, obitelj<\/a><\/h5>\n
              \n
              DOBNIK, orguljarska obitelj podrijetlom iz Slovenije.[84]<\/p>\n

              Radionica je osnovana 1869. godine u Zagrebu i njen rad je mogu\u0107e pratiti do 1913. godine. U radu je radionica slijedila razvoj orguljarske struke.<\/p>\n

              DOBNIK, Juraj, orguljar,sin Sebastiana (Zagreb, 1872.- 1943.)[85]<\/h5>\n

              Zanat je izu\u010dio kod oca od kojega je preuzeo radionicu 1913. godine.<\/p>\n

              Radovi Jurja Dobnika<\/p>\n

              – U Zagrebu, u kapeli Ranjenog Isusa su jedine orgulje koje je Juraj sagradio. Podatak nije provjeren.<\/p>\n

              * 1916. g., Kutina, \u017e. c., popravak orgulja
              \n* 1926. g. popravljao je orgulje u Belgradu.
              \n* Pregra\u0111uje Montecucchieve orgulje u \u0161ibenskoj katedrali 1931. g.(uvodi pneumatiku).<\/p>\n

              DOBNIK, Sebastijan, (1834.- 1913.), izu\u010dio je zanat u Mariboru i Grazu.[86]<\/h5>\n

              Radovi Sebastijana Dobnika<\/p>\n

              – Natkri\u017eovljan, \u017eupna crkva, gradnja novih orgulja 1891. g.<\/p>\n

              – Vetovo, \u017eupna crkva, gradnja novih orgulja 1898. g.<\/p>\n

              – Drivenik, crkva Sv. Dujma, gradnja orgulja na prijelazu 19\/20. st.<\/p>\n

              – Senj, katedrala Uznesenja BDM, orgulje gra\u0111ene po\u010detkom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

              – \u0160i\u0161ljavi\u0107, \u017eupna crkva, gradnja novih orgulja 1903. g.<\/p>\n

              – \u0160\u0107itarjevo, \u017eupna crkva, granja novih orgulja 1904. g.<\/p>\n

              – Turke, \u017eupna crkva, gradnja novih orgulja oko 1907. g.<\/p>\n

              – Klanac, crkva Uznesenja BDM, grdnja orgulja 1907. g.<\/p>\n

              – Novska, \u017eupna crkva, gradnja novih orgulja 1912. g.<\/p>\n

              * \u0160ibenik, u dva navrata popravljao glasovir koji je sada u vlasni\u0161tvu obitelji Fulgosi, 1898. i 1900.
              \n* Savski Nart, \u017e.c., pregradnja orgulja 1879.
              \n* Kupinec, \u017e.c., popravak orgulja1880.
              \n* Samobor, franjeva\u010dki samostan, popravak orgulja 1885.
              \n* Bistra (Poljanica), \u017e. c., pove\u0107anje orulja 1887.
              \n* Gu\u0161\u0107e, \u017e. c., popravak orglja 1888.
              \n* Ple\u0161ivica, \u017e.c., popravak orgrulja 1889.
              \n* Ple\u0161ivica, kapela Sv. Franje, popravak orgulja 1889.
              \n* Galgovo, \u017e. c., popravak orgulja 1890.
              \n* \u0160i\u0161inec, \u017e. c., obnova i pregradnja orgulja 1890.
              \n* Marija gorica, \u017e. c., popravak orgulja 1893.
              \n* Pu\u0161\u0107a, \u017e. c., popravak orgulja 1896.
              \n* Kalinovac, \u017e. c., popravak orgulja 1901.
              \n* Sveti Petar \u010cvrstec, \u017e. c., pregradnja sviraonika 1902.
              \n* Gradec, \u017e. c., popravak orgulja1903.
              \n* Kalinovac, \u017e. c., popravak orgulja 1903.
              \n* Bednja, \u017e. c., popravak orglja 1904.
              \n* Osekovo, \u017e. c., popravak orgulja1908.
              \n* Stari Farka\u0161i, \u017e. c., popravak orgulja 1911.
              \n* Gare\u0161nica, \u017e. c., pregradnja orgulja 1911.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DOLZAN, Angelo<\/a><\/h5>\n
              \n
              \n

              DOLZAN, Angelo, (Trst 1839. \u2013 1906.), orgulja\u0161, skladatelj i orguljar (njegova je bila stolarija, a svirale je kupovao od Bazzanija). Gradio je i harmonije.[87]<\/p>\n

              *God. 1887. obnavlja orgulje Beniamina Zanin u Vodnjanu.
              \n* God. 1888., crkva Marijina Navje\u0161tenja, Pi\u0107an (Istra)
              \n* God. 1890., DOBROTA (Boka Kotorska), crkva Sv. Eustahija.
              \n* God. 1896., Momjan, crkva Sv. Martina.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              DONATO di Nicol\u00f2<\/a><\/h5>\n
              \n
              DONATO di Nicol\u00f2 di FIORINI \u2013 vidi DI FIORINI<\/div>\n<\/div>\n
              EBNER, Leonhardt<\/a><\/h5>\n
              \n
              EBNER, Leonhardt[88], orguljar iz Maribora, sagradio je dvoje orgulje u Hrvatskoj<\/p>\n

              – Krapinske Toplice, oko 1860.<\/p>\n

              – Sv. Marija na Muri, 1869\/70. <\/p><\/div>\n<\/div>\n

              EISL, Johann Georg<\/a><\/h5>\n
              \n
              EISL, Johann Georg, (Salzburg oko 1708. – ?, 1780.), slovenski orguljar, Ljubljana[89]<\/p>\n

              Zanat je vjerojatno izu\u010dio kod J. C. Egedachera u Salzburgu. U Ljubljanu je do\u0161ao 1741. godine. U Hrvatskoj je sagradio \u010detvore orgulje:<\/p>\n

              – Marija Gorica (1759.)<\/p>\n

              – Donja Kup\u010dina (1759.)<\/p>\n

              – Svetice (1761.)<\/p>\n

              – Sv. Petar u \u0160umi (oko 1770.) <\/p><\/div>\n<\/div>\n

              EISENBARTH, Ludwig<\/a><\/h5>\n
              \n
              EISENBARTH, Ludwig, (1909 in Oettingen; \u2020 1992 in Passau) otac Wolfgangu.<\/p>\n

              Njema\u010dka<\/p>\n

              – Split, kapelica Bezgrje\u0161ne Dj. Marije (slu\u017ebenice milosr\u0111a), pozitiv s pedalom je sagra\u0111en 1981.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              EISENBARTH, Wolfgang<\/a><\/h5>\n
              \n
              EISENBARTH, Wolfgang, (ro\u0111en 1941.) sin Ludwiga, Passau, Njema\u010dka<\/p>\n

              – Pula, katedrala BDM, godina gradnje 1960. Postavljene u Puli 2000. g.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              ERHATI\u0106, radionica<\/a><\/h5>\n
              \n
              ERHATI\u0106, radionica[90] obitelj orguljara podrijetlom iz Slovenije. Radionica im je bila u Kri\u017eevcima. Uglavnom su gradili male orgulje mehani\u010dkog ili pneumatskog sistema sa 4-7 registara. Dispozicije registara su im uvijek romanti\u010dne. Josip (Litmerck kod Ormo\u017ea 1846.- Kri\u017eevci 1933.), osniva\u010d radionice u Kri\u017eevcima. U\u010dio kod F. Rawkea u Mariboru. Viktor, sin Josipa, (Veliki Bukovec 1878.- Kri\u017eevci 1960.), orguljar sa najrazvijenijom djelatno\u0161\u0107u u obitelji Erhati\u0107. Zanat je izu\u010dio kod oca. Branko, sin Viktora (Kri\u017eevci 1910. – 1975.), orguljar koji se bavio uglavnom popravcima i pregradnjom orgulja. Interesantno je da pri pregradnji Moscatellijevih orgulja u Sutivanu (Bra\u010d) potpisao \u201eBranko Erhati\u0107 graditelj orgulja Split\u201c<\/p>\n
              Radovi radionice Erhati\u0107:<\/h5>\n

              – Djurdjic, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1899.<\/p>\n

              – Preseka, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1902.<\/p>\n

              – Carevdar, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1903.<\/p>\n

              – Kraljevica, crkva Sv. Nikole bisk., orgulje s po\u010detka 20. stolje\u0107a<\/p>\n

              – Miholec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1906.<\/p>\n

              – Ilova, kapela \u017eupe Kutina, gradnja orgulja 1906. (orgulje bez pedala)<\/p>\n

              – Pogan\u010dec, kapela, gradnja orgulja 1906.<\/p>\n

              – Gu\u0161\u0107e, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1908<\/p>\n

              – Sv. Petar Orehovec, gradnja orgulja 1908.<\/p>\n

              – Dubovec, \u017eupna crkva, , gradnja orgulja 1910.<\/p>\n

              – Kri\u017eevci, kpela Sv. Kri\u017ea, gradnja orgulja 1912.<\/p>\n

              – Kalnik, \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1912.<\/p>\n

              – Kri\u017eevci, kapela Majke Bo\u017eije Koru\u0161ke, godina?<\/p>\n

              * Bizovac, \u017eupna crkva, popravak 1925.
              \n* Branko Erhati\u0107 je popravljao orgulje u splitskoj katedrali 1937. i 1938. g.[91]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              FABING, radionica<\/a><\/h5>\n
              \n
              FABING, radionica,[92]<\/p>\n

              obitelj orguljara podrijetlom iz Apatina. Radionica u Osijeku osnovana je 1848. godine. U svom djelovanju do po\u010detka 20. st. prihva\u0107aju nove tekovine razvoja orguljarske struke. Gradili su manje klasicisti\u010dke orgulje sa mehani\u010dkom trakturom a kasnije romanti\u010dne instrumente sa pneumatskom trakturom i sa 6-8 registara na 1 manualu i pedalu.<\/p>\n

              FABING, Andrija (Apatin, prije 1810. – Osijek, 1871.)<\/h5>\n

              Orguljar, utemeljitelj radionice u Osijeku. Zanat izu\u010dio kod K. Fischera iz Apatina.<\/p>\n

              Radovi Andrije Fabinga<\/p>\n

              – Osijek, kapucinski samostan, gradnja orgulja 1857.<\/p>\n

              – \u0110akovo, \u017eupna crkva Svih Svetih, gradnja orgulja 1859.<\/p>\n

              – Trnava, \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1860.<\/p>\n

              – Gorjani, \u017eupna crkva, gradnja orgulja, 1861.<\/p>\n

              – Vrbica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1865.<\/p>\n

              FABING, Lorenz (Lovro),<\/h5>\n

              Brat Andrije, (Apatin, prije 10. 8. 1820. – Osijek, 15. 10. 1914.) brat Andrije, orguljarski zanat u\u010dio kod K. Fischera u Apatinu. Razvio je najja\u010du orguljarsku djelatnost radionice Fabing. Sagradio je 9 instrumenata.<\/p>\n

              Radovi Lovre Fabinga<\/p>\n

              – Gradnja pozitiva (sada je u Muzeju Slavonije u Osijeku), 1850\u20141860.<\/p>\n

              – Beli Manastir, \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1865.<\/p>\n

              – Osijek, kapucinski samostan, gradnja orgulja 1871.<\/p>\n

              – Bizovac, gradnja orgulja 1880.<\/p>\n

              – Aljma\u0161, gradnja orgulja 1880.<\/p>\n

              – Velika Kopanica, gradnja orgulja 1889.<\/p>\n

              – \u0160ljibo\u0161evci, gradnja orgulja 1889.<\/p>\n

              – Sikirevci, gradnja orgulja 1889.<\/p>\n

              – Podgora\u010d, gradnja orgulja 1892.<\/p>\n

              – Retkovci, gradnja orgulja 1896.<\/p>\n

              FABING, Ferdo-Karlo,<\/h5>\n

              (Osijek 1860.-1920.) sin Lovre-Lorenza, orguljar i pijanist. Prvi je u radionici Fabing po\u010deo graditi orgulje sa pneumatskom trakturom. Sagradio je 5 instrumenata.<\/p>\n

              Radovi Ferde-Karla Fabinga<\/p>\n

              – Kutjevo, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1892.<\/p>\n

              – Drenovci, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1898.<\/p>\n

              – Veli\u0161kovci, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1902.<\/p>\n

              – Rokovci, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1904.<\/p>\n

              – Ivanovac, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1906.<\/p>\n

              Radionica Fabinga je bila jedina orguljarska radionica u Slavoniji te njihovi instrumenti predstavljaju nacionalne spomenike kulture. Posebno valja izdvojiti orgulje u: \u017e. c. u \u0110akovu (Andrija oko 1850.), \u017e. c. u Bizovcu (Lovro-Lorenz 1880.), \u017e. c. u Sikirevcima (Lovro-Lorenz 1889.) i c. kapucina u Osijeku (Lovro-Lorenz 1870.). <\/p><\/div>\n<\/div>\n

              FILLINI, Leone<\/a><\/h5>\n
              \n
              FILLINI, Leone<\/p>\n

              * Popravljao orgulje kod benediktinki u Cresu tridesetih godina dvadesetog stolje\u0107a[93].<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              FILIPU\u0160I\u0106, fra Jerolim Jere<\/a><\/h5>\n
              \n
              FILIPU\u0160I\u0106, fra Jerolim Jere (Mu\u0107 1771.-\u2020Omi\u0161 3. IX. 1849)<\/p>\n

              God. 1828. pregovara sa crkovinarstvom splitske katedrale u vezi popravka katedralnih orgulja. Nije dobio posao.<\/p>\n

              * God. 1829. Daccijeve orgulje u franjeva\u010dkoj crkvi Gospe od Milosti na oto\u010di\u0107u Visovcu, blizu \u0160ibenika, popravio je (accomodato) fra Girolamo (Jerolim) Filipu\u0161i\u0107.<\/p>\n

              * God. 1833. otklanja sitne kvarove na orguljama splitske katedrale.[94]<\/p>\n

              * God. 1833. je intervenirao na orguljama u Sutivanu.[95]<\/p>\n

              * God. 1834. montira i postavlja nove orgulje graditelja Giacoma Bazzanija na pjevali\u0161te crkve Sv. Frane Asi\u0161kog u Imotskome.<\/p>\n

              * God. 1838. popravlja Naki\u0107eve orgulje u Nere\u017ei\u0161\u0107ima. <\/p><\/div>\n<\/div>\n

              FONDRA, Papio<\/a><\/h5>\n
              \n
              FONDRA, Papio qm. Nicol\u00f2, magistar iz Venecije-<\/p>\n

              Godine 1652. je u \u0160ibeniku. Crkva sv. Frane[96]<\/p>\n

              Godine 1657. je u \u0160ibeniku. Katedrala.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              FONTANA, Giuseppe<\/a><\/h5>\n
              \n
              FONTANA, Giuseppe<\/p>\n

              * God. 1688. i 1689. popravlja Lupinijeve orgulje u Novoj crkvi BDM u \u0160ibeniku. Mo\u017eda pripada obitelji Papafonda (orgulja\u0161i kapele Marciani).<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              FRA URBANO<\/a><\/h5>\n
              \n
              FRA URBANO \u2013 vidi pod URBANO<\/div>\n<\/div>\n
              FRA VENTURA<\/a><\/h5>\n
              \n
              FRA VENTURA \u2013 vidi pod VENTURA<\/div>\n<\/div>\n
              GABRIELLI, Francesco<\/a><\/h5>\n
              \n
              GABRIELLI, Francesco<\/p>\n

              – Godine 1488. gradi “un organo a la moderna” za katedrallu Sv. Tripuna u Kotoru.[97]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              GEISSLER, Carl<\/a><\/h5>\n
              \n
              GEISSLER, Carl (Dragutin) (Vara\u017edin, 1812.? – ?)[98]<\/p>\n

              – O\u0161trice, gradnja orgulja oko 1842. (pretpostavka L. \u0160abana)
              \n* Gori\u010dan, popravak orgulja 1853.
              \n* Jakopovec, popravak pozitiva 1859.
              \n– Vara\u017edin, crkva kapucinskog samostana, gradnja orgulja 1860.
              \n* Zelendvor, dvorska kapela, popravak pozitiva a1862.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              GIACOBBI, Bra\u0107a<\/a><\/h5>\n
              \n
              GIACOBBI, Bra\u0107a (Bassano, Italija), poznata orguljarska radionica<\/p>\n

              – \u0160ibenik, Nova crkva BDM, orgulje su izgra\u0111ene 1859.<\/p>\n

              – Jelsa, \u017eupna crkva Sv. Fabijana i Sebastijana god. 1886. <\/p><\/div>\n<\/div>\n

              GIACOBBI, Luigi<\/a><\/h5>\n
              \n
              GIACOBBI, Luigi di Bassano<\/p>\n

              * God. 1886. obavlja neke radove na orguljama u crkvi Sv. Kri\u017ea u \u0160ibeniku<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              GIADROV, don Toma<\/a><\/h5>\n
              \n
              GIADROV, don Toma<\/p>\n

              * God. 1719. popravio je orguljice u samostanskoj crkvi sestara benediktinki Sv. Spasa (danas pravoslavna crkva) u \u0160ibeniku.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              GIOVANNINI, Mario<\/a><\/h5>\n
              \n
              GIOVANNINI, Mario (ranije Ivica), lokalni istrski orguljar, bavio se popravcima. Bio je aktivan u drugoj \u010detvrtini 20. stolje\u0107a.[99]<\/p>\n

              * God. 1927. obnavlja Girardijeve orgulje u crkvi Sv. Nikole u Barbanu.
              \n* God. 1930. popravlja orgulje u Zavr\u0161ju u crkvi Ro\u0111enja B. D. M.
              \n* God. 1930. obavio je supstitucija rekviriranih prospektnih svirala na tu\u010dekovim orguljama u Plominu (Sv. Juraj).
              \n* God. 1936. popravljao je orgulje bra\u0107e Zupan u Tinjanu.[100]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              GIRARDI, Giuseppe<\/a><\/h5>\n
              \n
              GIRARDI, Giuseppe, Rossano Veneto<\/p>\n

              Giuseppe Girardi je orguljar koji vjerno slijedi mleta\u010dko-dalmatinsku graditeljsku tradiciju. Tek neznatno odstupa u izboru melodijskih registara \u00abda concerto\u00bb. O njemu imamo malo podataka. Potje\u010de iz Rossano Veneto (sjeverno od Vicenze), vrlo blizu Venecije, u kojoj i oko koje su stolje\u0107ima djelovale brojne orguljarske radionice.<\/p>\n

              Radovi Josipa Girardija<\/strong><\/p>\n

              – God. 1843. gradi orgulje, za crkvu Sv. Nikole u Barbanu.
              \n– God. 1846. gradi orgulje za crkvu Sv. Vida i Modesta u Gro\u017enjanu.[101]
              \n* God. 1842. obnovio je orgulje u Rovinju (vjerojatno u crkvi Sv. Eufemije)[102]
              \n* God. 1851. obnovio je orgulje u crkvi Sv. Filipa u Makarskoj.
              \n* God. 1851. obnovio je orgulje u katedrali u Krku.
              \n* God. 1856. pregra\u0111uje orgulje u crkvi Sv. Jeronima u Pu\u010di\u0161\u0107ima.
              \n* God. 1861. pregradio je Kilarevi\u0107eve orgulje u crkvi Gospe Gusarice u Komi\u017ei i posve izmijenio Kilarevi\u0107evu koncepciju.
              \n* Izme\u0111u god. 1861. i 1864. obnavlja orgulje u crkvi Sv. Nikole u \u0160ibeniku.
              \n* God. 1870. Intervenira na orguljama u crkvi Sv. Martina u Svetom Lovre\u010du Pazenati\u010dkom.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              GOR\u0160I\u010c, Franc<\/a><\/h5>\n
              \n
              GOR\u0160I\u010c, Franc (Ljubljana 1836.-1898.)[103]Slovenski orguljar, u\u010dio je zanat kod Petra Rumpla i bio je pomo\u0107nik Karlu Hesseu.<\/p>\n

              * Prezid, crkva Sv. Vida mu\u010d., orgulje op 42 ili 43, godi. 1885.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              HALL, Janes<\/a><\/h5>\n
              \n
              HALL, Janes<\/p>\n

              * 23. lipnja 1911. popravljao orgulje u Li\u010dkom Le\u0161\u0107u (Poto\u010dnjak, g. 1885.)<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              HEFERER, radionica<\/a><\/h5>\n
              \n
              HEFERER, radionica<\/p>\n

              Tvrtka za gradnju orgulja, harmonija i klavira osnovana 1849. godine u Grazu. Od 1868. djeluje u Hrvatskoj, prvo u Karlovcu a od 1870. u Zagrebu. Tvrtka je u radu slijedila sve tekovine stilskog razvitka (klasicizam, romantizam, moderna) kao i tehni\u010dkog razvitka orgulja (mehni\u010dke, pneumatske, elektropneumatske trakture, te zra\u010dnica s kliznicama i \u010dunji\u0107ima). Tvrtka Heferer kroz 4 generacije sagradila 263 orgulje, a od 1971. godine je restaurirala 58 povijesnih i spomeni\u010dkih orgulja. Opusi Heferera nalaze se u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, Vojvodini i Bosni i Hercegovini. Za svoj rad tvrtka je dobila priznanja: Veliku medalju u Budimpe\u0161ti (1885.), Zlatnu kolajnu u Osijeku (1892.), Veliku milenijsku kolajnu u Budimpe\u0161ti (1896.), Po\u010dasno priznanje Talijanske akademije znanosti i umjetnosti (1897.), Medalju grada Vara\u017edina (1968.).<\/p>\n

              HEFERER, Michael (Mijo), (Graz, 4. 8. 1825. – Zagreb, 13. 5. 1887.)<\/h5>\n

              Osniva\u010d tvrtke Heferer. Izu\u010dio kod J. Krainza u Grazu a usavr\u0161avao se kod raznih tvrtki u Be\u010du, Linzu i Salzburgu. Sagradio niz orgulja u Austriji i 21 orgulje u Hrvatskoj. Najzna\u010dajniji opusi u Hrvatskoj: Vele\u0161evec (1874.), Gradec kod Vrbovca ( 1880.), Marija Bistrica (1882.).<\/p>\n

              HEFERER, Ferdo, (Graz, 25. 5. 1853. – Zagreb, 23. 4. 1928.)<\/h5>\n

              Ne\u0107ak Michaela i nasljednik tvrtke. Zanat izu\u010dio kod Michaela H. Od njegova preuzimanja tvrtke 1887. godine tvrtka nosi ime “M. Heferera udova i sin”. Sagradio 117 orgulja. Najzna\u010dajniji opusi: Sarajevo katedrala (1889.), Po\u017eega sv. Lovro op. 162 (1897.), Zagreb sv. Ivan Krstitelj op. 185 (1901.), Krapina sv. Nikola B. op. 183 (1903.), Zagreb sv. Bla\u017e (1911.).<\/p>\n

