{"id":8575,"date":"2014-03-22T18:03:41","date_gmt":"2014-03-22T17:03:41","guid":{"rendered":"http:\/\/organum.hr\/?page_id=8575"},"modified":"2022-06-22T20:21:49","modified_gmt":"2022-06-22T18:21:49","slug":"orgulje-dubrovacke-biskupije","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/orgulje-dubrovacke-biskupije\/","title":{"rendered":"Orgulje dubrova\u010dke biskupije"},"content":{"rendered":"

MINISTARSTVO KULTURE<\/h2>\n

UPRAVA ZA ZA\u0160TITU KULTURNE BA\u0160TINE<\/h2>\n

KONZERVATORSKI ODJEL U DUBROVNIKU<\/h2>\n

DANI EUROPSKE BA\u0160TINE 2006.<\/h2>\n

\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

ORGULJE<\/h1>\n

NA PODRU\u010cJU<\/h2>\n

DUBROVA\u010cKE BISKUPIJE<\/h2>\n

Autori izlo\u017ebe i kataloga:<\/strong><\/span>
\n\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0Bo\u017eidar Grga, Bo\u017eena Popi\u0107-Kurtela, Ivica \u017dile, Nora Moja\u0161<\/span>
\nFotografije:<\/strong>
\n\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0Bo\u017eidar Grga, Nora Moja\u0161, Miljenko Moja\u0161, AndreaMu\u0161i\u0107, Marija Kraljevi\u0107, Arhiv Konzervatorskoga odjela u Dubrovniku<\/span>
\nGrafi\u010dko oblikovanje:<\/strong>
\n\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0Nora Moja\u0161<\/span>
\nLektor:<\/strong>
\n\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0Antun \u010cesko<\/span>
\nIzdava\u010d:<\/strong>
\n\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0Ministarstvo kulture, Uprava za za\u0161titu kulturne ba\u0161tine Konzervatorski odjel u Dubrovniku<\/span>
\nZa izdava\u010da:<\/strong>
\n\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0\u017dana Ba\u0107a<\/span>
\nPrint:<\/strong>
\n\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0NikTrade d.o.o.<\/span>
\nSponzori:<\/strong>
\n\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0Dru\u0161tvo prijatelja dubrova\u010dke starine, Dubrova\u010dka biskupija, \u0111evinar – Quelin d.o.o.,Dubrova\u010dke ljetne igre<\/span><\/p>\n

Bo\u017eidar Grga<\/h3>\n

ORGULJE NA PROSTORU DUBROVA\u010cKE BISKUPIJE<\/h1>\n

Osnovni tekst za Katalog izlo\u017ebe<\/a><\/h5>\n
\n
Proslov<\/strong><\/p>\n

Orgulje su stolje\u0107ima poticale glazbeni \u017eivot u naj\u0161irem smislu. Radi vi\u0161eglasnog zvu\u010danja, te skladnog i izda\u0161nog tona prihvatila ih je Katoli\u010dka crkva kao idealno glazbalo za pratnju pjevane rije\u010di u bogoslu\u017eju. Do danas orgulje nisu ni malo izgubile od svojega zna\u010daja u liturgiji. Uistinu, nezamisliva je crkva bez te \u201ckraljice instrumenata\u201d.<\/p>\n

Osim u \u017eivotu vjerske zajednice, orgulje su imale zna\u010dajnu ulogu u glazbenom \u017eivotu i izvan nje, bile su sredi\u0161te glazbenih zbivanja u sredini u kojoj su postojale. Uz sebe su vezivale stalnu slu\u017ebu jednog ili dva profesionalna glazbenika, kapelnika (magistercapellae ili magistersacraemusices) i orgulja\u0161a, naj\u010de\u0161\u0107e jedine \u0161kolovane muzi\u010dare u gradovima na\u0161eg priobalja. Ti profesionalci su, osim sviranja, vodili zborove, okupljali i vodili ve\u0107e ili manje instrumentalne sastave, komponirali za potrebe crkve i podu\u010davali mlade u glazbi.<\/p>\n

Orgulje od antike do danas<\/strong><\/p>\n

\u010cinjenica je da u Europi tehni\u010dko i zvukovno usavr\u0161avanje orgulja traje vi\u0161e od tisu\u0107lje\u0107a i da su one postale suvremeno koncertno glazbalo tek u 20. stolje\u0107u, skoro ju\u010der. Taj prosec nije stao, aktivan je i sada i te\u010de dalje. Europskim orguljama su prethodili starogr\u010dki i rimski instrumenti: predkr\u0161\u0107anskihidraulis i ne\u0161to mla\u0111e pneumatske orgulje. Bili su to svjetovni instrumenti, bu\u010dni i glomazni, podesni za gladijatorske igre i pu\u010dke zabave. Postupno, \u0161irenjem kr\u0161\u0107anstva, orgulje kao profano glazbalo nestaju s podru\u010dja Europe, a njihova daljnja egzistencija vezana je za Isto\u010dno Rimsko Carstvo.<\/p>\n