              FAULEND-HEFERER, August, (Zagreb, 2. 8. 1881. – 9. 1. 1944.)<\/h5>\n

              Sin sestre Ferde Heferera). U\u010dio kod Ferde Heferera. Pro\u0161irio djelatnost tvrtke Heferer otvaranjem salona klavira svjetskih tvornica Grotrian-Steinweg, Bechstein, B\u00f6sendorfer i Steinway & Sons. Sagradio je 9 orgulja. Najzna\u010dajniji opusi: Legrad op.242 (1931.), Zagreb kap. dje\u010da\u010dkog sjemeni\u0161ta op. 243 (1932.).<\/p>\n

              FAULEND-HEFERER, Ivan, (Zagreb, 10. 4. 1927. – )<\/h5>\n

              Sin Augusta Faulenda-Heferera. U\u010dio kod oca Augusta, potom se usavr\u0161avao u Njema\u010dkoj i Austriji. Sagradio je 14 novih orgulja te restaurirao oko 58 povijesnih i spomeni\u010dkih orgulja i pozitiva. Najzna\u010dajniji njegov opus: \u0160ibenik sv. Frane op.260 (1969.).<\/p>\n

              Radovi radionice Heferer<\/h5>\n
              MICHAEL HEFERER<\/h5>\n

              – Re\u010dica (kod Karlovca), \u017e. c., gradnja orgulja1867.<\/p>\n

              – Karlovac \u2013 Banija, \u017e. c. Sv. Tri Kralja, gradnja orgulja iza 1868.<\/p>\n

              – Ladvenjak, \u017e. c., gradnja orgulja1871\/72.<\/p>\n

              – Zagreb, \u017e. c., Sv. Marije, gradnja orgulja 1872.<\/p>\n

              – Gundinci, \u017e. c., gradnja orgulja 1872. gradnja orgulja 1872\/73.<\/p>\n

              – Vrhovec, \u017e. c., gradnja orgulja 1874.<\/p>\n

              – Vele\u0161evec, \u017e. c., gradnja orgulja1874.<\/p>\n

              – Veliko Trgovi\u0161\u0107e, \u017e. c., gradnja orgulja 1875.<\/p>\n

              – Udbina, \u017e. c., gradnja orgulja 1875.<\/p>\n

              – Jezerane, \u017e. c., gradnja orgulja 1875.<\/p>\n

              – Draganec G., \u017e. c., gradnja orgulja 1879.<\/p>\n

              – Martinska Ves, \u017e. c., gradnja orgulja oko 1879.<\/p>\n

              – Crni Lug, \u017e. c., gradnja orgulja (god. ?)<\/p>\n

              – Oto\u010dac, \u017e. c., gradnja orgulja (god. ?)<\/p>\n

              – Krate\u010dko, \u017e. c., gradnja orgulja 1880.<\/p>\n

              – Donja Stubica, \u017e. c., gradnja orgulja 1880.<\/p>\n

              – Gradec, \u017e. c., gradnja orgulja 1880.<\/p>\n

              – Zagreb, Josipovac, samostan sestara Magdalenki, gradnja orgulja (god. ?)<\/p>\n

              – Mostar, \u017e. c., gradnja orgulja 1881.<\/p>\n

              – Se\u017eana (Slovenija), \u017e. c., gradnja orgulja 1881\/82.<\/p>\n

              – Marija Bistrica, \u017e. c., gradnja orgulja 1881\/82.<\/p>\n

              – Kalinovac, \u017e. c., gradnja orgulja 1882.<\/p>\n

              * Pregrada, preseljenje orgulja iz zagreba\u010dke katedrale 1882.<\/p>\n

              – Vinski Vrh, kapela \u017eupe Marije Bistrice, gradnja orgulja 1882.<\/p>\n

              – Kraljev Vrh, \u017e. c., gradnja orgulja 1883.<\/p>\n

              – Skakavac (kod Karlovca), \u017e. c., gradnja orgulja 1883.<\/p>\n

              – Po\u017ee\u0161ke Sesvete, \u017e. c., gradnja orgulja 1883.<\/p>\n

              * Tuhelj, \u017e. c., popravak orgulja1883.<\/p>\n

              – Zagreb, nadbiskupsko sjemeni\u0161te, gradnja orgulja1884.<\/p>\n

              – Marku\u0161evac, \u017e. c., gradnja orgulja1884.<\/p>\n

              – Dubranec, \u017e. c., gradnja orgulja 1884.<\/p>\n

              – Mala Lomnica, kapela \u017eupe Velika Gorica, gradnja orgulja 1884. G., op.90.<\/p>\n

              – Cerovec Barilovi\u010dki, \u017e. c., gradnja orgulja 1884.<\/p>\n

              * Marija Gorica, \u017e. c., popravak orgulja1884.<\/p>\n

              – Zagreb, evangeli\u010dka crkva, gradnja orgulja 1884\/85.<\/p>\n

              – Me\u0111uri\u0107, \u017e. c., gradnja orgulja 1885.<\/p>\n

              – Lipovljani, \u017e. c., pregradnja i popravak 1885.<\/p>\n

              – Majkovac, kapela \u017eupe gradnja orgulja oko 1885.<\/p>\n

              * Brckovljani, vjerojatno popravak oko 1885.<\/p>\n

              – Stenjevec, \u017e. c., gradnja orgulja 1885.<\/p>\n

              – Zabok, \u017e. c., gradnja orgulja 1885.<\/p>\n

              – Ivanec, \u017e. c., gradnja orgulja 1887.<\/p>\n

              FERDO HEFERER<\/h5>\n

              – Ma\u010de, \u017e. c., gradnja orgulja 1887.<\/p>\n

              – \u0160androvac (kod Bjelovara), \u017e. c., gradnja orgulja 1887.<\/p>\n

              – Donji Mosti, \u017e. c., gradnja orgulja 1888.<\/p>\n

              – Kri\u017eovljan, \u017e. c., gradnja orgulja 1888.<\/p>\n

              – Sveta ana, \u017e. c., gradnja orgulja oko 1888.<\/p>\n

              – Sarajevo, katedrala, gradnja orgulja 1889.<\/p>\n

              – Lipik, kapela, gradnja orgulja 1889.<\/p>\n

              – Zlatar, \u0107. c., gradnja orgulja oko 1889.<\/p>\n

              – Zagreb, crkva Sv. Katarije, gradnja orgulja 1890.<\/p>\n

              – Maglaj, \u017e. c., gradnja orgulja oko 1890.<\/p>\n

              – Kri\u017eevci, \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1890.<\/p>\n

              – Pu\u0161\u0107a, \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1890.<\/p>\n

              * Peteranec (kod Koprivnice), pregradnja orgulja oko 1890.<\/p>\n

              – Zagreb, crkva Sv. Marka, gradnja orgulja oko 1890., op. 134.<\/p>\n

              – Nevinac, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1891.<\/p>\n

              – Zajezda, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1891.<\/p>\n

              – Donja Vo\u0107a, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1891., op. 111.<\/p>\n

              – Gola, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1892.<\/p>\n

              – Sipak (mo\u017eda Sisak, zapis u orguljama ne\u010ditak) god.?<\/p>\n

              – Lukovdol, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1893.<\/p>\n

              – Vrap\u010de, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 137.<\/p>\n

              – Kra\u0161i\u0107, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 137.<\/p>\n

              – Erdevik (Srbija), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 140.<\/p>\n

              – Vukmani\u0107, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 142<\/p>\n

              – Bok\u0161i\u0107 \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 143.<\/p>\n

              – Cerje, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 145.<\/p>\n

              Valis selo??? 1893.<\/p>\n

              – Banja Luka, gradnja orgulja 1893.<\/p>\n

              – Zagreb, u\u010diteljska \u0161kola, gradnja orgulja 1893.<\/p>\n

              – Za\u010dretje, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1894., op. 147.<\/p>\n

              – Kri\u017eevci, Kapela Majke Bo\u017eje Koru\u0161ke, gradnja orgulja 1894.<\/p>\n

              – Mihovljan, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1894.<\/p>\n

              – Jastrebarsko, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1894., op. 148.<\/p>\n

              – Mala gorica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1894., op. 150.<\/p>\n

              – \u0160emovci, kapela \u017eupe Virje, gradnja orgulja 1894., op. 152.<\/p>\n

              – Sveti Ivan \u017dabno, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1895., op. 154.<\/p>\n

              – Brezni\u010dki hum, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1895., op. 155.<\/p>\n

              – Jelenje, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1896.<\/p>\n

              – O\u0161tarije kod Ogulina, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1896., op. 158.<\/p>\n

              – Velika Gorica \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1896., op. 159.<\/p>\n

              – Lovre\u010den, kapela, gradnja orgulja 1896., op. 160.<\/p>\n

              – Prili\u0161\u0107e, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1896., op. 161.<\/p>\n

              – Po\u017eega, crkva Sv. Lovre, gradnja orgulja 1896., op. 162.<\/p>\n

              – Vrbje, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1896., op. 163?<\/p>\n

              – Stara Plo\u0161\u010dica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1896., op. 163?<\/p>\n

              * Tolisa (Bosna i Hercegovina), pregradnja orgulja oko 1896.<\/p>\n

              – Tuhelj, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1897.<\/p>\n

              – Novo \u010ci\u0107e \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1898., op. 165.<\/p>\n

              – Sarajevo, kapela u Zavodu sestara milosrdnica, gradnja orgulja oko 1898., op. 167.<\/p>\n

              – Maru\u0161evec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1898., op. 169.<\/p>\n

              – Gradina, \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1890.<\/p>\n

              – \u017dupanja, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1899., op. 170.<\/p>\n

              – Belovar Morav\u010de, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1899., op. 173? (U Ogulinu ista oznaka opusa).<\/p>\n

              – Ogulin, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1899., op. 173.<\/p>\n

              – \u0160torije u Kranjskoj (Slovenija), gradnja orgulja, godina ?<\/p>\n

              * Samobor, \u017eupna crkva, popravak orgulja 1899.<\/p>\n

              – Grane\u0161ina, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1899.<\/p>\n

              – Remete, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1900., op. 174.<\/p>\n

              – Zagreb, kapela Zavoda za Slijepe, gradnja orgulja 1900.<\/p>\n

              – Dugo Selo, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1900.<\/p>\n

              – Kostajnica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1901., op. 178.<\/p>\n

              – Gornji Miklou\u0161, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1901., op. 181.<\/p>\n

              – Zagreb, crkva Sv. Ivana Krstitelja, gradnja orgulja 1901., op. 185.<\/p>\n

              – Trogir, dominikanska crkva, gradnja orgulja 1902.<\/p>\n

              – Postojna u Kranjskoj (Slovenija), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1902.<\/p>\n

              – Pakrac, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1902., op. 176.<\/p>\n

              – Krapina, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1903., op. 183.<\/p>\n

              – Privlaka (kod Vinkovaca), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1903., op. 184.<\/p>\n

              – Zavr\u0161je (kod Karlovca), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1904., op. 180Becmen<\/p>\n

              – (Be\u010dmen), evangeli\u010dka crkva, gradnja orgulja 1904.<\/p>\n

              – Zavr\u0161je (kod Za\u010dretje), kapela Sv. Ane, gradnja orgulja 1904., op. 187.<\/p>\n

              – Sv. Rok (Lovinac), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1904., op. 188.<\/p>\n

              – Vrbove\u010dki Rakovec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1905., op. 189.<\/p>\n

              – Sibinj, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1906., op. 189.<\/p>\n

              – Zagreb, \u017eupna crkva Sv. Vinka, gradnja orgulja 1906., op. 191<\/p>\n

              – Josipdol, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1906., op. 192.<\/p>\n

              – Sesvete, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1906., op. 194.<\/p>\n

              – Zagorje (kod Ogulina), \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1906.<\/p>\n

              – Podgora, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1907., op. 197.<\/p>\n

              – \u0110ur\u0111evac, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1907., op. 199.<\/p>\n

              – Pisarovinska Jamnica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja1907.<\/p>\n

              – Hrneti\u0107 (Karlovac), \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1907.<\/p>\n

              – Osijek, franjeva\u010dka crkva, gradnja orgulja1908., op. 202.<\/p>\n

              – \u0160krljevo, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1908., op. 196? (istu oznaku opusa imaju orgulje u Re\u010dici).<\/p>\n

              – Novaki, gradnja orgulja oko 1908., op. 201.<\/p>\n

              – \u010cu\u010derje, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 203.<\/p>\n

              – Ravna Gora \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 204.<\/p>\n

              – Vugrovec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 205.<\/p>\n

              – Vrpolje (kod \u0110akova), gradnja orgulja 1909., op. 206.<\/p>\n

              – Vrbovec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 207.<\/p>\n

              – Kraljeva Sutjeska (Bosna i Hercegovina), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 208.<\/p>\n

              – Klakar, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 209.<\/p>\n

              – \u0160tivica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 210.<\/p>\n

              – Zagreb, Hrvatsko narodno kazali\u0161te, gradnja orgulja, god.?<\/p>\n

              – Vinica, gradnja orgulja 1910., op. 213.<\/p>\n

              – Trnjani, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1910., op. 214.<\/p>\n

              – Punitovci, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1910., op. 215.<\/p>\n

              – Gornja Bu\u010dica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1910., op. 216.<\/p>\n

              – Slaveti\u0107, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1911., op. 217.<\/p>\n

              – Tounj, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1911., op. 218.<\/p>\n

              – Tu\u010depi, gradnja orgulja 1911., op. 219.<\/p>\n

              – Zagreb, \u017eupna crkva Sv. Bla\u017ea, gradnja orgulja 1911., op. 232.<\/p>\n

              – Petrinja \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1913., op. 219.<\/p>\n

              – \u0160tefanje, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1913., op. 220.<\/p>\n

              – Donji Desinac, kapela \u017eupe Ple\u0161ivica, gradnja orgulja 1913., op. 221.<\/p>\n

              – Solin, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1913., op. 221.<\/p>\n

              – Vaska, kapela Sv. Martina \u017eupe Sopje, gradnja orgulja 1913., op. 223.<\/p>\n

              – Svilaj (kod Slavonskog Broda) \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1913., op. 224.<\/p>\n

              – Sisak, sinagoga, gradnja orgulja 1914., op. 227.<\/p>\n

              – Sopje, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1914., op. 230.<\/p>\n

              – Oriovac \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1914., op. 230.<\/p>\n

              – Oriovac, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1914., op. 225.<\/p>\n

              – Kamensko, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1914., op. 226.<\/p>\n

              – Harkanovci, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1915., op. 228.<\/p>\n

              – Pi\u0161korevci, gradnja orgulja 1915., op. 229.<\/p>\n

              – Virje, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1916., op. 231.<\/p>\n

              – Re\u010dica, gradnja orgulja 1916., op. 196-??? (nejasno, Re\u010dica se spominje 3 puta).)<\/p>\n

              * Re\u010dica, \u017eupna crkva, popravak orgulja 1916.<\/p>\n

              – Klanjec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1917., op. 232.<\/p>\n

              – Sveta Marija na Muri, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1918.<\/p>\n

              – Bartolovec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1921., op. 234.<\/p>\n

              – Zagreb, crkva Sv. Petra gradnja orgulja 1923.<\/p>\n

              * Sveta Klara, \u017eupna crkva, postavljanje rabljenih orgulja 1924.<\/p>\n

              – Dekanovec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1927., op. 235.<\/p>\n

              AUGUST FAULEND-HEFERER<\/h5>\n

              – Zagreb, kapela u bolnici sestara milosrdnica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1928., op. 236.<\/p>\n

              – Zagreb, sinagoga, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1929., op. 240.<\/p>\n

              – Zagreb, \u017e. c. Sv. Marije, gradnja orgulja 1930., op. 241.<\/p>\n

              – Legrad, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1931., op. 242.<\/p>\n

              – Zagreb, kapela dje\u010da\u010dkog sjemeni\u0161ta, gradnja orgulja 1932., op. 243.<\/p>\n

              – Zagreb, muzi\u010dka \u0161kola \u201ePolyhimnia\u201c, gradnja orgulja 1934., op. 244.<\/p>\n

              – Zagreb, \u017e. c. Sv. Marka, pregradnja i pove\u0107anje orgulja F. Heferera iz 1890. g., op. 134 (nova numeracija opusa je 247.<\/p>\n

              – Zagreb, Muzi\u010dka akademija, pregradnja i pove\u0107anje Brandlovih orgulja 1938., op.248.<\/p>\n

              – Zagreb, \u017e. c. Sv. Josipa, gradnja orgulja 1939., op. 249.<\/p>\n

              IVAN FAULEND-HEFERER<\/h5>\n

              * Kri\u017eovljan, \u017e. c., popravak Hefererovih orgulja 1951.<\/p>\n

              – Blato na kor\u010duli, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1958., op. 250<\/p>\n

              – Kru\u0161evo (Bosna i Hercegovina), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1958., op. 251.<\/p>\n

              – Ka\u0161tel Novi, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1960., op 252.<\/p>\n

              – Mostar (Bosna i Hercegovina), franjeva\u010dka crkva, gradnja orgulja 1961., op. 253.<\/p>\n

              – Zagreb, \u017e. c. Sv. Petra, gradnja orgulja 1963., op. 254.<\/p>\n

              – Zagreb, samostan sestara dominikanki, gradnja orgulja 1964., op. 255.<\/p>\n

              – Konjic (Bosna i Hercegovina) \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1964., op. 256.<\/p>\n

              – \u0160iroki Brijeg (Bosna i Hercegovina), franjeva\u010dki samostan, gradnja orgulja 1964., op. 257.<\/p>\n

              – Kravarsko, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1966., op. 258.<\/p>\n

              – \u0160ibenik, crkva Sv. Frane, gradnja orgulja 1969., op. 260.<\/p>\n

              – Kre\u0161evo (Bosna i Hercegovina), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1970., op. 251.<\/p>\n

              – Dubrava (Me\u0111imurje) \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1971., op. 259.<\/p>\n

              – Zagreb, samostan sestara U\u010diteljice na\u0161e Gospe, gradnja orgulja 1971., op. 261.<\/p>\n

              * \u0160ibenik, crkva Sv. Frane, restauracija Naki\u0107evihorgulja 1971.<\/p>\n

              – Sremska Kamenica (Srbija), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1972., op. 262.<\/p>\n

              * Vara\u017edin, muzej, restauracija pozitiva iz Borla 1975.
              \n* Zagreb, crkva Sv. Obitelji, pregradnja dvojih orgulja u jedne 1976.
              \n* Lepoglava, \u017e. c. , restauracija orgulja 1977.
              \n* Visovac, franjeva\u010dki samostan, restauracija orgulja 1977.
              \n* Cres, samostan benediktinki, restauracija orgulja 1978.
              \n* Tisno, \u017eupna crkva, obnova orgulja 1982.
              \n* Gornji Ladi\u0107, kapela, restauracija pozitiva1982.
              \n* \u010cazma, \u017e. c., restauracija orgulja 1983.
              \n* Milna na Bra\u010du, \u017e. c., restauracija orgulja1984.
              \n* Sremska Kamenica (Srbija), restauracija orgulja 1984.
              \n* Goli Breg (Brezovica), restauracija pozitiva 1987.
              \n* Zadar, crkva Sv. Mihovila, restauracija orgulja 1990.
              \n* Sveti Petar u \u0160umi, \u017e. c., restauracija orgulja 1991.
              \n* \u0160\u0107itarjevo, \u017e. c., obnova orgulja1991.
              \n* \u0160krip, Zavi\u010dajni muzej, obnova tafelklavira 1991.
              \n* Kotari, franjeva\u010dki samostan, restauracija pozitiva 1992.
              \n* Komi\u017ea, crkva Gospe Gusarice, obnova orgulja 1993
              \n* Pore\u010d, crkva Gospe od An\u0111ela, obnova orgulja 1993.
              \n* Tr\u0161ki Vrh kod Krapine, restauracija orgulja1995.
              \n* Omi\u0161, \u017e. c., obnova orgulja 1996.
              \n* Zagreb, crkva Sv. Petra, obnova orgulja 1996.
              \n* Solin, crkva Gospe od Otoka, obnova orgulja 1997.
              \n* Ozalj, \u017e. c., obnova orgulja 1997.
              \n* Trg kod Ozlja, kapela, obnova orgulja 1997.
              \n* Sveti Kri\u017e Za\u010dretje, \u017e. c., obnova orgulja 1997.
              \n* Zavr\u0161je kod Svetog Kri\u017ea Za\u010dretje, kapela Sv. Ane, obnova pozitiva 1997.
              \n* Tu\u010depi, \u017e. c., obnova orgulja 1997.
              \n* Opatija, crkva Sv. Jakova, obnova orgrulja 1997.
              \n* Povja, \u017e. c., restauracija orgulja 1997.
              \n– Dicmo, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1998., op. 263.
              \n* Kalinovac, \u017e. c., obnova orgulja 1998.
              \n* Karlovac, glazbena \u0161kola, obnova harmonija s pedalom 1999.
              \n* Labor, kapela Majke Bo\u017eje Gorske, restauracija pozitiva 1999.
              \n* Belec, \u017e. c., obnova orgulja 1999.
              \n* Po\u017eega, crkva Sv. Lovre, restauracija orgulja 2000.
              \n* Tuhelj, \u017e. c., obnova orgulja 2001.
              \n* Krapinske Toplice, \u017e. c., obnova orgulja2001.
              \n* Ma\u010de, \u017e. c., obnova orgulja 2001.
              \n* Vele\u0161evec, \u017e. c., restauracija orgulja 2001.
              \n* Sela kod Siska, \u017e. c., restauracija orgulja 2001.
              \n* Kostrena, \u017e. c., obnova orgulja 2001.
              \n* Dubo\u0161evica, \u017e. c., obnova orgulja2002.
              \n* Osijek (Tvr\u0111a), crkva Sv. Antuna, restauracija orgulja 2002.
              \n* Skradin, \u017e. c., restauracija orgulja 2002.
              \n* Trogir, crkva Sv. Petra, obnova orgulja 2003.
              \n* Donja Stubica, \u017e. c., obnova orgulja 2003.
              \n* Supetar, \u017e. c., restauracija orgulja 2003.
              \n* Valpovo, kapela dvorca Normann-Prandau, obnova orgulja 2003.
              \n* Sopot, kapela, restauracija pozitiva 2004.
              \n* Oprisavci, \u017e. c., obnova orgulja 2004.
              \n* Umag, \u017e. c., restauracija orgulja 2004.
              \n* Svetice, pavlinski samostan, restauracija orgulja 2004.
              \n* Konj\u0161\u0107ina, \u017e. c., restauracija orgulja 2004.
              \n* Kri\u017e \u2013 Novoselec, \u017e. c., restauracija orgulja 2004.
              \n* Rab, \u017e. c. Uznesenja BDM, restauracija orgulja 2004. [104] <\/p><\/div>\n<\/div>\n

              HEILINGER, Johann<\/a><\/h5>\n
              \n
              HEILINGER, Johann. Orguljar iz Karlovca, djelovao je sredinom 19. stolje\u0107a.<\/p>\n

              – Godine 1850. sagradio je orgulje u Glini, \u017eupna crkva<\/p>\n

              * Godine 1851. popravljao je orgulje u franjeva\u010dkom samostanu u Samoboru.<\/p>\n

              – Godine 1857. sagradio je pozitiv u Karlovcu \u2013 Dubovcu za crkvu Marije Snje\u017ene.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              HESSE, Karlo<\/a><\/h5>\n
              \n
              HESSE, Karlo, (Paplitz kod Berlina1808. – Budimpe\u0161ta 1882.)<\/p>\n

              * U svibnju 1845. crkovinarstvo splitske katedrale je potpisalo preliminarni ugovor s Karlom Hesseom, orguljarem iz Trsta, na iznos od 128,19 fiorina. Budu\u0107i da Hesse nije zapo\u010deo s radovima u planiranom roku crkovinarstvo je tra\u017eilo da se kona\u010dno izjasni oko posla. U o\u017eujku1846. Hesse je do\u0161ao u Split, potvrdio ranije potpisani ugovor i zapo\u010deo s otklanjanjem kvarova. Predvi\u0111ao je da \u0107e posao okon\u010dati za 20 dana. Mora da je u tijeku radova uvidio da \u0107e izgubiti vi\u0161e vremena, zbog \u010dega je zahtijevao dopunu ranije sklopljenog ugovora. Prema novome dokumentu crkovinarstvo se obvezalo da \u0107e pove\u0107ati naknadu u srazmjerus tro\u0161kovima nastalim u tijeku trajanja radova. Iznad o\u010dekivanja poslovi su trajalioko 35 dana. Hesse je posao dobro obavio, jer je mimo dogovorene primopredaje ispla\u0107en. U ugovoru je, naime, stajalo da \u0107e stru\u010dni nadzor izvr\u0161iti okru\u017eni in\u017eenjeruz asistenciju nekog eksperta. Idu\u0107ih 6 godina nisu zabilje\u017eeni nikakvi izdaci za orgulje, \u0161to je jamstvo da je Hesse uistinu solidno obavio svoj posao.[106]
              \n– U Bribiru, u crkvi Sv. Petra i Pavla sagradio je orgulje 1881.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              HOLUB, Vaclav, Venceslav<\/a><\/h5>\n
              \n
              HOLUB, Vaclav, Venceslav, (Rychnov\u00e8, \u010ce\u0161ka 1877.-\u2020Po\u017eega 1939.)[107]<\/p>\n

              Zanat izu\u010dio kod Hinka \u0160iffnera u Pragu. U Hrvatsku dolazi 1907. godine i otvara radionicu u Po\u017eegi.<\/p>\n

              Radovi Venceslava Holuba<\/strong><\/p>\n

              – Jasenovac, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1911.<\/p>\n

              * Dubica, \u017e. c., popravak orgulja 1911.<\/p>\n

              * Dubica, \u017e. c., popravak orgulja 1912.<\/p>\n

              – Stra\u017eeman, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1915., op. 6.<\/p>\n

              – Po\u017eega, franjeva\u010dki samostan, gradnja orgulja 1916., op. 7.<\/p>\n

              – Crikvenica, \u017eupna crkva Uznesenja BDM, gradnja orgulja 1916. g.<\/p>\n

              – Lovre\u010da Varo\u0161, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1916.<\/p>\n

              – Vetovo, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1918., op. 9.<\/p>\n

              * Dubovec (kod Kri\u017eevaca), \u017e. c., popravak orgulja 1919.<\/p>\n

              – Slakaovci, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1920., op. 10.<\/p>\n

              * Bebrina, \u017e. c., pregradnja orgulja 1920.<\/p>\n

              * Kutjevo, \u017e. c., popravak orgulja 1920.<\/p>\n

              * \u0110akovo, katedrala, popravak orgulja 1920.<\/p>\n

              * Dalj, \u017e. c., popravak orgulja 1923.<\/p>\n

              – Daruvar, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1925.<\/p>\n

              * Travnik (Dolac), popravak orgulja 1925.<\/p>\n

              * Gornji Bogi\u0107evci \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1927.<\/p>\n

              – Davor, crkva Mariue Kraljice i Sv. Jurja, gradnja orgulja 1933.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              HOPFERWIESER Konrad<\/a><\/h5>\n
              \n
              HOPFERWIESER, Konrad (1865.-1945.) Firmu je ustanovio 1893. u Grazu.<\/p>\n

              – Dol (Bra\u010d), crkva O\u010di\u0161\u0107enja BDM, op. 32, na prijelazu 19\/20. st.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              HORVAT, Tihomil<\/a><\/h5>\n
              \n
              HORVAT, Tihomil (\u010cakovec1961.)[108]<\/p>\n

              Orguljarsku struku je u\u010dio kod Wolfganga Brauna i u \u0160kofijskoj orglarskoj delvnici Ho\u010de kod Maribora. Specijalizaciju za uporabu elektronike i elektroni\u010dkih sklopova u orguljama stekao je u radionici Laukhuff. Tvrtku \u201eMala orguljarska radionica\u201c osnovao je 1995. g.<\/p>\n

              Radovi Tihomila Horvata<\/strong><\/p>\n

              * 1988. Kotoriba, \u017eupna crkva, popravak
              \n* 1988. \u0160trigova, kapela Sv. Jeronima, popravak
              \n* 1989. Gori\u010dan, \u017eupna crkva, popravak orgulja
              \n* 1989. Prelog, \u017eupna crkva, popravak orgulja
              \n* 1990. Gornji Mihaljevec, \u017eupna crkva, obnova orgulja
              \n* 1991. Novo Selo Rok, kapela, obnova pozitiva
              \n* 1997. Vela Luka, \u017eupna crkva, restauracija i rekonstrukcija orgulja
              \n* 2000. Prelog, \u017eupna crkva, popravak orgulja
              \n* 2001. Mali Lo\u0161inj, \u017eupna crkva, popravak orgulja
              \n* 2002. Duba\u0161nica, \u017eupna crkva, sanacija orgulja
              \n* 2002. Vara\u017edin, \u017eupna crkva Sv. Nikole, popravak orgulja
              \n* 2003. Koprivnica, \u017e. c. Sv. Nikole, popravak orgulja
              \n* 2003. Virovitica, franjeva\u010dki samostan, restauracija orgulja
              \n* 2004. Koprivnica, crkva franjeva\u010dkog samostana, obnova orgulja
              \n* 2008.- 2012. \u0160ibenik, crkva Sv. Duha, radovi na dovr\u0161enju restauraciji Lupinijevih orgulja iz 1640. g., posebno na tonskom oblikovanju.
              \n* 2012. Bakar, crkva Sv. Andrije, u tijeku je restauracija Callidovih orgulja<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              HUBMANN, Julio<\/a><\/h5>\n
              \n
              HUBMANN, Julio (Ljboje), orguljar iz Karlovca, u\u010denik M. Heferera[109]<\/p>\n

              – Ciglenica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1885.<\/p>\n

              – Golubinci, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1885.<\/p>\n

              – Svinjar (Davor), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1886.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              J\u00c4GER, Cirijak<\/a><\/h5>\n
              \n
              J\u00c4GER, Cirijak, (Roschangen u \u0160vapskoj 1708.-\u2020Kanji\u017ea 1750.), franjevac[110]<\/p>\n

              – Klo\u0161tar Ivani\u0107, franjevci, gradnja orgulja 1737.<\/p>\n

              – \u010cakovec, franjeva\u010dki samostan, gradnja orgulja 1740.- 1746.<\/p>\n

              – Kanji\u017ea, franjeva\u010dki samostan, gradnja orgulja 1746.- 1749.<\/p>\n

              – Virovitica, franjeva\u010dki samostan, gradnja orgulja 1749.- 1755.<\/p>\n

              – Nova Ra\u010da (kod Bjelovara), franjeva\u010dki samostan, gradnja orgulja oko 1753.<\/p>\n

              – Vara\u017edin, franjeva\u010dki samostan, gradnja orgulja 1756.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              JENIKO, radionica<\/a><\/h5>\n
              \n
              JENIKO, radionica<\/p>\n

              Slovenska orguljarska tvrtka u \u0160entvidu kod Ljubljane. Opus tvrtke je ve\u0107i od 200 sagra\u0111enih<\/p>\n

              orgulja. Gradili su orgulje do veli\u010dine tri manuala sa pedalom. Osniva\u010d radionice je Franc Jenko<\/p>\n

              (Topola pri Menge\u0161u, 1894. – ?, 1969.), a nakon njegove smrti radionicu je preuzeo Francov sin Anton Jenko (Ljubljana 1931.- Menge\u0161 2009.)<\/p>\n

              Radovi Franca Jenka<\/strong><\/p>\n

              – Kostrena Lucija, crkva Sv. Lucije, sagradio orgulje 1930.<\/p>\n

              – Rijeka, crkva Srca Isusova (sestre), orgulje su gra\u0111ene 1931. god.<\/p>\n

              – Dubrovnik, cr. Sv. Frane (mala bra\u0107a), znatno pove\u0107ao Riegerove orgulje g. 1935.<\/p>\n

              – Dubrovnik, crkva sv. Vinka Paulskoga, op. 41, god. 1940.<\/p>\n

              – Primo\u0161ten, crkva Sv. Jurja, orgulje op. 48, godina 1941.<\/p>\n

              – Rijeka-Trsat, crkva Gospe Trsatske, orgulje su gra\u0111ene oko 1940.<\/p>\n

              – Rijeka, crkva Gospe Lurdske, op. 67, god. 1953.<\/p>\n

              – \u0160ibenik, crkva Gospe Van grada, orgulje op. 83, god. 1958.<\/p>\n

              – Sinj, crkva \u010cudotvorne Gospe Sinjske, orgulje op. 91, god. 1958.<\/p>\n

              – Pula, crkva Sv. Ante (OFM), orgulje op.95, god. 1961.<\/p>\n

              – Metkovi\u0107, crkva Sv. Ilije, orgulje op 103., god. 1963.<\/p>\n

              – Sumartin (Bra\u010d), crkva Sv. Martina, franjevci, orrgulje op.104, god. 1964.<\/p>\n

              – Rijeka-Ve\u017eica, Crkva Sv. Terezije od Malog Isusa, org. op. 109, god. 1965.<\/p>\n

              – Split, crkva Gospe od Poi\u0161ana, orgulje op. 112, god. 1966. (Jenko je pregradio stare orgulje iz 19. stolje\u0107a).<\/p>\n

              – \u0160ibenik, katedrala Sv. Jakova, orgulje op.119, god. 1967. (Jenko je pregradio stare orgulje).<\/p>\n

              – Opuzen, crkva Sv. Stjepana prvomu\u010d., sagradio orgulje op. 121, god. 1969.<\/p>\n

              – Rijeka, katedrla Sv. Vida, orgulje op. 124, god. 1969.<\/p>\n

              * God. 1966. popravljao orgulje u crkvi Sv. Pelagija u Novigradu istarskom.
              \nJENKO, Antun, sin Franca (Ljubljana 1931.- Menge\u0161 2009.)<\/p>\n

              – Makarska, crkva Sv. Marka, orgulje op. 128., god. 1970.<\/p>\n

              – Punat (Krk), crkva Sv. Trojice, orgulje op.186, god. 1984.<\/p>\n

              – Karojba, crkva Svih Svetih opus 192, god. 1985.<\/p>\n

              – Dubrovnik, crkva Sv. Petra, op.193, god. 1986.<\/p>\n

              – Bibinje, crkva Velike Gospe, sagradio orgulje op. 207, god. 1989.<\/p>\n

              – Zadar, crkva Sv. Marije (benediktinke), op. 214, god. 1991.<\/p>\n

              * Godine 1997. popravlja orgulje u Ko\u0161ljunu, cr. Navje\u0161tenja Marijina.[111]<\/p>\n

              – Pi\u0107an, crkva Navje\u0161tenja BDM, godina granje 1997.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              JEREMITZ, Matija <\/a><\/h5>\n
              \n
              JEREMITZ, Matija (? oko 1779.- \u2020Vara\u017edin 1854.)<\/p>\n

              * Kneginec, postavljanje i ure\u0111enje orgulja nabavljenih u Za\u010dretju 1816.[112]<\/p>\n

              * Posavski Bregi i Lupoglav, prijedlog dispozicije 1825.<\/p>\n

              * Vukovoj, popravak pozitiva 1829.<\/p>\n

              – Dropkovec, gradnja orgulja 1834.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              KA\u010cI\u0106, fra Ivan<\/a><\/h5>\n
              \n
              KA\u010cI\u0106, fra Ivan<\/p>\n

              Ladislav \u0160aban: \u00abOd Hrvata se spominju kao Naki\u0107evi u\u010denici dva franjevca, Luka Terzi\u0107 (1741) i Ivan Ka\u010di\u0107 (1745), ali meni se \u010dini da i u sve\u0107eniku Mihovilu Kargoti\u0107u, s kojim je Naki\u0107 1753. postavljao orgulje u Nere\u017ei\u0161\u0107u i Supetru, valja gledati daljnjeg u\u010denika Naki\u0107eva.\u00bb[113]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              KARGOTI\u0106,don Mihovil<\/a><\/h5>\n
              \n
              KARGOTI\u0106,don Mihovil<\/p>\n

              God. 1753. poma\u017ee Petru Naki\u0107u postaviti nove orgulje u \u017eupnoj crkvi Gospe od Karmen u Nere\u017ei\u0161\u0107ima. L. \u0160aban pretpostavlja da je on u\u010dio orguljarstvo u Naki\u0107evoj radionici.[114]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              KAUFMANN, Johann M.<\/a><\/h5>\n
              \n
              KAUFMANN, Johann M. Austrijski orguljar (Be\u010d, 1910.-1965.)<\/p>\n

              – U crkvi Gospe od Zdravlja u Krku je njegov pozitiv s pedalom, mehani\u010dki prijenos, kliznice.[115]<\/p>\n

              – Svetvin\u010denat, crkva Uznesenja Marijina, orgulje su sagra\u0111ene 1912. god.<\/p>\n

              – Split, crkva Gospe od Zdravlja, orgulje iz 1961. god.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              KILAREVI\u0106, Stjepan<\/a><\/h5>\n
              \n
              KILAREVI\u0106, Stjepan (Krakov, Poljska)<\/p>\n

              – Komi\u017ea, crkva Gospe Gusarice sagradio orgulje god. 1670.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              KIRIGIN, Frane<\/a><\/h5>\n
              \n
              KIRIGIN, Frane (\u00abmeccanico\u00bb)<\/p>\n

              * 1840. i 1841. godine izvodi sitnije popravke na orguljama splitske katedrale[116]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              KLEUKER, Hans-Detlef <\/a><\/h5>\n
              \n
              KLEUKER, Hans-Detlef (Brackwede\/Westfalien, Njema\u010dka)<\/p>\n

              – Dubrovnik, crkva sv. Kri\u017ea, orgulje iz god. 1966.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              KLI\u0160EVI\u0106, don Vicko<\/a><\/h5>\n
              \n
              KLI\u0160EVI\u0106, don Vicko, dubrova\u010dki sve\u0107enik, orgulja\u0161, skladatelj i orguljar. Njegovo orguljarsko umije\u0107e je upitno, naime, 1788. g. Domenico Moscatelli je bio pozvan u Kor\u010dulu da procijeni Kli\u0161evi\u0107eve orgulje iz 1787. gra\u0111ene za katedralu. Moscatelli je preporu\u010dio gradnju novih orgulja, i Gaetana Moscatellija kao graditelja. Gaetano je sagradio orgulje 1800. godine.<\/p>\n

              – G. 1775. sagradio je orgulje u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku.[117]<\/p>\n

              – G. 1787. sagradio nove orgulje za kor\u010dulansku katedralu (2 manuala, 54 tipke)[118]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              KOCH, Obitelj<\/a><\/h5>\n
              \n
              KOCH, Obitelj (Wupertal) njema\u010dka radionica<\/p>\n

              – Dubrovnik, crkva Sv. Jakova na Vi\u0161njici, orgulje su gra\u0111ene oko god.1978.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              KOSTREVEC, Velimir<\/a><\/h5>\n
              \n
              KOSTREVEC, Velimir (Zagreb 1950.)[119]<\/p>\n

              Radovi Velimira Kostrevca<\/strong><\/p>\n

              * Bjelovar, \u017e. c. Sv. Terezije, sanacija 1990\/91.
              \n* Ivani\u0107 Grad, \u017e. c. Sv. Petra, elektronizacija 1991.
              \n* Martinska Ves, popravak orgulja 1992.
              \n* Ka\u0161tel Luk\u0161i\u0107, popravak orgulja 1992.
              \n* Dubrovnik, sestre an\u010dele, elektrifikacija prijenosa (s Gabrielom Posavcem) 1993.
              \n* Split, dominikanska crkva, elektrifikacija prijenosa (s Gabrielom Posavcem) 1994.
              \n* Ka\u0161tel Kambelovac, crkva Sv. Mihovila, elektrifikacija prijenosa i obnova orgulja 1995.
              \n* Marku\u0161evac, \u017e. c., elektrifikacija prijenosa (s Gabrielom Posavcem) 1995.
              \n* Vara\u017edin, kapucinski samostan, elektronizacija (s W. J. Braunom) 1996.
              \n* Kneginec, \u017e. c., elektronizacija (s W. J. Braunom) 1996.
              \n* Marija Bistrica, elektronizacija (s O. Repecom) 1997.
              \n* Gornja Stubica, crkva Sv. Jurja, rekonstrukcija i elektronizacija (s O. Repecom) 1998.
              \n* Dubrava kod \u010cazme, \u017e. c., popravak orgulja oko 1998.
              \n* Zagreb, crkva Sv. Jeronima, sre\u0111ivanje i postavljanje rabljenih orgulja i elektronizacija (s O. Repecom) 2000.
              \n* Preko (Ugljan), sre\u0111ivanje i postavljanje rabljenih orgulja (s O. Repecom) 2001.
              \n* Dubrovnik, crkva Sv. Vlaha, elektronizacija orgulja 2001.
              \n* Banja Luka (Bosna i Hercegovina), katedrala, sre\u0111ivanje i postavljanje rabljenih orgulja (s O. Repecom) 2002.
              \n* Zagreb, crkva Sv. Marka elektronizacija orgulja 2003.
              \n* Sveti Martin na Muri, \u017e. c., elektrifikacija prijenosa (s G. Posavcem) 2003.
              \n* Vukovina, \u017e. c., elektronizacija orgulja 2004.
              \n* Var\u017edin, crkva samostana ur\u0161ulinki, elektronizacija orgulja (s W. J. Braunom) 2004.
              \n* Cirkvena, crkva Poho\u0111enja BDM, sanacija orgulja (s O. Repecom) 2004\/05.
              \n* Opatija, crkva Navje\u0161tenja BDM, sanacija orgulja (s O. Repecom) 2004\/05.
              \n* Zagreb, katedrala, obnova orgulja 2005.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              KRALJI\u0106, Horacije<\/a><\/h5>\n
              \n
              \n

              * Intervenirao na orguljama T. Tonolija u crkvi Sv. Ignacija u Dubrovniku.
              \nZapis na jednoj tipki manuala: \u00abPremjestio orgulje, generalno ih popravio i na\u0161timao: Kralji\u0107 Horacije Dubrovnik VIII i IX mjesec 1966. g.\u00bb<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              KRISTI\u0106, Petar<\/a><\/h5>\n
              \n
              \n

              * Godine 1929. popravlja orgulje u kr\u010dkoj katedrali.[120]\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              KUCLAR, Albino<\/a><\/h5>\n
              \n
              KUCLAR, Albino (orguljar iz Goricije)<\/p>\n

              * God. 1954. popravljao je De Lorenzijeve orgulje u Vi\u017einadi: blokirao je 6 registara i ugradio bu\u010dno elektri\u010dno puhalo.[121]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              KUNAD, Eduard<\/a><\/h5>\n
              \n
              KUNAD, Eduard (Kunad, Kunat, Kunadt Giovanni Federico Eduardo (Ljubljana 1892.- Trst 1912.)<\/p>\n

              * God. 1881. obnavlja Naki\u0107eve orgulje u \u017eupnoj crkvi Sv. Martina u svetom Lovre\u010du Pazenati\u010dkom i ugra\u0111uje novi mijeh.
              \n* God. 1881. \u010disti i uga\u0111a orgulje Petra De Corte u Fa\u017eani.[122]
              \n* God. 1882. sagradio je male orgulje za crkvu Sv. Frane u Rovinju.[123]
              \n* God. 1883. popravlja orgulje u kr\u010dkoj katedrali.[124]
              \n* God. 1887. i 1906. popravlja Eislove orgulje u Sv. Petru u \u0160umi (crkva Sv. Petar i Pavao)
              \n* God. 1887. prva cjelovita obnova Eislovih orgulja u pavlinskoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Svetom Petru u \u0160umi.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              LAP\u010cI\u0106, fra \u0160ime<\/a><\/h5>\n
              \n
              LAP\u010cI\u0106, fra \u0160ime, tre\u0107oredac[125]<\/p>\n

              – Grobnik, gradnja orgulja 1771.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              LAUKHUFF, August<\/a><\/h5>\n
              \n
              LAUKHUFF, August, Weikersheim, Njema\u010dka<\/p>\n

              – Split, kapelica Navje\u0161t. Gospodinova (milosrdnice Sv. Vinka), orgulje izgra\u0111ene 1984. g.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              LENAR\u010cI\u010c, Andrej<\/a><\/h5>\n
              \n
              LENAR\u010cI\u010c, Andrej (Ljubljana)<\/p>\n

              * Godine 1988. obnovio Zupanove orgulje u Omi\u0161lju na Krku.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              LETI\u0106, fra Gaetano<\/a><\/h5>\n
              \n
              LETI\u0106, fra Gaetano, Gajo (Veli Lo\u0161inj 1854.- ? 1916) orguljar amater<\/p>\n

              – Dubrovnik, crkva Sv. Frane, male orgulje od 6-7 registara, bile su smje\u0161tene u donjem koru iza glavnog oltara. Njih spominje fra Bernardin Sokol 1936. godine kao neupotrebljive \u00abjer im je mehanizam popustio\u00bb.[126]
              \n* Split, katedrala. Godine 1902. i 1903. preure\u0111uje tek napravljene orgulje Gaetana Zamfrette koje je ovaj lo\u0161e napravio za splitsku katedralu[127]
              \n* Stari Grad na Hvaru, godine 1907. intervenira na orguljama kod dominikanaca.[128]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              LINDAUER, Franjo<\/a><\/h5>\n
              \n
              LINDAUER, Franjo (Deronje u Ba\u010dkoj 1903.- K\u00f6ln 1977.)[129]. Od god. 1927.- 1936.djelovala je tvrtka \u201eLindauer i Majdak\u201c<\/p>\n