Nakon vi\u0161e stolje\u0107e, to\u010dnije 757. godine, bizantski car Konstantin Kopronymus je darovao jedne orgulje frana\u010dkom kralju Pipinu Malom za njegov dvor. Od tada se orgulje ponovo \u0161ire prostorom Europe, pa ih ve\u0107 u 9. i 10. stolje\u0107u posjeduju neke najuglednije crkve i samostani, a u 12. i 13. stolje\u0107u su ve\u0107 vrlo rasprostranjene. Poseban poticaj njihovom \u0161irenju daje koncil u Milanu 1287. godine, kada se i slu\u017ebeno dozvoljava kori\u0161tenje orgulja u Katoli\u010dkoj crkvi.<\/p>\n

Prve orgulje u Hrvatskoj i Dubrovniku<\/strong><\/p>\n

Na zna se to\u010dno kada su se na podru\u010dju Hrvatske po\u010dele upotrebljavati orgulje. Iako najraniji pisani tragovi potje\u010du iz 14. stolje\u0107a, ne zna\u010di da orgulja u Hrvatskoj nije bilo jo\u0161 u 12. i 13. stolje\u0107u. Prema dosada prona\u0111enim podacima najranije orgulje se spominju u Zagrebu 1359. godine, a slijede podaci iz Dubrovnika, iz godine 1363. i 1364. S manjim vremenskim odmacima slijede vijesti o orguljama u drugim dalmatinskim gradovima. Znakovito je postojanje \u010dak 5 orgulja u Dubrovniku u zadnjem desetlje\u0107u 14. stolje\u0107a, \u0161to svjedo\u010di o zavidnoj ekonomskoj snazi i razvijenom kulturnom \u017eivotu, u ovom slu\u010daju posebno glazbenom.<\/p>\n

Orgulje na podru\u010dju dubrova\u010dke biskupije od 14. stolje\u0107a do danas<\/strong><\/p>\n

Dio najranijih podataka o orguljama odnosi se na Dubrovnik, bez spominjanja odre\u0111ene crkve, pa su te orgulje spomenute samo u ovom uvodnom dijelu. Slijede\u0107i pregled je zasnovan na cjelovitim podacima:<\/p>\n

Povijesne orgulje (do 1850. godine)<\/strong><\/p>\n

God. 1398., crkva Sv. Vlaha u Dubrovniku, graditelj magistar Andalu\u017eanin iz Sevilje<\/p>\n

God. 1440., katedrala u Dubrovniku, orgulje neznanog graditelja<\/p>\n

16. stolje\u0107e, crkva Gospe od \u0160unja u Lopudu, orgulje neznanog graditelja<\/p>\n

God. 1524., katedrala Velike Gospe u Dubrovniku, graditelj VincenzoColombi<\/p>\n

God. 1557., crkva Sv. Marka u Kor\u010duli, graditelj VincenzoColombi<\/p>\n

God. 1558., crkva Sv. Vlaha u Dubrovniku, graditelj VincenzoColombi<\/p>\n

16\/17. stolje\u0107e, crkva Sv. Nikole u \u010cilipima, orgulje neznanog graditelja<\/p>\n

God. 1690., crkva Sv. Frane u Dubrovniku, orgulje neznanog graditelja<\/p>\n

God. 1715., crkva Sv. Vlaha u Dubrovniku, orgulje neznanog graditelja<\/p>\n

18. stolje\u0107e, katedrala u Dubrovniku, orgulje neznanog graditelja<\/p>\n

18. stolje\u0107e, crkva Sv. Nikole u Kor\u010duli, orgulje neznanog graditelja<\/p>\n

God. 1800., crkva Sv. Marka u Kor\u010duli, graditelj GaetanoMoscatelli<\/p>\n

Mla\u0111e povijesne orgulje (1851.-1900.)<\/strong><\/p>\n

Druga polovina 19. stolje\u0107a, crkva Sv. Vinka Paulskog, radionica Tito Tonoli<\/p>\n

Druga polovina 19. stolje\u0107a, crkva Sv. Vlaha u Dubrovniku, radionica Tito Tonoli<\/p>\n

Zadnja tre\u0107ina 19. stolje\u0107a, crkva svih svetih u Balatu na Kor\u010duli, Radionica Bazzani<\/p>\n