              – Bedenica \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1929., op. 1.
              \n* Bebrina, \u017e. c., popravak orgulja 1929.
              \n– Bi\u0161kupec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1930.
              \n– Sveti Ilija (Obre\u017e), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1931.
              \n* Sveti \u0110ur\u0111 (kod Ludbrega), \u017e. c., popravak orgulja 1931.
              \n* Kravarsko. \u017d. c., pregradnja i postavljanje orgulja prenesenih iz Zagreba 1931.
              \n* Split, kapucinski samostan, popravak orgulja 1932.
              \n* Vara\u017edinske Toplice, \u017e. c., popravak orgulja 1932.
              \n* Subotica, franjeva\u010dki samostan, pregradnja orgulja 1933.
              \n* Nedeli\u0161\u0107e, \u017e. c., popravak orgulja 1933.
              \n* Osijek, franjeva\u010dki samostan, popravak orgulja 1934.
              \n* Osijek, kapucinski samostan, pregradnja orgulja, 1934.
              \n* Valpovo, \u017e. c., popravak orgulja 1934.
              \n* Stara Kanji\u017ea, \u017e. c., pregradnja orgulja 1934.
              \n* Brezni\u010dki Hum, \u017e. c., popravak orgulja 1935.
              \n* Vinica, \u017e. c., popravak orgulja.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              LINGIARDI<\/a><\/h5>\n
              \n
              LINGIARDI, Fratelli, Pavia, Italija. Radionicu je ustanovio Ivan Krstitelj 1807. Godine.<\/p>\n

              – God. 1856. sagradili su nove orgulje za dominikansku crkvu Sv. Jeronima u Rijeci.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              LOP\u0160I\u0106, don Ivan<\/a><\/h5>\n
              \n
              \n

              * God. 1789. za 168 lira popravlja orgulje u crkvi Sv. Dominika u \u0160ibeniku[130]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              LUISIANI, Rodolfo i Valentino<\/a><\/h5>\n
              \n
              LUISIANI, Rodolfo i Valentino (fratelli), Padova.<\/p>\n

              * God. 1935. obnovili su Zanfrettine orgulje u Brtnonigli<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              LUPINI, Nicol\u00f2<\/a><\/h5>\n
              \n
              LUPINI, Nicol\u00f2, Nikola Vergadich ili Vergadin, Nicol\u00f2 dall’Organo (Vergada? 1594. – \u2020 Venezia 22. X 1644.)<\/p>\n

              Prema pisanju don Krste Sto\u0161i\u0107a (\u0160ibenik) Lupini su bili porijeklom iz Vergade (Vrgade), mjesta na istoimenom oto\u010di\u0107u izme\u0111u Murtera i Pa\u0161mana, nasuprot Draga blizu Biograda na Moru. Nikola Lupini pok. Lovre imao je radionicu u Zadru i Mlecima.<\/p>\n

              – 3. X 1639. ugovara gradnju novih orgulja za Novu crvku Bl. D. Marije u \u0160ibeniku za 300 dukata (odnosno 2.289 lira i 6 solda). Pla\u0107ena mu je akontacija u iznosu 400 lira. Orgulje su bile dovr\u0161ene 10. VI 1640 kad mu je pla\u0107en i preostali iznos, a dobio je i kozli\u0107a na dar.[131]
              \nG. 1640. obavljao je slu\u017ebu orgulja\u0161a u crkvi Sv. Frane u \u0160ibeniku.<\/p>\n

              – Dana 9.VI 1940. godine \u0161ibenska katedrala je na\u010dinila ugovor S Nikolom Lupini za nove orgulje za cijenu od 854 dukata . To se imalo namiriti iz ostav\u0161tine od 1500 dukata koje je crkvi darovao arhi\u0111akon Ivan Krstitelj Divni\u0107 oporukom od 6. II 1637. godine, ali radi ratovanja s Turcima, kad su polja bila zapu\u0161tena, prihodi se nisu mogli skupiti. Tek na 4 VIII 1672. godine Danijel i Ivan Divni\u0107, bra\u0107a ba\u0161tinici, uzimaju obvezu da \u0107e isplatiti svotu od 5.829 lira (Notar. Arhiv suda, 82.III.2229-32.).<\/p>\n

              *U kolovozu 1643. godine popravio je svoje orgulje u Novoj crkvi u \u0160ibeniku za 60 lira.<\/p>\n

              * 25.XII. 1643. i 31. III. 1644. uga\u0111a orgulje u S. Giovanni in Bragorau Veneciji[132].<\/p>\n

              Oporuku je napisao 21. X. 1644. iz koje se vidi da je sin pok. Lovre i da ima bra\u0107u \u0160imuna i Andriju kojima je ostavio 10 dukata. Preminuo je dan kasnije u pedesetoj godini \u017eivota.[133] Uzrok smrti je visoka temperatura koja je trajala 8 dana.<\/p>\n

              10. I 1645. godine bra\u0107a Andrija i \u0160imun Vergadich re\u010d. Lupini pokojnog Lovre, iz na\u0161eg primorskog mjesta Vrgade daju punomo\u0107 Martinu Marde\u0161ku u \u0160ibeniku, da ih zastupa pred vlastima u Mlecima, gdje je pro\u0161lih dana preminuo njihov tre\u0107i brat Nikola Vergadin re\u010d. Lupini oeguljar (Notar. Arhiv suda, 75. I. 55.).\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              LUPINO Simon<\/a><\/h5>\n
              \n
              LUPINO Simon, mag., \u0160imun (prema don Krsti Sto\u0161i\u0107u rodom je iz Vrgade. Nemamo podataka o njegovom ro\u0111enju i naukovanju. \u2020 1613.)<\/p>\n

              Uprava stolne crkve (katedrale u \u0160ibeniku) u\u010dinila je ugovor 23. XII. 1600. godine s \u0160imunom Lupinom iz Zadra (habitante a Zara), graditeljem orgulja, koji \u0107e za 150 dukata popraviti organ (Notarski spisi suda, sv. 53.II i 72. M Simoni\u0107).
              \n– U\u010dinio je istog dana ugovor za izradu novih orgulja za crkvu Sv. Frane u \u0160ibeniku od 7 registara i glavnom cijevi od 5 stopa za 220 dukata (Notar. Arhiv suda, sv. 53., fasc. II., 171.). Orgulje su dovr\u0161ene u srpnju 1601.<\/p>\n

              – Godine 1604. Simon Lupino habitante a Zara gradi nove orgulje za dominikansku crkvu u Bolu na otoku Bra\u010du.<\/p>\n

              Uprava katedrale obe\u0107ava mu 29. 12. 1609. da \u0107e mu pla\u0107ati 10 dukata na godinu da uzdr\u017ei u redu orgulje (notarski arhiv suda, 53. II. 239.).<\/p>\n

              Ovaj je \u0160imun 13. 03. 1602. godine zakupio u \u0160ibeniku od Malog kaptola zemlji\u0161ne prihode na 3 godine.<\/p>\n

              \u0160imunova \u017eena zvala se Kata.<\/p>\n

              Bio je mrtav 1613. godine, ali je njegova tvornica i dalje radila.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              LUXSIO, Juraj<\/a><\/h5>\n
              \n
              LUXSIO, Juraj, vjerojatno HvaraninGod.<\/p>\n

              * 1711. popravlja orgulje u hvarskoj katedrali.[134]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              Magister MARCUS<\/a><\/h5>\n
              \n
              Magister MARCUS iz Mletaka.<\/p>\n

              – God. 1443. sagradio je orgulje za franjeva\u010dku crkvu u Zadru.[135]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MAJDAK, Milan<\/a><\/h5>\n
              \n
              MAJDAK, Milan (\u0160i\u0161ljavi\u0107 1897. – Zagreb, 1984.), orguljar u Zagrebu.[136]<\/p>\n

              Orguljarsku struku je u\u010dio kod F. Heferera i F. Lindauera.Od 1927. godine radi zajedno sa F. Lindauerom a od 1931. samostalno. Za svoj rad je dobio 1938. godine priznanje na Zanatskoj izlo\u017ebi u Zagrebu i 1954. godine priznanje Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Majdak je sa Lindauerom sagradio 3 a samostalno 10 ogulja.[137]<\/p>\n

              Radovi radionice Lindauer\/Majdak<\/strong><\/p>\n

              – 1928., Bedenica, op. 1
              \n– 1930., Bi\u0161kupec<\/p>\n

              – 1931., Sveti Ilija (Obre\u017e)<\/p>\n

              * Vrap\u010de 1928.
              \n* Samobor 1929.
              \n* Kravarsko 1931.
              \n* Sv. \u0110ur\u0111 kod Ludbrega 1931.
              \n* Subotica 1931.
              \n* Nedeli\u0161\u0107e 1931.
              \n* Kraljevec na Sutli 1931.<\/p>\n

              Radovi radionice Majdak<\/strong><\/p>\n

              – 1937.,Antunovac, op. 5
              \n– 1937., Dubrava kod \u010cazme, op. 6
              \n– 1938., Zlarin, op. 7
              \n– 1938., Grane\u0161ina, op. 8
              \n– 1939., \u0110ur\u0111in, op. 10
              \n– 1940., Cirkvena, op. 11
              \n– 1940., Tavankut, op. 12
              \n– 1942., \u0110akovo
              \n– 1946., Ma\u0111arevo
              \n– 1948., Tuhelj, op. 27<\/p>\n

              * Zagreb, \u017eupna crkva Sv. Ivana Krstitelja 1937.
              \n* Subotica, franjeva\u010dki samostan 1938.
              \n* Trogir, katedrala 1940,
              \n* Osijek, kapucinski samostan 1940.
              \n* Zagreb, evangeli\u010dka crkva 1942.
              \n* Kraljevec na Sutli 1945.
              \n* Krapje 1947.
              \n* Samobor, franjeva\u010dki samostan 1948.
              \n* \u0160trigova 1948.
              \n* \u0160i\u0161ljavi\u0107 1958.
              \n* Oko g. 1960 intervenira na Bazzanijevim orguljama u crkvi Sv. Marka u Kor\u010duli.
              \n* Krapje 1961.
              \n* U Bazzanijevim orguljama u Lo\u017ei\u0161\u0107ima zapis: \u00abPopravljeno i postavljen motor 15.III.1962.\/majdak\u00bb
              \n* Samobor, franjeva\u010dki samostan 1965.
              \n* Zagreb, kapela Sv. Roka 1965.
              \n* Marija Gorica, \u017e. c. 1968.
              \n* Subotica, franjeva\u010dki samostan 1969.
              \n* Nere\u017ei\u0161\u0107a 1969.
              \n* \u0110akovo, \u017eupna crkva 1973\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MAJSTOR TOMA<\/a><\/h5>\n
              \n
              MAJSTOR TOMA, kor\u010dulanski urar<\/p>\n

              – 1557. g. popravljao je i uskla\u0111ivao orgulje u hvarskoj katedrali.[138]\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MALACHOWSKY, Andrej Ferdinand<\/a><\/h5>\n
              \n
              MALACHOWSKY, Andrej Ferdinand (\u010ce\u0161ka 1813. – Ljubljana, 1887.)[139]<\/p>\n

              Ljubljanski orguljar \u010de\u0161koga podrijetla. Kao dvadesetogodi\u0161njak do\u0161ao u Sloveniju.U Hrvatskoj je sagradio 5 instrumenata.<\/p>\n

              – Praputnjak, crkva Sv. Josipa, godina gradnje 1870.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MALUS\u00c1, Domenico<\/a><\/h5>\n
              \n
              MALUS\u00c1, Domenico, (orguljar iz Vodnjana, vjerojatno priu\u010deni)<\/p>\n

              * God. 1931. intervenira na Girardijevim orguljama u Vodnjanu (reducira 3 registra).\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MALVESTIO, Gregorio<\/a><\/h5>\n
              \n
              MALVESTIO, Gregorio (1760. \u2013 1845.), orguljar iz Padove<\/div>\n<\/div>\n
              MALVESTIO, Domenico<\/a><\/h5>\n
              \n
              MALVESTIO, Domenico (1835. \u2013 1818.), ne\u0107ak Gregorija i nasljednik firme Malvestio<\/p>\n

              – Godine 1910. gradi orgulje u Dajli (Istra)[140]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MASCIONI, Vincenzo<\/a><\/h5>\n
              \n
              MASCIONI, Vincenzo (Cuvio, 1871.- \u20201953)<\/p>\n

              – God. 1933. sagradio orgulje s tri manuala i pedalom za katedralu Marijina uznesenja u Puli. Demontirane su 1944. g.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              MAYER, Gebr\u00fcder, Fekdkirch-Vorarlberg <\/a><\/h5>\n
              \n
              MAYER, Gebr\u00fcder, Fekdkirch-Vorarlberg austrijska orguljarska radionica, djeluje od godine 1872 (osniva\u010d Georg Mayer) i jo\u0161 je aktivna. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a izgra\u0111eno je nekoliko njihovih orgulja na podru\u010dju Dalmacije.<\/p>\n

              – Zadar, Sv. Sto\u0161ije (Katedrala), Op.74, god.1890.
              \n– Prvi\u0107 Luka, crkva Sv. Marije od Milosti, po\u010detak 20. Stolje\u0107a
              \n– Rogoznica (\u0161ibenska), orgulje op. 1667?, god. 1908.
              \n– Kor\u010dula, crkva Sv. Nikole, god. 1914.
              \n– Cavtat, crkva Sv. Nikole, op. 129, god. 1938.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MAYER, Gerd<\/a><\/h5>\n
              \n
              MAYER, Gerd, Hausweiler, Njema\u010dka.<\/p>\n

              * Split, konkatedrala Sv. Petra, orgulje su sagra\u0111ene god. 1988.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MILAVEC, Ivan<\/a><\/h5>\n
              \n
              MILAVEC, Ivan (Ljubljana, Slovenija).<\/p>\n

              * Ko\u0161ljun (Krk), crkva Navje\u0161tenja Marijina, orgulje op. 11, god. 1908.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MILOV\u010cI\u0106, Stjepan<\/a><\/h5>\n
              \n
              MILOV\u010cI\u0106, Stjepan (kanonik, orgulja\u0161, Kor\u010dulanin).<\/p>\n

              * God. 1684. popravlja orgulje u kor\u010dulanskoj katedrali.
              \n* God. 1684. ponovo je uspostavio orgulje u hvarskoj katedrali (Marco Tinnto, 1517.) koje su 1683. bile demontirane i uskladi\u0161tene u sakristiji. Ostao je u Hvaru kao orgulja\u0161 i 1685.[142]
              \n* God. 1697. ponovno popravlja orgulje u kor\u010dulanskoj katedrali.[143]
              \n* God. 1711., nakon udara groma, ponovno popravlja o\u0161te\u0107ene orgulje kor\u010dulanske katedrle.[144]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MODUN, Giuseppe<\/a><\/h5>\n
              \n
              MODUN, Giuseppe, lokalni \u0161ibenski orguljar koji je djelovao koncem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Sebe naziva pretenciozno Fabbricatore d’organi.<\/p>\n

              * God. 1887. popravlja orgulje u crkvi Sv. Dominika u \u0160ibeniku
              \n* God. 1888. popravlja orgulje u crkvi Sv. Kri\u017ea i \u0160ibeniku
              \n* God. 1896. izmje\u0161ta orgulje u crkvi Sv. Dominika u \u0160ibeniku na novu poziciju radi radova na pro\u010delju crkve i starom koru. Tada je obavio reparaturu, obnovio potezne \u017eice u svirnom prijenosu i napravio novi mijeh.
              \n* God. 1897. tako\u0111er obavlja neke zahvate na orguljama u crkvi Sv. Dominika u \u0160ibeniku.
              \n* God. 1902. obnovio je registar-imitator Ti\u0107 za orgulje u crkvi Sv. Kri\u017ea u \u0160ibeniku (na kotli\u0107u je \u0161tancan slijede\u0107i teksr: GIUSEPPE MODUN RIMODERNO\/ ANNO MCMII).
              \n* God. 1907. opet intervenira na orguljama u crkvi Sv. Dominika u \u0160ibeniku. (Giuseppe Modun \/ Fabbricatore d’organi \/ 1907)
              \n* God. 1909. izmje\u0161ta orgulje u crkvi sv. Dominika u \u0160ibeniku na novoizgra\u0111eni kor.
              \n* U crkvici Sv. Nikole u \u0160ibeniku, na unutarnjoj strani poklopca pedalne zra\u010dnice, tintanom olovkom, na lo\u0161em talijanskom, zapisala je nevje\u0161ta ruka: Giuseppe Modun riparatura del 1914 in Dizembre\/ anno della gvera europea. * Desno je dodan jo\u0161 jedan zapis: Altri lavori esegvidi al Domo folo e tubi\/ costrudi da me nel 1888 in Borgo de mar 1890\/ san Domenico e san Lovr\u2019zo a \u2026.. a ….. \u2026.. \/ organo novo a Zara vecia de 1873 a 1875Pretpostavljam da se radi o vrlo vje\u0161tom lokalnom orguljaru.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MONDELLA, Jerolim<\/a><\/h5>\n
              \n
              MONDELLA, Jerolim<\/p>\n

              – Sagradio je ku\u0107i\u0161te za orgulje koje je za crkvu Sv. Frane u \u0160ibeniku sagradio \u0160imun Lupino iz Zadra (ugovor od 27. velja\u010de 1602.[145]).<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              MONTECUCCHI, Aleks<\/a><\/h5>\n
              \n
              MONTECUCCHI, AleksSin Vicka Montecucchia, graditelja orgulja iz Ancone.<\/p>\n

              * Sa ocem je 1802. popravljao orgulje u crkvi Sv. Dominika u \u0160ibeniku.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MONTECUCCHI, Vicko<\/a><\/h5>\n
              \n
              MONTECUCCHI, Vicko<\/p>\n

              – Orguljar iz Ancone koji je 1801. sagradio orgulje Op. 51. za \u0161ibensku katedralu Sv. Jakova.<\/p>\n

              Godine 1802. sa sinom Aleksom popravlja orgulje u crkvi dominikanaca u \u0160ibeniku.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

              MORATO Josip<\/a><\/h5>\n
              \n
              MORATO Josip opat, \u00abmaestro dell’ organo\u00bb<\/p>\n

              – Donio je 1659\/60. druge orgulje u crkvu Sv. Franje u Cresu, kada je sagra\u0111en novi kor.[146]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              MOSCATELLI, radionica<\/a><\/h5>\n
              \n
              MOSCATELLI, radionica.<\/p>\n

              Nikola (Niccol\u00f2, Niccoletto) Moscatelli, u\u010denik Petra Naki\u0107a, vrlo cijenjen mleta\u010dki orguljar. Imao je radionicu u Veneciji, u \u00abCampo de mori S. Morsilian\u00bb. \u0160aban je uspio prikupiti podatke o Nikoli za period od 1760. do 1771. godine[147], a Giuseppe Radole upotpunjuje spoznaje o ovom orguljaru.[148] Navodi vrijeme koje je Nikola preveo u Naki\u0107evoj radionici od 1738. do 1754. godine.<\/p>\n

              Dominik (Domenico) Moscatelli, sin Nikolin[149], rodio se u Veneciji oko 1744. godine, a preminuo prije 25. studenog 1788. (ne zna se gdje). Godine 1780. nastanio se u Zadru i osnovao orguljarsku radionicu. Nema podataka da je samostalno gradio orgulje u Italiji, pa se name\u0107e zaklju\u010dak da je prije preseljenja u Zadar bio aktivan u o\u010devoj radionici. Po \u0160abanovim pretpostavkama Dominik je sagradio oko \u010detrdesetak orgulja.[150] Nije li vjerijatnije da je Dominik ozna\u010div\u0161i orgulje u Hvaru kao opus 17 (1786. g.) imao u vidu radionicu Moscatelli i ne radionicu Dominik Moscatelli?<\/p>\n

              Pavao (Paolo) Moscatelli se spominje kod obnove orgulja u crkvi Sv. Tereze u Veneciji 1774. godine. G. Radole pretpostavlja da je on brat Dominiku.[151]<\/p>\n

              Gaetano Moscatelli, sin Dominikov, ro\u0111en je u Veneciji oko 1765. godine.[152] S ocem dolazi u Zadar 1780. Preminuo je u Milni na otoku Bra\u010du, 24. sije\u010dnja 1822. godine. Svoje prve orgulje gradi 1786. u Poljudu kraj Splita. Od 1792. boravi u Pu\u010di\u0161\u0107ima, od l799. u Kor\u010duli, a od 1809. do 1815. godine je u Zagrebu. Sigurni smo da je 1818. opet u Dalmaciji.<\/p>\n

              Gaetano je do\u0161ao u Hrvatsku vrlo mlad; bilo mu je petnaestak godina, a ocu 36. Svoj cijeli radni vijek je proveo u Hrvatskoj. Tu se i o\u017eenio, stekao prijatelje, a tu je i preminuo. Ubrajama ga me\u0111u hrvatske orguljare. Zapis u njegovim zadnjim orguljama (\u0160ibenik, op. 52, g. 1818.) upu\u0107uje na zaklju\u010dak da je sagradio ukupno 52 instrumenta, \u0161to je te\u0161ko povjerovati. Ako znademo da je svoje prve orgulje sagradio 1786., a zadnje 1818. godine, ra\u010dunica govori da je kroz 32 godine sagradio 52 orgulje, odnosno svake dvije godine je gradio po 3 instrumenta. Da li je mala i vje\u010dno siroma\u0161na Dalmacija bila u ekonomski dovoljno jaka za tako brojne narud\u017ebe? Mogu\u0107e je da se brojka od 52 novosagra\u0111ena instrumenta odnosi na radionicu Moscatelli (Nikolu, Domenika i Gaetana), a ne samo na Gaetana..<\/p>\n

              Nema podataka da je Gaetano radio u Mlecima. S toga mislim da ga mo\u017eemo uvrstiti me\u0111u hrvatske graditelje orgulja.<\/p>\n

              Isepo Moscatelli, brat Gaetanov o kojemu znademo samo to da je s Gaetanom \u017eivio u Pu\u010di\u0161\u0107ima 1793.[153]<\/p>\n

              Dominik-Vicko (Domenico-Vincenzo) ro\u0111. 1789., Nikica (Niccoletto) ro\u0111. prije 1793. i Jakov (Giacomo) ro\u0111.1795. su sinovi Gaetana. Prema \u0160abanu,[154] lako je mogu\u0107e da su Dominik i Jakov rano preminuli.<\/p>\n

              Donosim jednu bilje\u0161ku Miljenka Grgi\u0107a[155]: \u00abGod. 1822. Gaetano je umro, ali su njegovu orguljarsku tradiciju nastavila njegova tri sina. Jedan od njih se potpisivao “profesor organist Moscatelli”, kao i otac. To znademo iz zapisnika jedne sjednice crkovinarstva 1828., kada je prihva\u0107en njegov tro\u0161kovnik oko ponovnih popravaka katedralnih orgulja.\u00bb<\/p>\n