God. 1881., crkva Gospe od snijega u Cavtatu, radionica Bazzani<\/p>\n

God. 1881., katedrala Velike Gospe u Dubrovniku, radionica Tito Tonoli<\/p>\n

God. 1882., crkva Sv. Frane u Dubrovniku, radionica Bazzani<\/p>\n

God. 1883., crkva O\u010di\u0161\u0107enja Marijina u Smokvici, radionica Bazzani<\/p>\n

God. 1883., crkva Sv. Marka u Kor\u010duli, radionica Bazzani<\/p>\n

God. 1886., crkva Pomo\u0107nice Kr\u0161\u0107ana u Orebi\u0107u, radionica Tito Tonoli<\/p>\n

God. 1889., crkva Sv. Josipa u Veloj Luci, radionica Bazzani<\/p>\n

God. 1897., crkva Sv. Jeronima u Slanome, radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

Sam konac 19. stolje\u0107a, crkva Gospe Delorite u Kuni, radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

God. 1900., crkva Sv. Frane u Dubrovniku, radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

God. 1900., crkva Sv. Dominika u Dubrovniku (grad), radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

Spomeni\u010dke orgulje (1901.-1950.)<\/strong><\/p>\n

Sam po\u010detak 20. stolje\u0107a, crkva Poho\u0111enja Marijina u Ro\u017eatu, radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

Po\u010detak 20. stolje\u0107a, crkva Velike Gospe u Ro\u017eatu, radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

God. 1906., crkva Sv. Vlaha u Dubrovniku, radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

God. 1907., crkva Sv. Roka u Lumbardi, radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

God. 1909., crkva Sv. Vlaha u Janjini, radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

God. 1910., crkva Velike Gospe u Orebi\u0107u, radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

God. 1911., crkva Gospe od Snijega u Cavtatu, radionica Gebr\u00fcderRieger<\/p>\n

God. 1914., crkva Sv. Nikole u Kor\u010duli, radionica radionicaGebr\u00fcderMayer<\/p>\n

Izme\u0111u god. 1926. i 1928., \u017dupa sv. Andrije u Dubrovniku, orgulje-automat iz vile \u0160eherezada, radionica WelteMichael&Sohne<\/p>\n

God. 1928., crkva Sv. Nikole u Cavtatu. radionica Josip Brandl<\/p>\n

God. 1935., crkva Sv. Frane u Dubrovniku, radionica FrancJenko<\/p>\n

God. 1937., katedrala Velike Gospe u Dubrovniku, radionica Josip Brandl<\/p>\n

God. 1940., crkva Sv. Vinka Paulskog u Dubrovniku, radionica FrancJenko<\/p>\n

Recentne orgulje (od godine 1951.)<\/strong><\/p>\n

God. 1954., crkva Sv. Jakova na Vi\u0161njici u Dubrovniku, radionica Steierer-Stahl<\/p>\n

God. 1958., crkva Svih Svetih u Blatu na Kor\u010duli, radionica Heferer<\/p>\n

God. 1966., crkva Sv. Dominika u Dubrovniku (Gru\u017e), radionica Hans-DetlefKleuker<\/p>\n

God. 1978., crkva Sv. Jakova na Vi\u0161njici u Dubrovniku, radionica FamilieKoch<\/p>\n

God. 1987., katedrala Velike Gospe u Dubrovniku, radionica GustavoZanin<\/p>\n

Sinteza<\/strong><\/p>\n

Navedeni podaci o orguljama s podru\u010dja dubrova\u010dke biskupije prikupljeni su iz razli\u010ditih dostupnih izvora. Evidentirane su 44 sagra\u0111ene orgulje od kojih danas postoji njih 27. Mo\u017eemo iz pojedina\u010dnog prikaza koji slijedi izvu\u0107i vi\u0161e zaklju\u010daka:<\/p>\n

Gradovi Dubrovnik i Kor\u010dula vrlo rano nabavlja orgulje, \u010de\u0161\u0107e ih zamjenjuju suvremenijima. Obi\u010dno su to ve\u0107e orgulje i u pravilu u rasko\u0161nijim ku\u0107i\u0161tima. Okolne \u017eupe nabavljaju prve orgulje tek u 19. ili 20. stolje\u0107u, manje su ili posve male, a ku\u0107i\u0161ta su jednostavna i skromna.<\/p>\n

Porijeklo nabavljenih orgulja je jednako kao i u ostalim dijelovima Dalmacije; do konca 19. stolje\u0107a su mahom iz Italije, uglavnom iz Mleta\u010dke Republike, a od 1890. godine orgulje su nabavljane mahom s podru\u010dja Austro-Ugarske Monarhije, odnosno iz Hrvatske, Slovenije, \u010cehoslova\u010dke, Austrije i Njema\u010dke.<\/p>\n

Stanje zate\u010denih 27 orgulja je slijede\u0107e:<\/p>\n

Izvan uporabe je 7 orgulja<\/p>\n

Djelomice u uporabi je 5 orgulja<\/p>\n

U uporabi je 12 orgulja<\/p>\n

Za troje orgulje nema podataka<\/p>\n

Sli\u010dna situacija je u cijeloj Hrvatskoj: oko tridesetak posto orgulja je sposobno za kori\u0161tenje, me\u0111utim, za ozbiljno koncertiranje taj je postotak vjerojatno prepolovljen.<\/p>\n

Najzna\u010dajnije orgulje s ovog podru\u010dja<\/strong><\/p>\n

Postoje\u0107e orgulje \u010dine \u0161iroku lepezu po starosti, izvornosti i o\u010duvanosti. Ono \u0161to je simptomati\u010dno, na cijelom podru\u010dju nema niti jednih baroknih orgulja, ali, ono \u0161to je vrlo zna\u010dajno, postoje dvoje renesansne orgulje, za sada najstarije poznate u Hrvatskoj. To su orgulje u Lopudu i \u010cilipima. Posebno treba istaknuti lopudske orgulje. Njihovom restauracijom ponovo \u0107e u Hrvatskoj o\u017eivjeti izvorni zvuk renesanse.<\/p>\n

Tre\u0107i vrijedan instrument je iz 20. stolje\u0107a, a zna\u010dajan je radi svoje neobi\u010dnosti. To su orgulje-autamat koje su sve do nedavno bile u dubrova\u010dkoj vili \u0160eherezada. Jedinstveni je to muzi\u010dki automat po veli\u010dini i umjetni\u010dkoj izradi u Hrvatskoj, a raritetan je primjerak i u svijetu. One su atrakcija u pravom smislu te rije\u010di, a njihova propast bi bila plod neodgovornosti i nepromi\u0161ljenosti Dubrov\u010dana i dr\u017eavnih institucija. Ohrabruju\u0107a je vijest da je Ministarstvo kulture pokrenulo organolo\u0161ko istra\u017eivanje ovog instrumenta.<\/p>\n

U Dubrovniku su i tri prelijepa i vrlo vrijedna ku\u0107i\u0161ta orgulja, u Svetog Frane, u Svetog Vlaha i u katedrale Velike Gospe. Isticanje ovih orgulja i ku\u0107i\u0161ta niti malo ne umanjuje vrijednost ostalih orgulja navedenih u popisu. Ve\u0107ina njih su povijesne ili spomeni\u010dke i kao takove trebaju biti kategorizirane, za\u0161ti\u0107ene i sa\u010duvane.<\/p>\n

I na kraju, orgulje su kao liturgijsko glazbalo vrlo lo\u0161e tretirane u vrijeme socijalizma jer su<\/p>\n

veli\u010dale Rije\u010d. To vrijeme je iza nas pa po\u010dnimo po\u010deti buditi uspavane kraljice, kako smo<\/p>\n

orgulje nazvali na po\u010detku.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

POJEDINA\u010cNI POPIS ORGULJA<\/h2>\n
1. Blato, Kor\u010dula, crkva Svih Svetih<\/a><\/h5>\n
\n
\n

\"A<\/p>\n

Recentne orgulje hrvatske radionice M. Heferera udova i sin<\/strong>,op. 250, godina 1958.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dispozicija: <\/span><\/strong>2 manuala opsega C-a3, pedal opsega C-f1 i 12 registara (izvorno 11):<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
I. manual<\/strong><\/td>\nII. manual<\/strong><\/td>\nPedal<\/td>\n<\/tr>\n
Principal 8′<\/td>\nGeigenprincipal 8′<\/td>\nSubbass 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Gedeckt 8′<\/td>\n\u00a0\u00a0Hohlfl\u00f6te 8′<\/td>\nZartbass 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Koncertfl\u00f6te 8′<\/td>\nSalicional 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Oktav 4′<\/td>\nTraversfl\u00f6te 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
<\/td>\nRauschquinte 2 2\/3’i<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
<\/td>\nMixture x 4<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

Prijenos:<\/strong> Pneumatski.<\/p>\n

Veli\u010dina:<\/strong>Manje srednje 8-stopne orgulje.<\/p>\n

Stanje:<\/strong> God. 2006. zapu\u0161tene i izvan uporabe.<\/p>\n

Iz pro\u0161losti:<\/strong> Pri prvom uvi\u0111aju obavljenom 8. kolovoza 1971. \u017eupnik je izjavio da su prije ovih, u crkvi su bile orgulje radionice Bazzani iz Venecije.<\/p>\n