              Radovi Nikole Moscatellija u Dalmaciji<\/strong><\/p>\n

              Nikola je u Naki\u0107evoj radionici proveo 16 godina, od 1738.-1754., a potom se osamostaljuje.<\/p>\n

              – PR\u010cANJ, crkva Sv. Marije, a popravlja ih Nikolin sin Domeniko 1774.[156] Uklonjene su tijekom prvog svjetskog rata.<\/p>\n

              – KOTOR, crkva Sv. Josipa, sagra\u0111ene 1762. godine. To je pozitiv (4′), ima 6 registara. Prili\u010dno je devastiran.<\/p>\n

              Ladislav \u0160aban navodi pouzdane podatke za 6 orgulja koje je sagradio Nikola Moscatelli, [157] a G. Radole u svojoj recenziji navodi jo\u0161 7 koje je Nikola sagradio ili ugovorio do 1760. godine, [158] pa ih je ukupno 13. Od tog broja 11 orgulja je sagra\u0111eno u Italiji (Venezia, Treviso i Lorenzago di Cadore), a dvoje na krajnjem jugu onda\u0161nje Dalmacije, u Boki kotorskoj, koja danas pripada Crnoj Gori.<\/p>\n

              Radovi Dominika Moscatellija u Dalmaciji[159]<\/strong><\/p>\n

              1. God. 1777., Op. 17., HVAR, Franjeva\u010dki samostan<\/p>\n

              Nisu poznati podaci o dispoziciji. Orgulje su kao posve dotrajale uklonjene iza prvog svjetskog rata.<\/p>\n

              2. God. 1780., NIN, crkva Sv. Anselma.<\/p>\n

              Imaju 13 registara. Pri evidenciji 1972. godine orgulje su bile vrlo zapu\u0161tene i devastirane. Godine 1989. orgulje su demontirane i uskladi\u0161tene, \u0161to je u\u010dinjeno radi sanacije i pro\u0161irenja pjevali\u0161ta. Ostaci orgulja su detaljno prou\u010deni i deponirani u crkvicu na groblju u Ninu.<\/p>\n

              3. God. 1786., HVAR, Katedrala.<\/p>\n

              Orgulje su imale 14 registara, a bile su me\u0111u najve\u0107im Dominikovim orguljama u Dalmaciji. Uklonjene su sredinom XX stolje\u0107a. Napomena: Sa\u010duvani dijelovi ovih orgulja (dobar dio foni\u010dkog fundusa i ne\u0161to ostalih dijelova) su prije dvadesetak godina preba\u010deni u \u017dupanijski muzej u \u0160ibeniku.<\/p>\n

              4. God. 1786., TROGIR, katedrala Sv. Lovre<\/p>\n

              Dominik Moscatelli je po narud\u017ebi ugradio manje orgulje (kao drugi instrument), u velike dvanaeststopne orgulje Gaetana Callida. Prema podacima koje navodi F. Buli\u0107[160] Moscatellijeve orgulje su mogle imati oko 10 registara. Godine 1940. zagreba\u010dki orguljar Milan Majdak je sagradio nove orgulje, a u njih je ugradio dio foni\u010dkog materijala iz Callido-Moscatellijevih orgulja.<\/p>\n

              Imamo sigurne podatke da je Dominik izradio i dvoje orgulje u Boko-kotorskom zaljevu (Danas u Crnoj Gori):<\/p>\n

              5. Godina 1771. Op. 1.(?), KOTOR, crkva Sv. Marije<\/p>\n

              U ovom orguljama je bila cedulja s Dominikovim zapisom gdje je uz ostalo zapisao da su mu 33 godine. L. \u0160aban pretpostavlja da su orgulje mogle imati 12-14 registara.[161] Orgulje su kao dotrajale uklonjene nakon prvog svjetskog rata.<\/p>\n

              6. Godina 1784. MUO, crkva Sv. Kuzme i Damjana, orgulje imaju 10 registara.<\/p>\n

              Radovi Gaetana Moscatelli u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

              7. God. 1786., POLJUD, kod Splita, franjeva\u010dki samostan<\/p>\n

              \u0160aban[162] je po neto\u010dnim zapisima Buli\u0107a[163] poku\u0161ao rekonstruirati dispoziciju \u0161to je nepouzdano. Nabrojio je 15 registara u Naki\u0107evoj maniri. Orgulje su kao posve derutne uklonjene nakon prvog svjetskog rata.<\/p>\n

              8. God. 1787., Op. 2., BOL na otoku Bra\u010du, samostan dominikanaca<\/p>\n

              Prema zapisniku Samostanskog vije\u0107a (Liber consiliorum conventus Bolensis 1749-1850, pag. 74) doznajemo da je od Gaetana Moscatellija naru\u010den instrument koji \u0107e imati ripieno od 10 registara, 8 registara \u00abda concerto\u00bb i Tamburo. Orgulje su poru\u0161ene 1932. godine.<\/p>\n

              9. God. 1792., OMI\u0160, franjeva\u010dka crkva Gospe od Skalica (ili od Karmela)[164]<\/p>\n

              Navodno postoji ugovor o gradnji orgulja sklopljen u o\u017eujku 1792. godine, a i podaci o uklanjanju tih orgulja 1908. godine. Za sada ne znamo ni\u0161ta o veli\u010dini i dispoziciji instrumenta.<\/p>\n

              10. Iza god. 1792., OMI\u0160, crkva sv. Mihovila Arkan\u0111ela<\/p>\n

              Orgulje imaju sve odlike Gaetanovih velikih orgulja. Izvorno su imale 19 registara Obnovila ih je firma Heferer 1996. godine. Tada nisu rekonstruirani davno izba\u010deni registri: Tromboncini bassi i soprani, Violoncelli bassi i soprani i Trombe reali.<\/p>\n

              11. God. 1793., PU\u010cI\u0160\u0106A na otoku Bra\u010du, crkva Sv. Jeronima<\/p>\n

              Orgulje su evidentirane 1975. godine. God. 1856. orgulje obnavlja i pove\u0107ava Giuseppe Girardi iz Bassana. On radi novu zra\u010dnicu i sve metalne svirale osim onih u prospektu. Orgulje imaju 19 registara, no danas je te\u0161ko re\u0107i koliko toga u pripada Moscatelliju, a koliko Girardiju. Detaljnije prou\u010davanje \u0107e dati odgovor na to pitanje.<\/p>\n

              12. God. 1794., KOMI\u017dA na otoku Visu, crkva Sv. Nikole-Mustera[165]<\/p>\n

              Nema podataka o dispoziciji ovih orgulja, niti kad su uklonjene. Sada je na pjevali\u0161tu recentni instrument s po\u010detka XX stolje\u0107a.<\/p>\n

              13. God. 1799., SUTIVAN na otoku Bra\u010du, crkva Uznesenja Bl. D. Marije<\/p>\n

              Ovo su bile jedne od ve\u0107ih orgulje Gaetana Moscatellija. Evidentirane su 1975. godine. Na prijelazu iz XIX u XX stolje\u0107e G. Zamfretta iz Verone dodaje novu malu zra\u010dnicu i pove\u0107ava opseg za 5 tonova, do f3. Dakako, neke registre zamjenjuje prema modi svog vremena. Branko Erhati\u0107 1937. tako\u0111er unosi neke preinake. Ipak, dobar dio materijala iz 1799. postoji i danas. Interesantno je da su unutarnje metalne svirale ra\u0111ene u kositru. Navodim mogu\u0107u dispoziciju: Principale bassi i soprani, Ripieno do XXIX, Contrabassi (con Ott?), Voce umana, Flauto in ottava, Flauto in XII, -Cornetta, Tromboncini bassi i soprani, Violoncelli bassi i soprani, Trombe reali?.Ove orgulje je jo\u0161 uvijek mogu\u0107e restaurirati.<\/p>\n

              14. God. 1800., KOR\u010cULA na otoku Kor\u010duli, Katedrala Sv. Marka<\/p>\n

              Ovo su bile najve\u0107e orgulje Gaetana Moscatellija. Donosim dispoziciju pema Ugovoru:[166] Principale bassi i soprani, Ripieno do XXXVI, Contrabassi con Ott., Voce umana, Flauto in ottava, Flauto traverso bassi i soprani., Flauto in XII, Cornetta, Tromboncini bassi i soprani, Violoncelli bassi i soprani, Tromboni, Uccelletti, Tamburo, Tiratutti. Godine 1883. radionica Petar Bazzani i ne\u0107aci postavlja posve nove orgulje.<\/p>\n

              15. God. 1809., ODRA, ju\u017eno od Zagreba, \u017eupna crkva Sv. Jurja<\/p>\n

              Prema dokumentima,[167] orgulje su imale 12 registara. Do\u017eivjele su vi\u0161e preinaka prije kona\u010dnog uklanjanja 1957. godine. Pet registara iz ovih orgulja je ugra\u0111eno u orgulje \u017eupe Sv. Obitelji u Zagrebu.<\/p>\n

              16. God. 1812., BEDNJA, sjeverno od Zagreba, \u017eupna crkva Uznesenja Bl. D. Marije<\/p>\n

              Imale su prvotno 18 registara. Do\u017eivjele su vi\u0161e preinaka. Opseg je jo\u0161 uvijek isti, 47 tipaka. Osim Moscatellijevog ku\u0107i\u0161ta, sa\u010duvana je jo\u0161 izvorna zra\u010dnica i manji dio foni\u010dkog fundusa.<\/p>\n

              17. God. 1813.\/1814., IVANI\u0106 GRAD, isto\u010dno od Zagreba[168]<\/p>\n

              Orgulje su imale 9 registara. (Danas ne postoje.)<\/p>\n

              18. God. 1818., Op. 52., \u0160IBENIK, samostanska crkva sv. Dominika<\/p>\n

              To su vjerojatno zadnje orgulje koje je gradio Gaetano Moscatelli. Imaju manual od 47 tipaka (C-d3) s pokra\u0107enom velikom oktavom, pedal d 17 tipaka (C-giso) s pokra\u0107enom velikom oktavom i 15 registara. Sve u orguljama je jo\u0161 uvijek posve izvorno. Restauracija je mogu\u0107a unato\u010d velikoj zapu\u0161tenosti.<\/p>\n

              Osim navedenih orgulja koje je Gaetano gradio, Ladislav \u0160aban pretpostavlja da je gradio jo\u0161 jedne:<\/p>\n

              19. God. 1813., RAVNA GORA, Sjeverno od Zagreba uz granicu sa Slovenijom, podru\u010dna kapela Sv. Tri Kralja imala je mali pozitiv. Ne zna se ni\u0161ta pobli\u017ee o tom instrumentu koji vi\u0161e ne postoji.<\/p>\n

              Gaetano Moscatelli je popravljao o\u010deve orgulje u hvarskoj katedrali 1797., 1805. i 1808. Godine.
              \nU rujnu 1820. crkovinarstvo splitske katedrale stupilo je u vezu s G. M. koji se tada nalazio u Splitu. (Iste godine je boravio i u Zadru.) Trebalo je popraviti katedralne orgulje. G. M. poga\u0111a posao za 162,230 forinti. U cijenu je ura\u010dunato lemljenje starih i postavljanje novih orguljskih cijevi, za \u0161to je morao osigurati olovo, kositar i srebro. Moscatelli je posao dobro obavio jer se u idu\u0107ih 8 godina vi\u0161e nigdje ne spominju popravci orgulja.[169]
              \nIz navedenih podataka (kojima raspola\u017eemo) imamo podatke za 13 orgulja koje je u Hrvatskoj sagradio Gaetano Moscatelli. Od tog broja 5 orgulja je sa\u010duvano (br. 11, 12, 14, 17, i 18), neke vrlo izmijenjene, a tek jedne posve izvorne (br. 12). Znademo li da je Gaetano \u0161ibenske orgulje obilje\u017eio kao op. 52, zaklju\u010diti nam je da nedostaju opipljivi dokazi za jo\u0161 39 ili 40 njegovih orgulja. Mo\u017eda su 52 orgulje ukupan broj orgulja obiteljske radionice Moscatelli. To bi bilo realnije.<\/p>\n

              Zaklju\u010dak:<\/p>\n

              Traganje za dokumentima o aktivnosti radionice Moscatelli jo\u0161 nije dovr\u0161eno. Ipak mo\u017eemo temeljem dosada\u0161njih istra\u017eivanja sa\u017eeti podatke o orguljama te radionice:<\/p>\n

              Nikola Moscatelli je sagradio 13 orgulja, 11 u Italiji i 2 u Dalmaciji. Neistra\u017eeno je razdoblje nakon 1763. godine.<\/p>\n

              Dominik Moscatelli je sagradio 6 orgulja u Dalmaciji od 1777.- 1784. g.<\/p>\n

              Gaetano Moscatelli je sagradio 13 orgulja u Dalmaciji i sjevernoj Hrvatskoj.<\/p>\n

              Ukupno radionica Moscatelli: 32 orgulje.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              MOYS\u00c8 DE MOYS\u00c8<\/a><\/h5>\n
              \n
              MOYS\u00c8 DE MOYS\u00c8 (i Moys\u00e8 Organaro) orgulja\u0161 i vjerojatno orguljar<\/p>\n

              Ro\u0111en u Trstu, otac Michael. \u017divio je prete\u017eno u Dubrovniku. Ivan Bo\u0161kovi\u0107 ga zove Moys\u00e8s de Moys\u00e8. Slijede Bo\u0161kovi\u0107evi podaci[170]:<\/p>\n

              * God. 1709. uskladio je orgulje (M. Tinto, 1545.) u hvarskoj katedrali.
              \nGod. 1713. asistira na jednom kr\u0161tenju u Splitu.<\/p>\n

              – God. 1714. gradi orgulje za biv\u0161u dominikansku crkvu u Kotoru (podatak nije potvr\u0111en)<\/p>\n

              28. 11. 1715. \u017eeni se u Dubrovniku sa Marijom Stellom. S njom je izrodio 3 k\u0107eri i sina. Sin i jedna k\u0107i umiru rano, a pokopani su u crkvi Male bra\u0107e (kasnije i Mois\u00e8ova supruga).\u00a0Nema podataka o smrti, ali se sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee re\u0107i da je 1747. bio mrtav.\u00a0God.1758. preminula je i supruga.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

              NAKI\u0106, Petar (NACCHINI Pietro)<\/a><\/h5>\n
              \n
              NAKI\u0106, Petar (NACCHINI Pietro), \u0160iben\u010danin<\/p>\n

              Orguljar Petro Naki\u0107 \u0160iben\u010danin, znameniti graditelj orgulja settecenta, dao je iznimno vrijedan doprinos orguljarskom umije\u0107u svog vremena. Za\u010detnik je mleta\u010dko-dalmatinske orguljarske \u0161kole, a njegov utjecaj se \u0161irio i izvan granica Mleta\u010dke Republike. Naki\u0107ev na\u010din gradnje dominirao je stotinjak godina i nakon njegove smrt, a aktualan je i danas; njegova zvukovna rje\u0161enja nalaze svoje mjesto i u suvremenom orguljarstvu.<\/p>\n

              Kr\u0161ten je 2l. II 1694. u Podgreba\u010di u skradninskom zale\u0111u. Godine 1713. pola\u017ee redovni\u010dki zavjet u franjeva\u010dkom samostanu Sv. Lovre u \u0160ibeniku (redovni\u010dko ime mu je Pavao), a malo zatim, 1716. odlazi u Veneciju gdje u\u010di orguljarsku struku. Godine 1734. izlazi iz franjeva\u010dkog reda i postaje dijecezanski sve\u0107enik. Procjenjuje se da je Naki\u0107eva radionica sagradila 350-370 orgulja. Preminuo je u no\u0107i 16.\/17. IV 1769. u Coneglianu (sjeverno od Trevisa).<\/p>\n

              U\u010denici su mu: Francesco Dacci (1712.-1784.), Gaetano Callido (1727.-1813.), Francesco Comelli (\u20201821.), Niccol\u00f2 Moscatelli (U Naki\u0107evu radionicu dolazi 1738., a zadnje vijesti o njemu su iz 1771. godine.) i Franc Ksaver Kri\u017eman 1726.-1795.).<\/p>\n

              Iako je znameniti Pietro Nachini porijeklom Hrvat, ne mo\u017eemo se pohvaliti ve\u0107im brojem njegovih sa\u010duvanih instrumenata. On je dolazio u dalmatinske, primorske i istarske gradove, ugovarao i gradio orgulje, ali mi jo\u0161 uvijek ne znamo to\u010dan broj orgulja koje je Naki\u0107 ugovorio i gradio u na\u0161im stranama. Razlog su mahom nesre\u0111eni (nepristupa\u010dni) i neprou\u010deni arhivi na terenu.<\/p>\n

              Orgulje Petra Naki\u0107a u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

                \n
              1. Oko godine 1735., SV. LOVRE\u010c PAZENATI\u010cKI, crkva sv. Martina. U dobroj mjeri su izvorne. Imaju 16 registara. God. 2012. restauracija je u tijeku (Francesco Zanin di Gustavo, Codroipo, Udine).<\/li>\n
              2. God. 1738., ZAOSTROG (ju\u017eno od Makarske), franjeva\u010dka crkva Sv. MarijeBilo je 9 registara. Danas nedostaju svirale i donji dio ku\u0107i\u0161ta.<\/li>\n
              3. God. 1743., MAKARSKA, franjeva\u010dki samostan, orgulje vi\u0161e ne postoje.<\/li>\n
              4. Sredinom 18. stolje\u0107a, SPLIT, katedrala, godine 1901. PREMJE\u0160TENE U SAMOSTAN-SKU CRKVU SV. KLARE U SPLITU. God.2012. restaurirala firma Heferer iz Zagreba.<\/li>\n
              5. God. 1753. NERE\u017dI\u0160\u0106A na otoku Bra\u010du, crkva Gospe od Karmena. Orgulje od 17 registara, zapu\u0161tene.<\/li>\n
              6. God. 1753., Op. 249, ZADAR, samostan benediktinki. Orgulje su uni\u0161tene u drugom svjetskom ratu.<\/li>\n
              7. Poslije godine 1753., ZADAR, Crkva Sv. Frane na zidinama. Orgulje su postojale do godine 1882., imale su 14 registara.<\/li>\n
              8. God. 1756., Op.305, SPLIT, crkva Sv. Filipa Nerija Orgulje su uklonjene1936\/37., imale su 12 registara.<\/li>\n
              9. God. 1756., SUPETAR na otoku Bra\u010du, crkva Marijina Navje\u0161tenja. Orgulje su 1808. godine ili pove\u0107ane, ili potpuno zamijenjene novim orguljama (Luigi Gennari iz Roviga). Postoje\u0107e orgulje kvalitetom izrade upu\u0107uju na osrednjeg graditelja.<\/li>\n
              10. God. 1756., ZADAR, crkva Sv. \u0160imuna Proroka. Orgulje su uklonjene 1860. godine.<\/li>\n
              11. Nakon 1756. godine, RAB, nad\u017eupska crkva Sv. Marije Velike. Orgulje su bile svedene na 9 registara (izvorno je bilo 16). Godine 2005. orgulje je restaurirala radionica Heferer iz Zagreba.<\/li>\n
              12. God. 1759., ZADAR, katedrala Sv. Anastazije (Sto\u0161ije). Orgulje su uklonjene 1900. godine.<\/li>\n
              13. God. 1762., \u0160IBENIK, crkva Sv. Frane (Conv.). Imaju 20 registara, izvorne, restaurirala ih je Umjetni\u010dka radionica Heferer iz Zagreba 1971. godine.<\/li>\n<\/ol>\n

                Od navedenih 13 Naki\u0107evih orgulja za koje postoji vjerodostojna dokumentacija, sa\u010duvane su tek petore, pod rednim brojem 1, 4, 5, 11, i 13. Orgulje pod rednim brojem 3 su sa\u010duvane djelomi\u010dno: nedostaju svirale i postolje ku\u0107i\u0161ta s mjehovima. Rekonstrukcija je mogu\u0107a.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                NENNINGER, Gideon<\/a><\/h5>\n
                \n
                NENNINGER, Gideon, Osterbruken-M\u00fcnchen, Nema\u010dka<\/p>\n

                – \u0160ibenik-Ra\u017eine, crkva Sv. Josipa Radnika, rabljene orgulje gra\u0111ene 1966. postavljene 1998. god.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                NIKOLI\u0106,Bogdan Mario<\/a><\/h5>\n
                \n
                NIKOLI\u0106,Bogdan Mario (po\u0161tar i lokalni \u0161ibenski orgulja\u0161)<\/p>\n

                * God. 1932. je intervenirao na Naki\u0107evim orguljama u crkvi Sv. Frane u \u0160ibeniku<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                NOVAK, Rudolf<\/a><\/h5>\n
                \n
                NOVAK, Rudolf (Klagenfurt, Auastrija)<\/p>\n

                – Hvar, katedrala Sv. Stjepana Prvomu\u010denika, orgulje su sagra\u0111ene god. 1965.<\/p>\n

                – Postira (Bra\u010d), crkva Sv. Ivana Krstitelja, orgulje su sagra\u0111ene iza 1975. God.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                OBERLINGER ORGELBAU<\/a><\/h5>\n
                \n
                OBERLINGER ORGELBAU (Windesheim, Njema\u010dka)<\/p>\n

                – God. 2001. sagra\u0111ene su orgulje za crkvu Sv. Ivana Glavosjeka u \u017dmanu.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                ORGLARSKA DELAVNICA \u0160KOFIJE MARIBOR<\/a><\/h5>\n
                \n
                \n

                God. 1999. obnavlja Zupanove orgulje u Dobrinju, Sv. Stjepan[171]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                PAPA, Josip mla\u0111i<\/a><\/h5>\n
                \n
                PAPA, Josip mla\u0111i (Tr\u017ei\u010d,? \u2013 Vara\u017edin 1907.), s ocem (Josip stariji) preselio iz Slovenije u Vara\u017edin 1866. Godine.[172]<\/p>\n

                – Vara\u017edin, isusova\u010dka crkva, gradnja orgulja 1869.<\/p>\n

                – Kelemen, kapela, gradnja pozitiva 1870.<\/p>\n

                – Kneginec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1872.<\/p>\n

                – Gornja Glogovnica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1873.<\/p>\n

                – Orehovica, \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1878.<\/p>\n

                – Gornji Mihaljevec, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1881.<\/p>\n

                – Nedeli\u0161\u0107e, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1887.<\/p>\n

                * Vara\u017edin, franjeva\u010dki samostan, popravak i pove\u0107anje orgulja 1890.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                PE\u0158INA, Antun<\/a><\/h5>\n
                \n
                PE\u0158INA, Antun (\u010ce\u0161ka)<\/p>\n

                – Kri\u017ei\u0161\u0107e, crkva Presvetog Srca Isusova, orgulje su sagra\u0111ene god. 1940.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                PETR, Emanuel \u0160t\u011bp\u00e1n<\/a><\/h5>\n
                \n
                PETR,\u00a0\u00a0Emanuel \u0160t\u011bp\u00e1n (1853. – 1930.), cijenjni \u010de\u0161ki orguljar (Prag)<\/p>\n

                – Orgulje u crkvi Sv. Frane u Cresu, konventualci, god. 1904., op.160.[173]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                PETRO\u0160I\u0106, Josip<\/a><\/h5>\n
                \n
                PETRO\u0160I\u0106, Josip<\/p>\n

                – God. 1873. popravlja 3 mijeha u orguljama splitske katedrale.[174]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                PETTER, Ignatz<\/a><\/h5>\n
                \n
                PETTER. Ignatz (? 1805.- \u2020Vara\u017edin 1866.). U Vara\u017edin je do\u0161ao oko 1830.[175]<\/p>\n

                – Gu\u0161\u0107erovec, gradnja orrgulja 1832.<\/p>\n

                – Hlebine, gradnja orgulja 1837.<\/p>\n

                – Kamenica, gradnja orgulja1844.<\/p>\n

                – Bjelovar, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1846.<\/p>\n

                – Drinje, gradnja orgulja 1851.<\/p>\n

                * St. Wolfgang am K\u00e4g, popravak i pove\u0107anje orgulja 1853.<\/p>\n

                * Vara\u017edin, \u017eupna crkva i kapela Sv. Vida, popravci 1863.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                PETTER, Josip<\/a><\/h5>\n
                \n
                PETTER, Josip (Vara\u017edin 1846.- 1912.), sin Ignatza[176]<\/p>\n

                – Sveti Petar Ludbre\u0161ki, gradnja orgulja 1868.<\/p>\n

                * Kneginec, popravak orgulja 1879.<\/p>\n

                * Remetinec, popravak orgulja 1882.<\/p>\n

                – Nova Ves, gradnja orgulja oko 1880.<\/p>\n

                Boravak u Petrinji, 1888.<\/p>\n

                * Vara\u017edin, franjeva\u010dka crkva, izrada mijeha 1898.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                PIAGGIA, Giovanni Battista<\/a><\/h5>\n
                \n
                PIAGGIA, Giovanni Battista, mleta\u010dki orguljar, navodno Naki\u0107ev u\u010ditelj.<\/p>\n

                G. Radole petpostavlja da je mo\u017eda sin onog Piaggia koji se smatra Naki\u0107evim u\u010diteljem[177]<\/p>\n

                – G. 1740. Zavr\u0161je, crkva Ro\u0111enja B. D. M.<\/p>\n

                – G. 1746., Venecija, Crkva Sv. Jeremije.<\/p>\n

                – G. 1760., Venecija, Bratov\u0161tina ((Oratorio) Sv. Ivana Evan\u0111eliste<\/p>\n

                – Radio je nove orgulje u Ampezzo. Ugovorio gradnju orgulja u Bressanone.[178]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                PIAZZA, Osvaldo<\/a><\/h5>\n
                \n
                PIAZZA, Osvaldo iz Umaga, drvodjelac umjetnik, radio je pjevali\u0161ta i ku\u0107i\u0161ta za orgulje.<\/p>\n

                Gradio je ku\u0107i\u0161ta za Callidove orgulje[179]<\/p>\n

                – u Bujama za \u017eupnu crkvu sv. Servola Mu\u010denika, 1791.<\/p>\n

                – u Izoli za \u017eupnu crkvu Sv. Maura, 1796.<\/p>\n

                – u Motovunu za \u017eupnu crkvu Sv. Stjepana, 1797.<\/p>\n

                – u Taru za \u017eupnu crkvu Sv. Martina, 1804. (ne zna se graditelj orgulja)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                PIAZZA, Teodor<\/a><\/h5>\n
                \n
                PIAZZA, Teodor graditelj ku\u0107i\u0161ta, Mle\u0107anin (pokraj crkve Sv. Mauricija)<\/p>\n

                – God. 1767. Sagradio je ku\u0107i\u0161te za velike Callidove orgulje u trogirskoj katedrali.[180]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                PISSA, Giovanni (Ivan)<\/a><\/h5>\n
                \n
                PISSA, Giovanni (Ivan)<\/p>\n

                – Godine 1829. popravlja orguljer u splitskoj katedrali[181]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                PIETRI de Venetus<\/a><\/h5>\n
                \n
                PIETRI de Venetus, Iohannes<\/p>\n

                Godine 1542. ugovorio je gradnju orgulja za \u0161ibensku katedralu. Odustao je (povukao se iz posla).[182]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                POSAVEC, fra Ivan Gabrijel<\/a><\/h5>\n
                \n
                POSAVEC, fra Ivan Gabrijel, dominikanac (Sveti Kri\u017e 1941.- Zagreb 2009.)Hlebine, \u017e. c., popravak orgulja 1987.
                \n* Subotica, crkva Sv. Uskrsnu\u0107a, prijenos i postavljanje orgulja iz Ba\u010dkog Mono\u0161tora oko 1980.
                \n* Ba\u010dki Mono\u0161tor, \u017e. c., prijenos i postavljanje orgulja iz Gajdobre 1980.
                \n* Zavr\u0161je (kod Karlovca), \u017e. c., popravak orgulja 1983.
                \n* Cavtat, franjeva\u010dki samostan, popravak orgulja oko 1984.
                \n* Desini\u0107, \u017e. c., popravak orgulja 1986.
                \n* Gu\u010da Gora (Bosna i Hercegovina), franjeva\u010dki samostan, prijenos i postavljanje rabljenih orgulja iz Augsburga 1986.
                \n* Klo\u0161tar Ivani\u0107, popravak orgulja (s F. Antoli\u0107em) 1988.
                \n* Visovac, franjeva\u010dki samostan, popravak orgulja oko 1989.
                \n* Dubrovnik, samostan sestara an\u010dela, popravak orgulja 1993.
                \n* Split, dominikanska crkva, popravak orgulja 1994.
                \n* Marku\u0161evac, \u017e. c., popravak orgulja 1995.
                \n* Ko\u0161ljun, franjeva\u010dki samostan, popravak orgulja oko 1997.
                \n* Rovi\u0161\u0107e, \u017e. c., popravak orgulja 1999.
                \n* Kra\u0161i\u0107, \u017e. c., popravak orgulja 2002.
                \n* Sveti Martin na Muri, \u017e. c., popravak orgulja 2003.
                \n* Vukovina, \u017e. c., popravak orgulja 2003.
                \n* Livno, (Bosna i Hercegovina) \u017e. c., popravak orgulja 2004.
                \n* Gornja Trnovitica, \u017e. c., popravak orgulja 2004.<\/div>\n<\/div>\n
                POTO\u010cNJAK, Jakob<\/a><\/h5>\n
                \n
                POTO\u010cNJAK, Jakob (Rijeka, Zadar)<\/p>\n

                Orguljar Jakob Poto\u010dnjak se predstavljao kao nasljednik Francrsca Gulicha (1832.-1882.) koji je sredinom 19. stolje\u0107a nakon smrti Giuseppea Barage, rije\u010dkog glazbalara za izradu glasovira i orguljara vodio radionicu za poku\u0107stvo i glasovire, a od godine 1861.vodi radionicu pod svojim imenom.[183]<\/p>\n

                – Li\u010dko Le\u0161\u0107e, crkva BDM od Svete Krunice, orgulje gra\u0111ene 1885, na 3 mjesta pe\u010dat: \u00abJakob Poto\u010dnjak, Orgelbauer, Fiume\u00bb.<\/p>\n

                – Silba, crkva Poro\u0111enjea BDM, orgulje op. 6, druga polovica 19. stolje\u0107a<\/p>\n

                * U Tisnome, u crkvi Sv. Duha, obavlja popravke orgulja. Zalijepio je cedulju: \u201cGiacomo Potosniak\/ fabbricatore ed accordatore di pianoforti\/ organi da chiesa ed armonium\/ Successore da Francesco Gullich\/ in Fiume\/ 1866.\u201d<\/p>\n

                * Nova crkva BDM \u0160ibenik, u orguljama Bra\u0107e Giacobbi iz Bassana, zako\u0111er je njegovqa cedulja: \u201cRistaurato 1881.\/ Giacomo Potosniak\/ Fabbricatore et accordatore d\u2019 organi da chiesa,\/ armonium e pianoforti\/ Zara.\u201d\n<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                PROSDOCIMI (de) Giacomo<\/a><\/h5>\n
                \n
                PROSDOCIMI (de) Giacomo, mleta\u010dki orguljar, bavio se uglavnom popravcima. Ima o njemu podataka od 1718. do 1751.[184]<\/p>\n

                * God. 1746. temeljito je popravio orgulje u Brtonigli (istra) u crkvi Sv. Zenona. Vjerojatno se radi o ranijim orguljama iz 17. stolje\u0107a.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                PUMPP, Paul, Pavao<\/a><\/h5>\n
                \n
                PUMPP, Paul, Pavao (Apatin 1801.- Zagreb 1883.)[185]<\/p>\n

                – Krapje, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1830., op. 5.<\/p>\n

                – Petrinja, kapela Sv. Katarine, gradnja pozitiva oko 1830.<\/p>\n

                – Kostel, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1833., op. 6.<\/p>\n

                – Zagreb, kapela Sv. Roka, gradnja pozitiva 1833., op. 13.<\/p>\n

                – Klo\u0161tar Ivani\u0107 \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1834., op. 28.<\/p>\n

                – Resnik, \u017eupna crkva, gradnja pozitiva 1838., op. 27.<\/p>\n

                – Ciglena, gradnja orgulja 1842., op. 33.<\/p>\n

                – Divu\u0161a, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1844., op. 36.<\/p>\n

                – Kapela (kod Bjelovara) \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1845.<\/p>\n

                – Gra\u010dani (Zagreb), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1846., op. 47.<\/p>\n

                – Kraljevec na Sutli \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1848., op. 43.<\/p>\n

                – Stari Farka\u0161i, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1848.<\/p>\n

                – Gornja Jelenska, \u017eupna crkva, gradnja orgulja oko 1848.<\/p>\n

                – Ferdinandovac \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1850.<\/p>\n

                – Sisak, kapela Sv. Kvirina, gradnja orgulja 1854.<\/p>\n

                – Sisak, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1855.<\/p>\n

                – Lasinja, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1858., op. 52.<\/p>\n

                – Vidu\u0161evac \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1858.<\/p>\n

                – Topusko, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1860., op. 56.<\/p>\n

                – Petrinja, kapela Sv. Trojstva, gradnja pozitiva poslije 1860.<\/p>\n

                – Petrinja, kapela Sv. Benedikta, gradnja pozitiva poslije 1860.<\/p>\n

                – Stupnik, kapela Sv. Marije Loretske, gradnja orgulja 1863.<\/p>\n

                * Zagreb, katedrala, popravak orgulja 1863.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                PUMPP, Johann, Ivan<\/a><\/h5>\n
                \n
                PUMPP, Johann, Ivan (Apatin oko 1820.- 1908.), \u017eivio je u Zagrebu od 1847. Do 1860.[186]<\/p>\n

                – Nova Gradi\u0161ka, kapela Sv. Terezije, gradnja orgulja 1850.<\/p>\n

                – Slavonski Brod, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1865.<\/p>\n

                – Sotin, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1870.<\/p>\n

                – Srijemska Kamenica (Srbija), \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1875.<\/p>\n

                * Vrbica, \u017eupna crkva, pregradnja orgulja 1877.<\/p>\n

                * Trnava, \u017eupna crkva, pregradnja orgulja 1878.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                RASTIJA, Marko<\/a><\/h5>\n
                \n
                RASTIJA, Marko (Sopje 1973.), Zanat je izu\u010dio u radionici Heferer, majstorski ispit je polo\u017eio 1968.[187]<\/p>\n

                * Dekanovac, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 1970.
                \n* Veliki Trnovec, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 1970.
                \n* Gornji Bogi\u0107evci, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 1970.
                \n* Dra\u0161kovec, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 1970.
                \n* Podravska slatina, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 1970.
                \n* Davor, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 1975.
                \n* Novigrad na Dobri, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 1975.<\/p>\n

                – Osijek, \u017e. c. Sv. Josipa, \u017eupna crkva, gradnja orgulja 1976.<\/p>\n

                * Ma\u010de, \u017e. c., popravak orgulja 1979.
                \n* \u0110ur\u0111evac, \u017e. c., pregradnja orgulja 1980.
                \n* Luka\u010d, \u017e. c., popravak orgulja oko 1980.
                \n* Moslavina Po\u017ee\u0161ka, \u017e. c., popravak i rekonstrukcija orgulja oko 1980.
                \n* Zagreb, kapela samostana dominikanki, pregradnja orgulja oko 1985.
                \n* Nova Kapela, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 1985.
                \n* Staro Petrovo Selo, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 1985.
                \n* \u0160tivica, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 1987.
                \n* Zagreb, franjeva\u010dki samostan Sv. Kri\u017ea, postavljanje Kuhnovih orgulja oko 1990.
                \n*\u00a0Zadar, samostan Sv. Ivana, pregradnja i monta\u017ea orgulja \u017eupne crkve Sv. Frannje Ksaverskog oko 1990.
                \n* Zlarin, \u017eupna crkva, parcijalna obnova orgulja 1995.
                \n* Sikirevci, \u017eupna crkva, parcijalna obnova orgulja2000.
                \n* Zagreb, crkva Sv. Mati Slobode, postavljanje rabljenih orgulja itz Njema\u010dke oko 2000.
                \n*\u00a0Zagreb \u2013 Remete, \u017eupna crkva, obnova orgulja oko 2000.
                \n* \u0160ibenik-Ra\u017eine, postavljanje rabljenih orgulja itz Njema\u010dke oko 2000.
                \n* Tisno, \u017e. c., popravak orgulja oko 2000.
                \n* \u0160ibenik, \u017eupna crkva, temeljita obnova orgulja oko 2000.
                \n* Sopje, \u017eupna crkva, obnova orgulja 2002.
                \n* Pu\u010di\u0161\u0107a, \u017eupna crkva, popravak orgulja 2002.
                \n* Osijek, crkva kapucinskog samostana, obnova orgulja 2002.
                \n* Split, Bogoslovija, postavljanje rabljenih orgulja itz Njema\u010dke 2003.
                \n* Zagreb, \u017e. c., Sv. Bla\u017ea, obnova orgulja 2004.
                \n* \u0110akovo, crkva Sv. Josipa, obnova orgulja 2004.
                \n* Po\u017eega, franjeva\u010dka crkva, obnova orgulja 2005.
                \n* \u010cakovec, novi franjeva\u010dki samostan, postavljanje rabljenih Gor\u0161i\u0107evih orgulja 2005.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                REBOLJ, Vinko<\/a><\/h5>\n
                \n
                REBOLJ, Vinko iz Maribora<\/p>\n

                * Povja na Bra\u010du, Sv. Ivana Krstitelja, Bazzani 1838., na poklopcu manualne zra\u010dnice: \u00abRebolj Vinko, orguljar iz Maribora, popravil in uglasil 1947.\u00bb
                \n* Godine 1957 popravlja Amigazzijeve orgulje u Lovre\u010dici.
                \n* Oko g. 1958. Popravljao je orgulje u Taru, u crkvi Sv. Martina.[188]
                \n* God. 1958. popravljao je Barbinijeve orgulje u crkvi Sv. Eufemije u Rovinju.
                \n* God. 1959. popravljao je orgulje u crkvi Marijina Uznesenja u Umagu.[189]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                REPEC, Olivije<\/a><\/h5>\n
                \n
                REPEC, Olivije (Dubrovnik 1955.)[190]<\/p>\n

                * Marija Bistrica, \u017e. c., obnova i pregradnja 1997.
                \n– Seekirchen (Gornja Austrija), gradnja ku\u0107nih orgulja (s Piringerom) 1998.
                \n* Niedernsill (Pinzgau-Salzburg), restauracija orgulja (s Piringerom) 1998.
                \n* Gornja Stubica, \u017e. c., obnova orgulja (s V. Kostrevcem) 1998.
                \n* Gro\u00dfgmain (Salzburg), restauracija orgulja (s Piringerom) 1999\/00.
                \n– Kematen an der Ybbs (Donja Austrija), gradnja orgulja (s Piringerom) 2000.<\/p>\n

                * S\u00f6llheim Salzburg), restauracija (s Piringerom) 2000.
                \n* Mittersill-Felberkirche (Pinzgau-Salzburg) restauracija stolnog pozitiva (s Piringerom) 2001\/02.
                \n* Preko (Ugljan) sre\u0111ivanje i postavljanje rabljenih orgulja iz Njema\u010dke (s. Kostrevcem) 2001\/02.
                \n* Zeillern (Donja Austrija) gradnja orgulja (s Piringerom) 2002.
                \n* Maria Kirchental, restauracija orgulja (s Piringerom) 2002.
                \n* Kelchsau Tirol), restauracija orgulja (s Piringerom) 2002.
                \n* Banja Luka (Bosna i Hercegovina), sre\u0111ivanje i postavljanje rabljenih orgulja (s Kostrevcem) 2002.
                \n* Zagreb, kapela sestara U\u010diteljice na\u0161e gospe, pregradnja orgulja 2003.
                \n* Erla (Donja Austrija, restauracija orgulja (s Piringerom) 2004.
                \n* Cirkvena, \u017e. c., intonacija i uga\u0111anje orgulja (s Kostrevcem) 2005.
                \n* Opatija, crkva Navje\u0161tenja B.D.M., intonacija i uga\u0111anje (s Kostrevcem) 2005.
                \n* Zagreb, katedrala, intonacija i uga\u0111anje orgulja (kao izvoditelj radova za tvrtku Walcker-Mayer) 2005.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                RESTA, Stjepan<\/a><\/h5>\n
                \n
                RESTA, Stjepan (orgulja\u0161 hvarske katedrale).<\/p>\n

                * Popravljao je godine 1677. male orgulje u hvarsko j katedrali[191]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                RIEGER, Gebr\u00fcder (bra\u0107a)<\/a><\/h5>\n
                \n
                RIEGER, Gebr\u00fcder (bra\u0107a)<\/p>\n

                Iz J\u00e4gerndorfa u \u0160leziji (danas Krnov u \u010ce\u0161koj), radionica datira od 1845. Nakon II svj. rata ing. Joseph II von Glatter-G\u00f6tz pod imenom Rieger Orgelbau utemeljuje novu firmu u Schwarzach-u.<\/p>\n

                Radovi radionice Rieger u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

                1. Peru\u0161i\u0107 Gospi\u010dki, Uznesenje Svetog Kri\u017ea, godina 1888.<\/p>\n

                2. Podravske Sesvete, Svih Svetih, op 233.<\/p>\n

                3. Dubrovnik, Sv. Frane (Mala bra\u0107a), oko god. 1890.<\/p>\n

                4. Koprivni\u010dki Bregi, Sv. Roko, 1894<\/p>\n

                5. Paz (Istra), Uznesenje Bl. D. Marije, op.464, god. 1895.<\/p>\n

                6. Koprivnica, Sv. Antuna Padovanskog (franjevci), op. 575.<\/p>\n

                7. Slano, op.609, god. 1897.<\/p>\n

                8. Rasinja, crkva Na\u0161a\u0161\u0107a Sv. Kri\u017ea, god. 1898.<\/p>\n

                9. Kuna (Pelje\u0161ac), OFM Gospa Delorita, op. 660.<\/p>\n

                10. Kuna (Pelje\u0161ac), \u017e.c. Uznesenja Marijina (G. od Za\u010de\u0107a?)<\/p>\n

                11. Ka\u0161ina, crkva Sv. Petra i Pavla, op. 737, god1899.<\/p>\n

                12. Orahovica, crkva Na\u0161a\u0161\u0107a Svetog Kri\u017ea, op. 747, god. 1900.<\/p>\n

                13. Novigrad Podravski, Rastanka Sv. Apostola, op. 788.<\/p>\n

                14. Bol, crkva Sv. Ivana Krstitelja, op. 855, god. 1900.<\/p>\n

                15. \u0160pi\u0161i\u0107 \u2013 Bukovica, crkva Sv. Ivana Krstitelja, god. 1900.<\/p>\n

                16. Bjelovar, crkva Sv. Terezije, op. 863, god.1901.<\/p>\n

                17. Rovi\u0161\u0107e, crkva Presvetog Trojstva, op. 895, god.1902.<\/p>\n

                18. Trogir, benediktinke, Sv. Nikola, op. 966.<\/p>\n

                19. Kunovec, kapela Sv. Barbare, \u017e. Koprivni\u010dki Ivanec, op. 1032.<\/p>\n

                20. Ro\u017eat, franjevci, op. 1068.<\/p>\n

                21. Ludbreg, crkva Presvetog Trojstva, op. 1100.<\/p>\n

                22. Zagreb, crkva Presvetog Srca Isusova, op. 1176, god. 1905.<\/p>\n

                23. Luka\u010d, crkva Sv. Luke, op. 1207.<\/p>\n

                24. Dubrovnik, Sv. Vlaho, op. 1242, god. 1906.<\/p>\n

                25. Mali Bukovec, crkva Sv. Katarine, op. 1304.<\/p>\n

                26. Makarska, franjevci, op. 1337, god. 1906.<\/p>\n

                27. Imotski, Sv. Frane, op. 1339, god. 1907.<\/p>\n

                28. Lumbarda (o.Kor\u010dula), Sveti Rok, op. 1420, god. 1907.<\/p>\n

                29. Rovinj, crkva Sv. Franje, franjevci, op. 1446. god. 1908.<\/p>\n

                30. Starigrad (Hvar), Sv. Stjepan, op. 1464.<\/p>\n

                31. Janjina (Pelje\u0161ac), op. 1485.<\/p>\n

                32. Klo\u0161tar Podravski, Sv. Benedikta i \u017dalosne Gospe, op. 1507.<\/p>\n

                33. Stari Gradac, crkva Sv. Petra Ap., op. 1537, god. 1914.<\/p>\n

                34. Orebi\u0107, franjevci, Velika Gospa, op. 1595, god. 1910.<\/p>\n

                35. Cavtat, franjevci, Gospa od Snijega, op. 1689, god 1911.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                RUDINI\u0106, Mihovil<\/a><\/h5>\n
                \n
                RUDINI\u0106, Mihovil (Hvar 16.stolje\u0107e)<\/p>\n

                – Godine 1545 sagradio je ku\u0107i\u0161te za nove orgulje Marka Tinta, za hvarsku katedralu.[192]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                RUMPEL Peter<\/a><\/h5>\n
                \n
                RUMPEL Peter[193]<\/p>\n