Dio njihovih svirala je Milan Majdak iskoristio za novo dodani registar Mixture x 4.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

2. Cavtat, franjeva\u010dka crkva Gospe od Snijega<\/a><\/h5>\n
\n
Recentne orgulje njema\u010dke radionice Gebr\u00fcderRieger<\/strong>, op.1689, god. 1911. Temeljito ih je 2010. g. obnovila orguljarska radionica<\/p>\n

Harmonija-M d.o.o. iz Ivani\u0107 Grada (V.Kostrevec).<\/p>\n

\"dubrovnik<\/a>Dispozicija<\/strong>: manual opsega C-f3, pedal opsega C-d1 i 9 registara:<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Manual<\/strong><\/td>\nPedal<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Principal 8′<\/td>\nSubbass 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Burdon 16′<\/td>\nCello 8′<\/td>\n<\/tr>\n
Salicional 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Octav 4′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Dolce 4′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Rauschquinte x 2<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Prijenos<\/strong>: Pneumatski.<\/p>\n

Veli\u010dina<\/strong>: Male, dobro osmi\u0161ljene 8-stopne orgulje.<\/p>\n

Stanje<\/strong>: Orgulje su u optimalnoj funkciji<\/p>\n

Iz pro\u0161losti<\/strong>: Prema usmenom kazivanju don Mihe Demovi\u0107a, franjevci iz Cavtata su, ne zna<\/p>\n

se to\u010dno kada, preuzeli male rabljene renesansne orgulje (kasnije preure\u0111ene) od samostana sestara klarisa u Dubrovniku. Godine 1881. nabavljaju druge, nove orgulje, od radionice Bazzani iz Mletaka, a stare ustupaju crkvi Sv. Nikole u \u010cilipima, gdje se i danas nalaze. U rujnu 1909. godine po\u010dinje prikupljanje priloga za nabavu novih, tre\u0107ih orgulja za franjeva\u010dku crkvu koje je 1911. sagradila i postavila radionica Bra\u0107a Rieger. Bilo bi interesantno istra\u017eiti razloge uklanjanja relativno novih Bazzanijevih orgulja i gdje su one zavr\u0161ile. \u010cinjenica je da se jednake promjene, ne\u0161to br\u017ee, doga\u0111aju i u franjeva\u010dkoj crkvi u Dubrovniku.<\/p>\n

Mogu\u0107nosti instrumenta<\/strong>: Firma Rieger je izra\u0111ivala orgulje od biranih materijala i s velikom precizno\u0161\u0107u. Osnovni registar, principal ima nadgradnju u oktavi i dvostrukoj mje\u0161anici, a podr\u017eava ih ne\u0161to ti\u0161a duboka poklopljenica. U pedalu je \u0161esnaest-stopnisubbass, dostatan da s principalovom skupinom u potpunosti ozvu\u010di prostor ove crkve. Slijede 3 solisti\u010dka registra: ozbiljni \u010delo u pedalu, te nje\u017eni salicional i ljupka flauta-dolce. Spoj manuala na pedal pru\u017ea nove mogu\u0107nosti kombiniranja, kao i pove\u0107avanja i umanjivanja zvu\u010dnosti pedala. Oktavni spoj daje mogu\u0107nost udvostru\u010denja snage pri svakoj kombinaciji \u0161to pove\u0107ava zvukovne i dinami\u010dke datosti. Ovako koncipirane male orgulje su predvi\u0111ene za liturgiju, za koncertnu izvedbu manje zahtjevne orguljske literature i pratnju vokalnih i instrumentalnih solista, pjeva\u010dkog zbora i manjeg orkestra.<\/p>\n

Ku\u0107i\u0161te svojim skladom i preciznom izradom zna\u010dajno odska\u010de od konfekcijskih, mahom sme\u0111ih ku\u0107i\u0161ta s po\u010detka XX. stolje\u0107a. Ku\u0107i\u0161te i ogradu pjevali\u0161ta je prema kazivanju sada\u0161njeg gvardijana osobno oslikao poznati slikar Vlaho Bukovac, rodom iz Cavtata.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

3. Cavtat, crkva sv. Nikole<\/a><\/h5>\n
\n
\"A<\/p>\n

Recentne orgulje slovenske radionice Josip Brandl<\/strong>, god. 1928<\/p>\n

Dispozicija<\/strong>:2 manuala opsega C-g3, pedal opsega C-d1 i ukupno 16 registara:<\/p>\n

Prijenos<\/strong>:Pneumatski.<\/p>\n

Veli\u010dina<\/strong>: 8-stopne orgulje srednje veli\u010dine.<\/p>\n

Stanje<\/strong>: Grom ih je o\u0161tetio 2004. g. Ne sviraju.<\/p>\n

Mogu\u0107nosti instrumenta<\/strong>: Orgulje su namijenjene bogoslu\u017eju i skromnijem koncertiranju. Registarska paleta je vrlo uravnote\u017eena: 6 registara principalove skupine, dva iz obitelji flauta, 5 uskomenzuriranih, dva burdona i trompeta.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
I. manual<\/strong><\/td>\nII. manual<\/strong><\/td>\nPedal<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Trompete 8′.<\/b><\/td>\nFlauta 8′.<\/td>\nSubbass 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Mixtur 2 2\/3′<\/td>\nSalicional 8′<\/td>\nOktavbass 8′<\/td>\n<\/tr>\n
Quinta 2 2\/3′<\/td>\nVoxcoelestis 8′<\/td>\nCello 8′<\/td>\n<\/tr>\n
Oktav 4′<\/td>\nFlauta 4′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Bordun 16′<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Principal 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Burdon 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Gamba 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Koncert viola 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n<\/div>\n
4. \u010cilipi, crkva sv. Nikole<\/a><\/h5>\n
\n
\n

Starije povijesne orgulje iz 16.\/17. stolje\u0107a neznanog graditelja.<\/strong><\/p>\n

\"A<\/p>\n

Dispozicija<\/strong>:manual opsega C-c3 (45 tipaka) s pokra\u0107enom velikom oktavom i ovje\u0161eni pedal<\/p>\n

opsega C-eo (13 tipaka koje nemaju svojih svirala ve\u0107 su stalno povezane na tipke manuala), a<\/p>\n

dodana mu je i tipka XIV koja aktivira naknadno dodani mehani\u010dki oktavni spoj Terza mano. Opseg je nekada bio C-H ili co s pokra\u0107enom velikom oktavom (8 ili 9 tipaka).<\/p>\n

Registri<\/strong>:<\/p>\n

1. Principale \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 8. Voceumana (od h0)<\/p>\n

2. Ottava \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 9. Flauto inottava (od c0)<\/p>\n

3. Quintadecima<\/p>\n

4. Decima nona<\/p>\n

5. Vigesimaseconda<\/p>\n

6. Vigesimasesta<\/p>\n

7. Vigesima nona<\/p>\n

Prijenos<\/strong> je mehani\u010dki, ovje\u0161en.<\/p>\n

Veli\u010dina<\/strong>: Male povijesne 8-stopne orgulje.<\/p>\n

Stanje<\/strong>:Djelomice u uporabi, zvuk ugodan.<\/p>\n

Mogu\u0107nosti instrumenta<\/strong>:Orgulje su namijenjene liturgiji, a pogodne su i za bassocontinuo.<\/p>\n

Komentar<\/strong>:Na novosagra\u0111enom prostranom betonskom pjevali\u0161tu u crkvi Sv. Nikole u \u010cilipima nalaze se jedne od zna\u010dajnijih povijesnih orgulja u Hrvatskoj. Prou\u010davanje obavljeno u kolovozu 2004. potvrdilo je pretpostavku da su nastale u XVII. ili XVI. stolje\u0107u i da su bile od 6 stopa (najdublji ton F). U XVIII. stolje\u0107u dobile novu zra\u010dnicu kako bi se dodavanjem nova tri tona u basu pove\u0107ale u osam-stopne (najdublji ton je C). Tada su naizgled prilago-\u0111ene baroknoj koncepciji.<\/p>\n

Ku\u0107i\u0161te orgulja je davno izmijenilo svoj izgled. Unato\u010d tome, \u010dini se da jo\u0161 ima izvornih dijelova u postolju i oko manualne klavijature. Ku\u0107i\u0161te je prekrajano i nakon 1971. godine, naime, ukinuta su pro\u0161irenja za klinaste mjehove u postolju ku\u0107i\u0161ta koja su evidentirana 1971.<\/p>\n

Foni\u010dki fundus unato\u010d svojoj \u0161arolikosti potvr\u0111uje da su izvorne svirale ovih orgulja rene-sansnih menzura. Bilo bi vrlo interesantno vratiti izvorni renesansni zvuk orguljama, odnosno ukloniti naknadno postavljene zamjenske svirale i na njihovo mjesto vratiti rekonstruirane po izvornom predlo\u0161ku. Bile bi to jedinstvene orgulje u Hrvatskoj. Koncerti stare glazbe na tim orguljama bili bi vrlo privla\u010dni Dubrov\u010danima i njihovim gostima.<\/p>\n