                Peter Rumpel (1787.-1861.), ro\u0111en u Kamniku u kojem je djelovao do kraja \u017eivota. Ne zna se kod koga je u\u010dio orguljarsko umije\u0107e, mo\u017eda kod Johanna Gottfrieda Kunata. Imao je dobro uhodanu radionicu i gradio solidne instrumente ugra\u0111uju\u0107i prvorazredne materijale. Gradio je u Sloveniju, Hrvatskoj , Mad\u017earskoj i Koru\u0161koj. Kod njega su u\u010dili Mandlin i Gor\u0161i\u010d, a tako\u0111er i dva njegova sina. Postavio je veliki broj orgulja.[194]<\/p>\n

                – Sagradio je orgulje u Mo\u0161\u0107enicama 1847. god.,<\/p>\n

                – zatim orgulje u Grobniku,<\/p>\n

                – u Trsatu<\/p>\n

                – i Zagrebu (u crkvi Sv. Katarine) Ove zadnje je g. 1891. pregradila firma Heferer.<\/p>\n

                Sa\u010duvane su samo orgulje u Mo\u0161\u0107enicama.[195]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                RIZZI, fra Bernardo<\/a><\/h5>\n
                \n
                RIZZI, fra Bernardo<\/p>\n

                * Muzi\u010dki obrazovan franjevac, popravljao je orgulje kod benediktinki u Cresu odmah iza I. Svjetskog rata.[196]\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                SACHI (i SECCHI), Ivan<\/a><\/h5>\n
                \n
                SACHI (i SECCHI), Ivan.<\/p>\n

                * G. 1669. popravlja orgulje u hvarskoj katedrali.[197]
                \n* G. 1669. popravlja orgulje u kor\u010dulanskoj katedrali.[198]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                SALVADORI, Ivan<\/a><\/h5>\n
                \n
                SALVADORI, Ivan \u201eprotomajstor\u201c drvodjelac.<\/p>\n

                – God. 1783. je sa dvoja dva sina gradio je ku\u0107i\u0161te za nove orgulje i pro\u0161irio pjevali\u0161te i u hvarskoj katedrali.[199]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                SANTORO<\/a><\/h5>\n
                \n
                Godne 1833. pregradio renesansne orgulje u crkvi Gospe od \u0160unja u Lopudu.<\/div>\n<\/div>\n
                SCHMITZ, K. W. und S\u00f6hne<\/a><\/h5>\n
                \n
                SCHMITZ, K. W. und S\u00f6hne, (Grub, Njema\u010dka)<\/p>\n

                – Rabljene orgulje su darovane crkvi Poho\u0111enja BDM u Ba\u0161kim O\u0161tarijama 1990. g. Stanje: izvan uporabe, zapu\u0161tene.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                SECCHI, Zuane<\/a><\/h5>\n
                \n
                SECCHI, Zuane, VIDI POD SACHI<\/div>\n<\/div>\n
                SEGRUCCI, Angelo<\/a><\/h5>\n
                \n
                SEGRUCCI, Angelo, orgulja\u0161 i orguljar<\/p>\n

                * Ure\u0111uje orgulje u splitskoj katedrali god. 1866.[200]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                SEIBLER, Franz <\/a><\/h5>\n
                \n
                \n

                SEIBLER, Franz (Vyhurrovice u Moravskoj 1812.- ?), u Zagrebu je djelovao od 1843.- 1847. g.[201]<\/p>\n

                * Samobor, franjeva\u010dki samostan, popravak orgulja 1834.
                \n– Ple\u0161ivica, kapela \u017eupe Ple\u0161ivica, gradnja orgulja 1835., op. 1.
                \n* Samobor, \u017e. c., Sv. Anastazije, pregradnja orgulja 1836.
                \n* Posavski Bregi, \u017e. c., popravak orgulja 1840.
                \n* \u0160tefanje, \u017e. c., popravak orgulja 1842.
                \n* Krapje, \u017e. c., popravak orgulja 1842.
                \n– Gare\u0161nica, \u017e. c., gradnja pozitiva.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                SPICA, ser Giovani<\/a><\/h5>\n
                \n
                SPICA, ser Giovani iz Buzeta (da Pinguente), orguljar, gramati\u010dar i glazbenik o kojemu postoje podaci od 1550.-1568.[202]<\/div>\n<\/div>\n
                STEIERER-STAHL<\/a><\/h5>\n
                \n
                STEIERER-STAHL (Bietigheim, Njema\u010dka)<\/p>\n

                * Dubrovnik, crkva Sv. Jakova na Vi\u0161njici, god. gradnje 1954., nabavljene kao rabljene.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                STEININGER, Georg Gotthard<\/a><\/h5>\n
                \n
                STEININGER, Georg Gotthard, Pe\u010duh 1782. Ili 1792.- \u2020 Vara\u017edin ?, poslije 1750.[203]<\/p>\n

                – Mala Subotica, \u017e. c., gradnja orgulja 1826.<\/p>\n

                * Volavje, \u017e. c., popravak orgulja 1827.<\/p>\n

                – Klupci, kapela \u017eupe Za\u010dretje, gradnja pozitiva 1828.<\/p>\n

                – Dubovac Gornjostubi\u010dki, kapela, gradnja pozitiva 1829.<\/p>\n

                – Donja Batina, kapela \u017eupe Zlatar, gradnja pozitiva 1829.<\/p>\n

                – Subotica Podravska, kapela \u017eupe Rasinja, gradnja pozitiva 1830.<\/p>\n

                * Bednja, \u017e. c., pregradnja orgulja oko 1830.- 1834.<\/p>\n

                – Galgovo, kapela Sv. Roka, gradnja pozitiva 1831.<\/p>\n

                – Trako\u0161\u0107an, kapela, gradnja pozitiva 1833.<\/p>\n

                – Novigrad Podravski, gradnja orgulja 1833.<\/p>\n

                – Donja Vi\u0161njica, \u017e. c., pove\u0107anje orgulja 1834.<\/p>\n

                – Tr\u0161ki Vrh, kapela \u017eupe Krapina, popravak orgulja 1836.<\/p>\n

                – Sveti Juraj na Bregu, \u017e. c., pove\u0107anje orgulja, 1841.<\/p>\n

                – Jakopovec, kapela Sv. Jakoba, gradnja pozitiva 1842.<\/p>\n

                – Carevdar, gradnja orgulja 1844.<\/p>\n

                – Radovan, kapela \u017eupe Marge\u010dan, popravak pozitiva 1845.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                STELE, Gebr\u00fcder<\/a><\/h5>\n
                \n
                STELE, Gebr\u00fcder (Bittelbronn, Njema\u010dka)<\/p>\n

                – Orgulje u Brtonigli (Istra), prva polovica XX st., Op. 57, pokiolonjene 1990. <\/p><\/div>\n<\/div>\n

                \u0160ALAT, Dragutin <\/a><\/h5>\n
                \n
                \u0160ALAT, Dragutin (Karlovac) Djelovao krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a.[204]<\/p>\n

                Sagradio 3 instrumenta.<\/p>\n

                – Fu\u017eine, \u017eupna crkva Sv. Antuna Padovanskog, konac 19. stolje\u0107a.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                \u0160IMENC (Schimenz), Antun<\/a><\/h5>\n
                \n
                \u0160IMENC (Schimenz), Antun (Nema podataka o porijeklu, ro\u0111enju i smrti), boravio je u Zagrebu od 1860. do 1874. godine.[205]<\/p>\n

                – Kani\u0161ka Iva, \u017e. c., gradnja pozitiva 1860.<\/p>\n

                – Konj\u0161\u0107ina, \u017e. c., gradnja orgulja 1862.<\/p>\n

                – Hrvatska Dubica, \u017e. c., gradnja orgulja 1862.<\/p>\n

                – Voloder, \u017e. c., gradnja orgulja 1863.<\/p>\n

                – \u010cu\u010derje, \u017e. c., gradnja orgulja 1864.<\/p>\n

                – Gora, \u017e. c., gradnja orgulja 1864.<\/p>\n

                – Predavec, \u017e. c., gradnja orgulja 1868.<\/p>\n

                – Mali Raven, \u017e. c., gradnja orgulja 1869.<\/p>\n

                – \u010cvrstec, \u017e. c., gradnja orgulja 1869.<\/p>\n

                – Gospi\u0107, \u017e. c., gradnja orgulja 1870.<\/p>\n

                – Visoko, \u017e. c., gradnja orgulja 1870.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                \u0160KRABL, Anton<\/a><\/h5>\n
                \n
                \u0160KRABL, Anton (Roga\u0161ka \u2013 Slovenija)<\/p>\n

                – Orgulje u \u017eupnoj crkvi Sv. Zenona u Bermu (Istra), Op.83, 1999.<\/p>\n

                * God 1999. obnavlja orgulje kod benediktinki (Sv. Petar) u Cresu[206]<\/p>\n

                * God. 2000. obnovio Zupanove orgulje u Omi\u0161lju na otoku Krku.<\/p>\n

                – God. 2003 gradi nove orgulje za crkvu Sv. Jurja mu\u010d. u Oprtlju.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                \u0160VARCMAJER (schwarzmayer), Mato<\/a><\/h5>\n
                \n
                \u0160VARCMAJER (schwarzmayer), Mato (Buchheim, Austrija 1820.-\u2020 Koprivnica 1891.)[207]<\/p>\n

                * Hlebine, popravak orgulja oko 1860.
                \n* Drnje, uga\u0111anje orgulja 1879.
                \n– Martijanec, gradnja orgulja 1889.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                TAMBURINI, Cav. Giovanni<\/a><\/h5>\n
                \n
                TAMBURINI, Cav. Giovanni, Crema (Italija), ugledna orguljarska obitelj.<\/p>\n

                Cav. Giovanni Tamburini je osnovao radionicu 1893. Godine<\/p>\n

                – Rijeka, crkva Uznesenja BDM, orgulje su ra\u0111ene u prvoj polovici 20. stolje\u0107a.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                TASCHNER (Tassner), Matija<\/a><\/h5>\n
                \n
                TASCHNER (Tassner), Matija, boravio je u Vara\u017edinu od 1782. do 1790. godine[208]<\/p>\n

                – Osekovo, \u017e. c., dovr\u0161etak gradnje Toplekovih orgulja 1783.<\/p>\n

                * Lipovljani, \u017e. c., popravak orgulja (?) g. 1785.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                TERZI\u0106, fra Luka<\/a><\/h5>\n
                \n
                TERZI\u0106, fra Luka (ro\u0111en oko 1712.) L. \u0160aban pretpostavlja da je bio Naki\u0107ev u\u010denik. Boravivov je u Zaostrogu, Splitu, Vrboskoj i Makarskoj.[209]<\/div>\n<\/div>\n
                THIANI\u0106, Ivan pl.<\/a><\/h5>\n
                \n
                THIANI\u0106, Ivan pl. (Rije\u010danin, potpisuje se i Giovani Thianich, fabricatore Organi e Pianoforti, Johan Von Thianich<\/p>\n

                Oko 1886. godine osniva radionicu u Splitu.[210]<\/p>\n

                * 1875. potpisuje ugovor sa splitskom katedralom za opse\u017enije zahvate na ure\u0111enju orgulja.[211]
                \n* U travnju 1885. g. daje ponudu crkovinarstvu splitske katedrale za ure\u0111enje orgulja i njihovu prilagodbu novom prostoru u katedrali. Ujedno daje garanciju na 6 godina. Orgulje su postavljene na novu lokaciju, na galeriju iza oltara gdje su ostale do 1900. g.[212]
                \n* Godine 1895. dogovorio je s crkovinarstvom splitske katedrale redovito godi\u0161nje odr\u017eavanje orgulja za cijenu od 24 krune godi\u0161nje.[213]
                \n* Povja na Bra\u010du, crkva Sv. Ivana Krstitelja, zapis: \u00abJohan Von Thianich reparavit 1901. 28.X\/ Spalatensis\u00bb<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                TINTO, Marco<\/a><\/h5>\n
                \n
                TINTO, Marco, mleta\u010dki orguljar (16. Stolje\u0107e)<\/p>\n

                * 1517. godine ugovara s katedralom u Udinama ugradnju prijenosa sa \u017eeljeznim redukcijama.<\/p>\n

                – Za katedralu u Udinama sagradio je godine 1518\/19. veli\u010danstvene orgulje.<\/p>\n

                – Za katedralu u Hvaru sagradio je nove orgulje godine 1545.[214]\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                TOMA\u0160I\u0106, Karlo<\/a><\/h5>\n
                \n
                TOMA\u0160I\u0106, Karlo<\/p>\n

                * 1838. otklanja sitnije kvarova na orguljama splitske katedrale[215]\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                TONELLI, Vincenzo<\/a><\/h5>\n
                \n
                TONELLI, Vincenzo, Rijeka, sredina XIX. stolje\u0107a[216], \u201egraditelj i popravlja\u010d orgulja i klavira\u201c kako isti\u010de u oglasu u dnevniku Gazzetta di Fiume 1861. g., isti\u010du\u0107i i do tada uspje\u0161ne zahvate na orguljama:<\/p>\n

                * u crkvi Sv. Ane u Voloskom,
                \n* u crkvi Sv. Andrije u Bakru i
                \n* u crkvi Sv. Filipa i Jakova u Grobniku.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                TONOLI, Giovanni<\/a><\/h5>\n
                \n
                TONOLI, Giovanni, otac (Brescia 1803.-1889.)<\/p>\n

                U\u010ditelj mu je bio fra Damiano Damiani, sljedbenik je serassianizma.<\/p>\n

                – Pula, crkva Majke Bo\u017eije od Milosr\u0111a, orgulje su sagra\u0111ene 1865. g.<\/p>\n

                – Tinjan, crkva Sv. \u0160imuna i Jude, orgulje op. 145, god. 1868.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                TONOLI, bra\u0107a<\/a><\/h5>\n
                \n
                TONOLI, bra\u0107a<\/p>\n

                – Cavtat, crkva Sv. Nikole, godina gradnje 1889.[217]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                TONOLI, Tito<\/a><\/h5>\n
                \n
                \n

                TONOLI, \u00a0Tito (sin), ro\u0111en u Bresci, preminuo u Buenos Airesu 1897. \u00a0Nastavlja o\u010dev posao.<\/p>\n

                – Dubrovnik, isusova\u010dka crkva Sv. Ignacija, gra\u0111ene za katedralu Velike Gospe god. 1881., u crkvu Sv. Ignacija preseljene vjerojatno 1937. g.<\/p>\n

                – Orebi\u0107, \u017e. c. Pomo\u0107nica Kr\u0161\u0107ana, 1884.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                TOPLEK, Josip<\/a><\/h5>\n
                \n
                TOPLEK, Josip (nema podataka osim godine smrti u Osekovu, usred gradnje orgulja 1782.[218]<\/div>\n<\/div>\n
                TRIPPA, Vjekoslav<\/a><\/h5>\n
                \n
                TRIPPA, Vjekoslav (Luigi)[219]<\/p>\n

                Graditelj orgulja i glasovira, godine 1817. nastupio kao \u010dembalist u Zadru.<\/p>\n

                * 1818. popravljao je orgulje u splitskoj katedrali, no nije obavio posao kako treba.\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                TU\u010cEK, Jan<\/a><\/h5>\n
                \n
                TU\u010cEK, Jan, Ho\u0159a Kutna, \u010ce\u0161ka (Gol\u010duv Jen\u00edkov, 1842. – Kutna Hora, 1913.)<\/p>\n

                \u010ce\u0161ki orguljar, osniva\u010d tvrtke u Kutnoj Hori. Nasljednici Jana Zden\u00e9k i Jan produ\u017eili su djelatnost tvrtke u drugu polovinu 20. stolje\u0107a. Iza II. svjetskog rata, politi\u010dkom odlukom, tvrtka Tu\u010dek preuzima tvornicu orgulja “Rieger” iz J\u00e4gerndorfa 1945. godine. Iza 1950. godine slijedi novo spajanje sa tvrtkom M\u00f6lzer iz Kutne Hore.<\/p>\n

                Tu\u010dekovi radovi u ju\u017enoj Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

                – Hreljin, \u017eupna crkva Sv. Jurja, 1870.<\/p>\n

                – Jablanac, crkva Sv. Josipa, op. 168, konac 19. st.<\/p>\n

                – Rijeka, crkva Sv. Jurja na Trsatu, orgulje su gra\u0111ene 1903. god.<\/p>\n

                – Krasica, crkva B.D.M. Karmelske, op. 184, oko g. 1910.<\/p>\n

                – Gornji Kosinj, crkva Sv. Ante Padovanskog, op. 187, g. 1892.<\/p>\n

                – Gri\u017eane, crkva Sv. Martina, konac 19. st.<\/p>\n

                – Sveti Juraj, crkva Sv. Jurja, op. 155, g. 1906.<\/p>\n

                – Tribalj, crkva Poho\u0111enja BDM, orgulje gra\u0111ene na prijelazu 19\/20. stolj.<\/p>\n

                – Kr\u0161an, crkva Sv. Antuna opata, op. 226, g. 1911.<\/p>\n

                – Plomin, crkva Navje\u0161tenja BDM dobila je orgulje god. 1911, op. 249<\/p>\n

                – Dra\u010devica (Bra\u010d), crkva Neoskvrnjenog Za\u010de\u0107a BDM, op. 259, g. 1913.<\/p>\n

                – Ka\u0161tel Kambelovac, crkva Sv. Mihovila, op. 257, g. 1915.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                ULLMANN Josef<\/a><\/h5>\n
                \n
                ULLMANN Josef (1872.\u20131945.), Be\u010d-Josefstadt<\/p>\n

                – Rovinj, crkva Sv. Pelagija (u krugu bolnice), orgulje iz god. 1914.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                URBANO, fra<\/a><\/h5>\n
                \n
                URBANO, fra (Venecija)<\/p>\n

                – Godine 1485. gradi orgulje za trogirsku katedralu.[220]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                VANICK\u00dd, Jos.<\/a><\/h5>\n
                \n
                VANICK\u00dd, Jos. (T\u0159ebechovice, \u010ce\u0161ka)<\/p>\n

                – Vis-Prirovo, sagradio orgulje 1893.<\/p>\n

                – Komi\u017ea, crkva Sv. Nikole konac 19. st.<\/p>\n

                – Glazbena \u0161k. Karlovac, orguljski harmonij, 2 manuala i pedal 1998\/99.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                VEGEZZI BOSSI<\/a><\/h5>\n
                \n
                VEGEZZI BOSSI, Carlo, Torino, Italija<\/p>\n

                – Pazin, crkva Sv. Nikole u Pazinu, dobila je nove orgulje radionice Vegezzi Bossi 1901. godine, op. 1085.<\/p>\n

                – Pore\u010d, orgulje gra\u0111ene 1924.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                VENTURA, fra<\/a><\/h5>\n
                \n
                VENTURA, fra (Ventura di Fermo, Ankonitanska marka) redovnik reda pustinjaka Sv. Augustina<\/p>\n

                – Godine 1412. gradi orgulje za splitsku katedralu [221].<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                VIDO\u0160EVI\u0106<\/a><\/h5>\n
                \n
                VIDO\u0160EVI\u0106, (Zuane, Giovanni Vidoseo) iz Trogira. O njemu G Moscatelli nije imao visoko mi\u0161ljenje.<\/p>\n

                God. 1816. dogovara obnovu orgulja splitske katedrale, no dogovor nije ostvaren.[222]<\/p>\n

                * 1822. je postavio i kolaudirao nove orgulje Antonia i Agostina Callido u konvetualaca u Splitu (orgulje su gra\u0111ene za crkvu Sv. Marije sestara benediktinki pa su one pri kraju gradnje odustale, a samostan konvetualaca ih je preuzeo za 4.000 lira. Skinute su 1899. g., a na njohovo mjesto je Alessando Zanfretta iz Verone postavio svoje.[223]
                \n* G. 1852. popravljao je orgulje Domenica Moscatellija iz g. 1784., ne zna se gdje su bile, a te iste orgulje popravio je Ettore Del Chiaro i prodao 1880. godine \u017eupnoj crkvi u Mulu (Boka Kotorska).<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                VINCENTINO (VINCENTINI), Andrea<\/a><\/h5>\n
                \n
                VINCENTINO (VINCENTINI), Andrea (Andrea daVicenza?), iz Mletaka , sa stanom blizu Sv. Mojsija<\/p>\n

                – Godine 1556 za katedralu Sv. Jakova u \u0160ibeniku obe\u0107ava za 450 dukata u\u010diniti dobar organ s 9 registara, ra\u010dunaju\u0107i i unisono, s cijevima od kositra i olova.[224]\u00a0<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                VITI, fra Tomaso<\/a><\/h5>\n
                \n
                VITI, fra TomasoG.<\/p>\n

                * 1730. popravlja orgulje dominikanske crkve u Bolu na Bra\u010du.
                \n* \u00a01731. popravlja orgulja kor\u010dulanske katedrale.<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                VUPORA, fra Pankracije<\/a><\/h5>\n
                \n
                VUPORA, fra Pankracije (Kneginec 1897.- Vara\u017edin 1995.), samouki orgulja\u0161, orguljar i skladatelj. Popravljao je i pregra\u0111ivao orgulje u franjeva\u010dkim samostanima u:<\/p>\n

                * Na\u0161icama 1929.
                \n* Zagrebu 1938.
                \n* Vara\u017edinu 1956.
                \n* Cerniku
                \n* Po\u017eegi
                \n* Kotoribi
                \n* Donjem Vidovcu
                \n* Svetoj Mariji na Muri
                \n*\u010cakovcu
                \n* Osijeku
                \n* Virovitici
                \n* Karlovcu
                \n* Slavonskom Brodu
                \n* Bedekov\u010dini
                \n* Ma\u0111arevu
                \n*Zlataru
                \n* Macincu. <\/p><\/div>\n<\/div>\n

                WEIGLE, Friedrich<\/a><\/h5>\n
                \n
                WEIGLE, Friedrich, Echterdingen, Njema\u010dka (C. G. Weigle je zapo\u010deo 1845. g.)<\/p>\n

                – Split, Centralno bogoslobno sjemeni\u0161te, orgulje su izgra\u0111ene 1942. godine, a postavljene u sjemeni\u0161tu 2003. god.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                WEINER, Antun<\/a><\/h5>\n
                \n
                WEINER, Antun (Vara\u017edin 1706.- Zagreb 1747.)[227]<\/p>\n

                – Samobor, franjeva\u010dki samostan, gradnja orgulja 1783.<\/p>\n

                – Luka, \u017e. c. Sv. Roka, gradnja orgulja 1745. (upitno autorstvo i godina)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                WELTE, Michael & Sohne<\/a><\/h5>\n
                \n
                WELTE, Michael & Sohne (Freiburg, Njema\u010dka)<\/p>\n