Iz pro\u0161losti<\/strong>: Prema usmenom kazivanju don Mihe Demovi\u0107a ove orgulje su najprije bile u samostanu sestara Klarisa u Dubrovniku, nakon toga kod franjevaca u Cavtatu, a kad su ovi nabavili 1881. godine nove Bazzanijeve orgulje, stare su ustupljene crkvi Sv. Nikole u \u010cilipima.<\/p>\n

Preporuka<\/strong>: Potrebno je obaviti dodatna prou\u010davanja i restauraciju instrumenta na na\u010din da ga se dovede u stanje kakvo je bilo nakon preure\u0111enja instrumenta iz \u0161est-stopnog u osam-stopni. Postoji dosta elemenata koji omogu\u0107uju takvu obnovu. Instrument bi morao imate renesansni zvuk i ranobarokna tehni\u010dka rje\u0161enja. Razvrstavanje postoje\u0107ih izvornih svirala bit \u0107e vrlo zahtjevan posao.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

5. Dubrovnik, dominikanska crkva Sv. Dominika<\/a><\/h5>\n
\n
\n

U ovoj crkvi su rabljene recentne orgulje nabavljene iz Njema\u010dke. Nema informacija o veli\u010dini i ostalim tehni\u010dkim detaljima. Do 2006. godine crkva je imala dvomanualne orgulje radionice Gebr\u00fcderRieger iz 1900. godine. Te orgulje su preseljene u dominikansku crkvu u Bolu na Bra\u010du.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

6. Dubrovnik, franjeva\u010dka crkva Sv. Frana<\/a><\/h5>\n
\n
\n

Vi\u0161eslojne, povijesne i recentne orgulje slijede\u0107ih radionica: PietroBazzani<\/strong>, Gebr\u00fcderRiegeriFrancJenko<\/strong>, a godine gra\u0111enja su 1690., 1882., 1900. i 1935. Nu\u017ene zahvate je nakon 2005. godine obavila radionica Harmonija-M d.o.o. iz Ivani\u0107 Grada \/V. Kostrevec).<\/p>\n

\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

Dispozicija<\/strong>: 3 manualaopsega C-g3, pedal opsega C-f1 i 39 registara (30 zvu\u010de\u0107ih)<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
I. manual<\/strong><\/td>\nII. manual<\/strong><\/td>\nIII. manual<\/strong><\/td>\nPedal<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Tromba 8′<\/b><\/td>\nUndamaris 8′ (po\u010dinje od c0)<\/td>\nEolina 8′<\/td>\nBordun 16′ (posu\u0111uje tonove iz istoimenog registra u II. manualu)<\/td>\n<\/tr>\n
Mikstura \u010detverostruka<\/td>\nSalicional 8′<\/td>\nVoxcelestis 8′<\/td>\nSubbas 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Flauta 16′ (od c0, posu\u0111uje tonove iz registra Flauta 8′)<\/td>\nTibija 8′<\/td>\nDulciana 4′<\/td>\nOktavbas 8′ (vjerojatno posu\u0111uje tonove iz registra Subbas 16′)<\/td>\n<\/tr>\n
Flautica 2′ (posu\u0111uje tonove iz registra Cijevna flauta 4′)<\/td>\nSalicet 4′(posu\u0111uje tonove iz registra Salicional 8′<\/td>\nHarmoni\u010dna flauta 8′<\/td>\nPrincipalbas 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Terca 1 3\/5′<\/td>\nBordun 8′<\/td>\nFugara 8′<\/td>\nViolon 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Kvinta 2 2\/3′<\/td>\nTraversna flauta 4′<\/td>\nPrincipal dolce 8′<\/td>\n\u010celo 8′ (posu\u0111uje tonove iz registra Violon 16′)<\/td>\n<\/tr>\n
Oktava 4′ (posu\u0111uje tonove iz registra Principal 8′)<\/td>\nViolinski principal 8′<\/td>\nSuvavial 4′<\/td>\nPosaune 16′ (ima 12 svirala od 16′ C-H, ostalo posu\u0111uje od Trombe 8′ u I. manalu) )<\/td>\n<\/tr>\n
Koncert viola 8′<\/td>\nPrestant 4′ (posu\u0111uje tonove iz registra Violinski principal 8′)<\/td>\nPikolo 2′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Principal 8′<\/td>\nBordun 16′<\/td>\nOboa 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Cijevna flauta 4′<\/td>\nMikstura trostruka<\/td>\nVox humana 8′ (uklju\u010duje tremolant, a tonove posu\u0111uje iz registra Oboa 8′)<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Gamba 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Flauta 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