                – Dubrovnik, \u017dupa sv. Andrije, uskladi\u0161tene orgulje-automat iz vile \u0160eherezada, gra\u0111ene izme\u0111u 1926. i 1928. godine.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                WERLE, Anton<\/a><\/h5>\n
                \n
                WERLE, Anton (Apatin 1775.- Zagreb 1826.), bavio se popravcima orgulja, te gradnjom i popravcima klavira.[228]<\/div>\n<\/div>\n
                WESTER, Franjo<\/a><\/h5>\n
                \n
                WESTER, Franjo (Kropa u Gornjoj \u0160tajerskoj 1865.- Zagreb 1926.). Godine 1919. Otvara radionicu zapopravak orgulja, harmonija i klavira.[229]
                \n* Podravske Sesvete, \u017e. c., popravak orgulja 1920.
                \n* Klakar, \u017e. c., popravak orgulja 1920.
                \n* Zagorska Sela, \u017e. c., popravak orgulja 1920.
                \n* Lovas, \u017e. c., popravak orgulja 1921.
                \n* Zagreb, crkva Presvetog Srca Isusova, popravak orgulja 1921.
                \n* Voloder, \u017e. c., popravak orgulja 1921.
                \n* Vrati\u0161inec, \u017e. c., ure\u0111enje orgulje prenesenih iz crkve Sv. Nikole u Vara\u017edinu 1921.<\/div>\n<\/div>\n
                ZANFRETTA, Antonio sin Gaetana<\/a><\/h5>\n
                \n
                ZANFRETTA, Antonio sin Gaetana (Verone\u017eanin)<\/p>\n

                * 1907. i 1913. odr\u017eava harmonij i orgulje u splitskoj katedrali.[230]
                \n* Oko god. 1910. preure\u0111uje orgulje Gaetana Moscatellija u dominikanskoj crkvi u Bolu.[231]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                ZANFRETTA, Gaetano e figli<\/a><\/h5>\n
                \n
                ZANFRETTA, Gaetano e figli, orguljar iz Verone (1830.-\u20201905.)<\/p>\n

                – God. 1899. gradi orgulje za crkvu Sv. Frane u Splitu.[232]<\/p>\n

                – God. 1899. Sagradio je orgulje za crkvu Sv. Petra (benediktinke) u Trogiru.<\/p>\n

                – God. 1899. Gradi orgulje za crkvu crkva Sv. Franje Asi\u0161kog u Krku.<\/p>\n

                – God. 1900. Sagradioje orgulje za splitsku katedralu. Rad nije uspio. Godine 1902. i 1903. za velike novce preure\u0111uje ih Gaetano Leti\u0107.[233]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                ZANIN, Beniamino & Figli<\/a><\/h5>\n
                \n
                ZANIN, Beniamino & Figli (Camino al Tagliamento 1855. \u2020 1938.). Sinovi su mu Giuseppe i Francesco. [234]<\/p>\n

                – God. 1934. Sagradio je orgulje za crkvu Sv. Bla\u017ea u Vodnjanu.<\/p>\n

                – God. 1938.sagradio je orgulje u \u017eupnoj crkvi Poho\u0111enja Bl.D. Marije u Balama.<\/p>\n

                – God. 1938. sagradili orgulje u crkvi Sv. Franje Asi\u0161koga (CONV) u Puli<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                ZANIN, Francesco di Gustavo<\/a><\/h5>\n
                \n
                ZANIN, Francesco di Gustavo, Codroipo Udine, Italija<\/p>\n

                * G. 1981. obnavlja Zupanove orgulje u Duba\u0161nici.[235]
                \n– God. 1994. gradi nove orgulje za katedralu Sv. Duje u Splitu.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                ZANIN Gustavo<\/a><\/h5>\n
                \n
                ZANIN Gustavo, Codroipo (UD), Italija<\/p>\n

                – God. 1975. gradi nove orgulje za samostansku crkvu Srca Isusova (franjevke) u Splitu , op. 718.<\/p>\n

                – God. 1987. gradi nove orgulje za katedralu Velike Gospe u Dubrovniku.<\/p>\n

                – God. 1994. gradi nove orgulje za katedralu Sv. Duje uSplitu.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                ZANIN, radionica Cav. Francesco<\/a><\/h5>\n
                \n
                ZANIN, radionica Cav. Francesco e Figli, Codroipo (UD), Italija<\/p>\n

                – Vodnjan, crkva Sv. Bla\u017ea, orgulje iz god. 1924.<\/p>\n

                – Pula, crkva Sv. Franje Asi\u0161kog (OFM CONV), orgulje iz god. 1938.<\/p>\n

                – Bale, crkva Poho\u0111enja Bl. D. Marije, orgulje iz god. 1939.<\/p>\n

                – Rijeka, crkva Sv. Marije Pomo\u0107nice (salezijanci), orgulje gra\u0111ene oko god. 1960.<\/p>\n

                * God. 1980. Radionica je obnovila Zupanove orgulje u Crkvi Sv. Apolinara u Duba\u0161nici (otok Krk).<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                ZUPAN, slovenska orguljarska radionica<\/a><\/h5>\n
                \n
                ZUPAN, slovenska orguljarska radionica[236]<\/p>\n

                Bila je najprije u Kropi pa uKamnoj Gorici, a u njoj su djelovali otac Ignacij i sinovi Ignacij i Ivan. Tijekom postojanja tvrtka je gradila manje orgulje do 10 registara s mehani\u010dkim prijenosom i klasicisti\u010dkom dispozicijom da bi kasnije pre\u0161li na pneumatski prijenos i romanti\u010dnu dispoziciju do 19 registara. Sveukupan opus tvrtke broji 127 orgulja. U Hrvatskoj su sagradili 15 orgulja u razdoblju od 1895. do 1913. godine.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                ZUPAN, Ignacij<\/a><\/h5>\n
                \n
                ZUPAN, Ignacij stariji (1825. \u20201888.)<\/p>\n

                Djelovao je u Kropi, a od887. u Kamnoj Gorici. Potpisivao sa \u00abIgnacij Zupan in sinova\u00bb. Bio je manje-vi\u0161e samouk i sagradio je dvadesetak orgulja.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                ZUPAN, Ignacij mla\u0111i<\/a><\/h5>\n
                \n
                ZUPAN, Ignacij mla\u0111i (1853. \u20201915.), sin Ignacija st., slovenski orguljar.<\/p>\n

                Radio je u obiteljskoj radionici \u00abIgnacij Zupan in sinova\u00bb, kasnije \u00abBrata Zupan\u00bb. Radio je u Riegerovoj radionici. U Sloveniju donosi novinu, zra\u010dnicu s \u010dunjastim ventilima. U\u010denik mu je bio Franc Gor\u0161i\u010d.[237]<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                ZUPAN, Ivan<\/a><\/h5>\n
                \n
                ZUPAN, Ivan (1857. \u20201900.), sin Ignacija starijeg.<\/p>\n

                Bio je orguljar, orgulja\u0161 i skladatelj. Radio je na administrativnim poslovima u obiteljskoj radionici \u00abIgnacij Zupan in sinova\u00bb, kasnije \u00abBrata Zupan).[238]<\/p>\n

                Radovi radionice Zupan u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

                – Veprinac, crkva Sv. Marka Evan\u0111eliste, orgulje op.7, god. 1877.<\/p>\n

                – Poljane, kapela Sv. Petra, orgulje op.19, god. 1887.<\/p>\n

                – Omi\u0161alj (Krk), Uznesenja B.D.M. op. 50, g. 1895.<\/p>\n

                – Drni\u0161, Gospe od Ru\u017earija, op. 65, g. 1897.<\/p>\n

                – Opatija, Sv. Jakova ap., op. 76, g. 1900.<\/p>\n

                – \u017dminj (Istra), Sv. Mihovila ark., op. 37, g.1906.<\/p>\n

                – \u010cepi\u0107 (Istra), Presvetog Trojstva, op. 85, g. 1902.<\/p>\n

                – Lovran, Sv. Josipa, op. 92, g. 1903.<\/p>\n

                – Gra\u010di\u0161\u0107e, Sv. Vida, op. 97, g, 1906.<\/p>\n

                – Dobrinj (Krk), Sv. Stjepana, op. 101, g. 1906.<\/p>\n

                – Duba\u0161nica (Krk), Sv. Apolinara, op. 104, g. 1906.<\/p>\n

                – Ro\u010d (Istra), Uznesenja B.D.M. op. 105, g. 1907.<\/p>\n

                – \u0160ibenik, Sv. Ivana, op. 111, g. 1908.<\/p>\n

                – Lindar (Istra), Sv. Ermakora i Fortunata, op.115, g. 1913.<\/p>\n

                – Volosko, Sv. Ante, op. 119, g. 1910.<\/p>\n

                – Kringa (Istra), Sv. Petra i Pavla, op. 122, g. 1912.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                \u017dI\u0160KA, Nikola<\/a><\/h5>\n
                \n
                \u017dI\u0160KA, Nikola – orgulja\u0161.<\/p>\n

                * Godine 1900. obavlja ve\u0107e zahvate na orguljama splitske katedrale.[239]<\/p><\/div>\n<\/div>\n

                \u017dUVI\u0106, Adam<\/a><\/h5>\n
                \n
                \u017dUVI\u0106, Adam (Belec 1780.- Koprivnica, 1863.), sve\u0107enik i orguljar amater.[240]<\/p>\n

                – Posavski Bregi, gradnja orgulja 1826.<\/p>\n

                – Lupoglav, gradnja orgulja 1826.<\/p>\n

                – Draganec, gradnja orgulja 1829.<\/p>\n

                – \u0110elekovac, gradnja orgulja 1832.<\/p>\n

                – Koprivni\u010dki Ivanec, gradnja orgulja (ne zna se godina)<\/p>\n

                – Koprivnica, \u017e. c. Sv. Nikole, postaljanje velikih orgulja 1840.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                Izvori informacija i reference<\/a><\/h5>\n
                \n
                \n

                Autor: \u00a0Bo\u017eidar Grga
                \n\u0160ibenik, 20.02.2012.<\/p>\n

                [1] Podatak navedenih godina na\u0111en je na internetu, Gogle<\/p>\n

                [2] Renato Lunelli, Contributi dalmati e sloveni alla rinascita e alla diffusione dell\u2019arte organaria veneta settecentesca, Archivo veneto, LXXII, Serie VI, XXX (1942), pag. 194-213.<\/p>\n

                [3] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [4] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [5] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [6] Irvin Luke\u017ei\u0107, Glazbena Rijeka Su\u0161a\u010dka revija br. 46\/47, god. 2005., str. 23<\/p>\n

                [7] Giuseppe Radole, L’Arte Organaria in Istria, P\u00e0tron Editore, Bologna. 1969, pag. 129.<\/p>\n

                [8] G. Radole L’arte organaria\u2026., pag. 130.<\/p>\n

                [9] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 130.<\/p>\n

                [10] Ladislav \u0160aban, Umjetnost i djela graditelja orgulja Petra Naki\u0107a u Dalmaciji i Istri, Arti musices br.4., Muzikolo\u0161ki zavod Zagreb, 1973., str. 5-45<\/p>\n

                [11] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 130.<\/p>\n

                [12] Antonio Zaninovi\u0107 . Jo\u0161 ne\u0161to o orguljarima i orguljama u Bolu – SC 4, Zg 1923, p. 108<\/p>\n

                [13] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [14] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [15] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 130.<\/p>\n

                [16] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 68.<\/p>\n

                [17] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 369<\/p>\n

                [18] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [19] Nikola Radi\u0107 msgr, Orguulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [20] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [21] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [22] Miljenko Grgi\u0107, Glazbena kultura u splitskoj katedrali 1750.- 1940., Hrvatsko muzikolo\u0161ko dru\u0161tvo, Zagreb 1997., str. 183<\/p>\n

                [23] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [24] Miljenko Grgi\u0107, Glazbena kultura\u2026, str. 184<\/p>\n

                [25] Podatak od Emina Armana<\/p>\n

                [26] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 132<\/p>\n

                [27] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 132<\/p>\n

                [28] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 132<\/p>\n

                [29] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 132<\/p>\n

                [30] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 132<\/p>\n

                [31] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 110<\/p>\n

                [32] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 132<\/p>\n

                [33] Renato Lunelli, Contributi\u2026, pag. 194-213<\/p>\n

                [34] Ivo Stjep\u010devi\u0107, Katedrala Sv. Tripuna u Kotoru, Split, 1938.<\/p>\n

                [35] Miljenko Grgi\u0107, Glazbena kultura\u2026 . str. 164-165<\/p>\n

                [36] Miljenko Grgi\u0107, Novi podaci o orguljama…, str. 109,110<\/p>\n

                [37] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti Dalmacije, Mogu\u0107nosti br.6-7, Split 1974., str. 722<\/p>\n

                [38] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 722<\/p>\n

                [39] Renato Lunelli, Contributi\u2026, pag. 194-213.<\/p>\n

                [40] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 132<\/p>\n

                [41] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [42] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 133<\/p>\n

                [43] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 721<\/p>\n

                [44] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 133<\/p>\n

                [45] Ladislav \u0160aban, Doprinos trojice Moscatella orguljarstvu Dalmacije, Radovi Centra JAZU u Zadru, br. 21.,Zadar 1974., str. 222<\/p>\n

                [46] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [47] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 133<\/p>\n

                [48] Loris Stella, Vincenco Colombi organaro a Venezia e la sua attivita, L’Organo, Rivista di cultura organaria e organistica, P\u00e0tron editore, Bologna 2007, pag. 37-89<\/p>\n

                [49] Castone Vio, Documenti di storia organaria veneziana, L’Organo XVII P\u00e0tron Editore, Bologna 1979, pag. 200-206<\/p>\n

                [50] Bo\u017eidar Grga, Tragom ostataka prvih imotskih orgulja, Ba\u0161\u0107inski glasi VII, Omi\u0161 1998., str. 148<\/p>\n

                [51] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [52] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 728-730<\/p>\n

                [53] L. \u0160aban, Umjetnost i djela\u2026, str. 36.<\/p>\n

                [54] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 134<\/p>\n

                [55] Renato Lunelli, Contributi\u2026, pag. 194-213<\/p>\n

                [56] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 10<\/p>\n

                [57] K. Sto\u0161i\u0107, Muzi\u010dki \u017eivot u \u0161ibenskoj pro\u0161losti, poglavlje 4: Orgulje, Rukopis br. IV, 11., u \u0161ibenskom muzeju<\/p>\n

                [58] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, pag. 713, 714<\/p>\n

                [59] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 134.<\/p>\n

                [60] Jagoda Meder, Orgulje u Hrvatskoj, Globus,, Zagreb 1992<\/p>\n

                – [61] Miljenko Grgi\u0107, Glazbena kultura\u2026 . str. 38<\/p>\n

                [62] L. \u0160aban, Umjetnost i djela\u2026, str 15<\/p>\n

                [63] G. Radole, L’arte organaria\u2026., str. 13<\/p>\n

                [64] G. Radole, L’arte organaria\u2026., str. 135<\/p>\n

                [65] Ladislav \u0160aban, Doprinos trojice Moscatella orguljarstvu Dalmacije, Radovi Centra JAZU u Zadru, br. 21.,Zadar 1974., str. 238<\/p>\n

                [66] L. \u0160aban, Doprinos trojice \u2026, str. 224<\/p>\n

                [67] Ladislav \u0160aban, Umjetnost i djela\u2026, str. 5-45<\/p>\n

                [68] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 722<\/p>\n

                [69] Miljenko Grgi\u0107, Novi podaci o orguljama…, str. 153<\/p>\n

                [70] Miljenko Grgi\u0107, Novi podaci o orguljama…, str. 169<\/p>\n

                [71] Ladislav \u0160aban, Umjetnost i djela\u2026, str. 15<\/p>\n

                [72] Miljenko Grgi\u0107, Novi podaci o orguljama…, str. 144<\/p>\n

                [73] Miljenko Grgi\u0107, Novi podaci o orguljama…, str. 153<\/p>\n

                [74] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 722<\/p>\n

                [75] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 12, 141<\/p>\n

                [76] G. Radole, L’arte organaria\u2026.,, pag. 141,<\/p>\n

                [77] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 721<\/p>\n

                [78] G. Radole, L’arte organaria\u2026.,, pag. 141,<\/p>\n

                [79] G. Radole, L’arte organaria\u2026.,, pag. 141,<\/p>\n

                [80] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 727<\/p>\n

                [81] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 727<\/p>\n

                [82] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 396<\/p>\n

                [83] Renato Lunelli, Contributi\u2026, pag. 194-213.<\/p>\n

                [84] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [85] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 78<\/p>\n

                [86] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 73, 74<\/p>\n

                [87] G. Radole, L’arte organaria\u2026., str. 136.<\/p>\n

                [88] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [89] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [90] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 78<\/p>\n

                [91] Miljenko Grgi\u0107, Glazbena kultura\u2026, str. 184<\/p>\n

                [92] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja tragom Ladislava \u0160abana, Jak\u0161a Zlatar, Zagreb 2006. str.90-110<\/p>\n

                [93] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [94] Miljenko Grgi\u0107, Glazbena kultura\u2026, str. 108 i 109<\/p>\n

                [95] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 369<\/p>\n

                [96] Renato Lunelli, Contributi\u2026, pag. 194-213.<\/p>\n

                [97] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, pag. 712<\/p>\n

                [98] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 111<\/p>\n

                [99] G. Radole, L’arte organaria\u2026., str. 136<\/p>\n

                [100] G. Radole, L’arte organaria\u2026., str.57<\/p>\n

                [101] G. Radole, L’arte organaria\u2026., str.136<\/p>\n

                [102] G. Radole, L’arte organaria\u2026., str. 113<\/p>\n

                [103] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [104] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 115-247<\/p>\n

                [105] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 248<\/p>\n

                [106] Miljenko Grgi\u0107, Glazbena kultura\u2026, str. 109<\/p>\n

                [107] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 248, 249<\/p>\n

                [108] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 369-371<\/p>\n

                [109] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 260<\/p>\n

                [110] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 260, 261<\/p>\n

                [111] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [112] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 263.<\/p>\n

                [113] Ladislav \u0160aban, Graditelj orgulja Petar Naki\u0107 i \u0160ibenik, Kulturna ba\u0161tina u samostanu Sv. Frane u \u0160ibeniku, Institut JAZU, Zadar 1968., str 147<\/p>\n

                [114] Ladislav \u0160aban, Umjetnost i djela\u2026, str. 14<\/p>\n

                [115] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [116] Miljenko Grgi\u0107, Glazbena kultura\u2026, str. 109<\/p>\n

                [117] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 727<\/p>\n

                [118] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 727<\/p>\n

                [119] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str.<\/p>\n

                [120] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [121] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 103<\/p>\n

                [122] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 116<\/p>\n

                [123] G. Radole, L’arte organaria\u2026., pag. 138<\/p>\n

                [124] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji, CD, 2000.<\/p>\n

                [125] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 373<\/p>\n

                [126] Bernardin, fra Sokol, Spomen-orgulje u crkvi Male Bra\u0107e u Dubrovniku, Sveta Cecilija br. 1, Zagreb 1936., str.14-16<\/p>\n

                [127] Miljenko Grgi\u0107, Glazbena kultura\u2026, str. 155 i 156<\/p>\n

                [128] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [129] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 266, 267<\/p>\n

                [130] K. Sto\u0161i\u0107, Sv. Kri\u017e u \u0160ibenskom Docu, Vlastita naklada, \u0160ibenik, 1933., Tiskara \u00abKa\u010di\u0107\u00bb, str. 13<\/p>\n

                [131] Kad je Nova crkva BDM nabavila nove orgulje od radionice Bra\u0107a Giacobbi is Bassana, Lupinijeve orgulje je preuzela crkva Sv. Nikole. 1998. Godine su prenesene u crkvu Sv. Duha gdje su restaurirane i postavljene na pjevali\u0161te.<\/p>\n

                [132] Gastone Vio, Documenti di storia organaria veneziana, L’Organo, XIV, Casa editrice P\u00e0tron, Bologna 1976, p. 41<\/p>\n

                [133] Gastone Vio, Documenti di storia organaria veneziana, L’Organo XVII, Casa editrice P\u00e0tron, Bologna 1979, p.185<\/p>\n

                [134] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 721<\/p>\n

                [135] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 712<\/p>\n

                [136] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja\u2026, str. 268-282<\/p>\n

                [137] Bo\u017eidar Grga, opaska: Metodologija bi morala biti korigirana, o\u010dito je da je zadnji opus obilje\u017een brojem 25. Dalje, pregradnja Callido\/Moscatellijevih orgulja u Trogiru mo\u017eda bi se mogla tretirati kao gradnja novog instrumenta jer je sve novo dijela osim svirala.<\/p>\n

                [138] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 719<\/p>\n

                [139] Podaci od Emina Armana<\/p>\n

                [140] Renato Lunelli, Contributi\u2026, pag. 194-213.<\/p>\n

                [141] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 120<\/p>\n

                [142] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 726<\/p>\n

                [143] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 726<\/p>\n

                [144] Cvito Fiskovi\u0107, Iz glazbene pro\u0161losti\u2026, str. 726<\/p>\n

                [145] Krsto Sto\u0161i\u0107, Samostan i crkva Franjevaca konventualaca, \u0160ibenik, 1930, 1939, 1941., str. 19, Rukopis br. 51 u \u017dupanijskom muzeju \u0160ibenik.<\/p>\n

                [146] Nikola Radi\u0107 msgr, Orgulje u kr\u010dkoj biskupiji CD 2000.<\/p>\n

                [147] L. \u0160aban, Doprinos trojice\u2026, str. 219.<\/p>\n

                [148] G. Radole: Recensione, Ladislav \u0160aban, Doprinosi trojice Moscatella orguljarstvu Dalmacije,L’Organo, anno XIII, P\u00e1tron Editore, Bologna 1975, pag. 158.-160.<\/p>\n

                [149] L. \u0160aban, Doprinos trojice\u2026, str. 221.-227.<\/p>\n

                [150] Bo\u017eidar Grga, opaska: Te\u0161ko je povjerovati da je Domenico od 1786. g. (kad je ozna\u010dio orgulje kod Franjevaca u Hvaru kao op. 17) do konca \u017eivota (izme\u0111u 1786. i 1788. g.) mogao sagraditi preko 20 orgulja.<\/p>\n

                [151] G. Radole: Recensione, Ladislav\u2026, pag. 160.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

                 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                Autor: \u00a0Bo\u017eidar Grga \u00a0| \u00a0\u0160ibenik, 20.02.2012. Popis je sastavljen temeljem dugogodi\u0161njih istra\u017eivanja brojnih povjesni\u010dara, kroni\u010dara, glazbenika, orgulja\u0161a, orguljara i organologa. Popis mo\u017ee biti izvor za daljnja istra\u017eivanja gradnje i odr\u017eavanja orgulja na tlu Hrvatske. (Legenda: “-” Oznaka za gradnju orgulja | “*” Oznaka za odr\u017eavanje, uga\u0111anje, i druge intervencije na postoje\u0107im orguljama) &nbsp<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":1375,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1222"}],"collection":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1222"}],"version-history":[{"count":113,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1222\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1227,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1222\/revisions\/1227"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}