Prijenos<\/strong>: Pneumatski.<\/p>\n

Veli\u010dina<\/strong>: Velike orgulje.<\/p>\n

Stanje<\/strong>: Djelomice su u uporabi.<\/p>\n

Mogu\u0107nosti instrumenta<\/strong>: Za na\u0161e prilike ovo su velike orgulje s velikim mogu\u0107nostima koncertiranja, dakako, ako bi se provela potpuna restauracija<\/p>\n

Iz pro\u0161losti<\/strong>: Nakon razornog potresa 1667. godine, franjevci su odlu\u010dili nabaviti nove orgulje. Godine 1690. sagra\u0111ene su za ono doba velike renesansne dvanaest-stopne orgulje neznanog talijanskog orguljara. U literaturi se navodi da ih je sagradio Karlo De Beni Verone\u017eanin, no taj podatak nije provjeren. Posebnu umjetni\u010dku vrijednost ima monumentalno ku\u0107i\u0161te koje s korom tvori skladnu cjelinu. I danas je ovo najljep\u0161e veliko ku\u0107i\u0161te u Dalmaciji.<\/p>\n

Renesansne orgulje su slu\u017eile 192 godine, pa su fratri 1882. g. nabavili nove, za ono doba suvremene orgulje, sa znatno ve\u0107im mogu\u0107nostima od starih. Sagradio ih je mleta\u010dki orguljar PietroBazzani<\/strong> i ugradio u postoje\u0107e ku\u0107i\u0161te koje je pove\u0107ao po dubini. Sve\u010dana kolaudacija je odu\u0161evila Dubrov\u010dane, a lokalne su novine bile pune hvale i komplimenata graditelju i njegovom djelu. Kako i ne bi? Dubrovnik je dobio prve koncertne orgulje mleta\u010dko dalma-tinskog tipa, velike, sa vjerojatno dva manuala i kromatskim pedalom i ostalim pozitivnim rje\u0161enjima s konca XIX. stolje\u0107a. Pa ipak! Bazzanijeve orgulje su u usporedbi s prethodnim umrle tek \u0161to su se rodile.<\/p>\n

Osam godina nakon, to\u010dnije 1900., njema\u010dka tvornica orgulja Bra\u0107a Rieger<\/strong> gradi prve svoje orgulje u Dalmaciji, u crkvi Sv. Frana u Dubrovniku. Dakako, Bazzanijeve orgulje su uklonjene, a na njihovo mjesto su postavljene Riegerove, koje su druk\u010dije koncepcije (njema\u010dki tip orgulja) i sa druk\u010dijim, tada vrlo naprednim tehni\u010dkim rje\u0161enjima. Imale su 2 manuala i pedal i 11 registara (sa transmisijama 17). Do danas su sa\u010duvane sve zra\u010dnice i svirale Riegerovog instrumenta i u dobrom su stanju.<\/p>\n

Pitanje je koji je to valjani razlog naveo dubrova\u010dke franjevce da nove i \u00abnajve\u0107e orgulje u pokrajini\u00bb uklone s kora crkve Sv. Frana? Je li uistinu mogu\u0107e da su orgulje nakon osam godina bile tako lo\u0161e da ih je trebalo ukloniti? Mogu\u0107e je da koncem 19 stolje\u0107a Bazzanijevi instrumenti nisu bili kvalitetni kao nekada, ali da i je tako, skupe investicije ne ostvaruju se bez \u010dvrstog ugovora s garancijom, pa je pretpostaviti da su franjevci mogli ukloniti nastale kvarove o tro\u0161ku graditelja. Jedno je ipak sigurno; samostan tada nije imao nov\u010danih pote\u0161ko\u0107a.<\/p>\n

Dubrova\u010dki franjevci su o\u010dito cijenili glazbu. Godine 1935 anga\u017eirali su Franca Jenka, tada mladog orguljara iz Ljubljane, da im modernizira i pove\u0107a Riegerove orgulje. Jenko je napravio slijede\u0107e:<\/p>\n

\u2022 Pomaknuo je ku\u0107i\u0161te prema pro\u010delnom zidu crkve i pove\u0107ao ga po dubini.<\/p>\n

\u2022 Dodao je nove zra\u010dnice i nove registre koji se dobro sla\u017eu s Riegerovim.<\/p>\n

\u2022 Uklonio je stari sviraonik i dodao novi, s 3 manuala (jedan vi\u0161e) i pedalom.<\/p>\n

\u2022 Ugradio je dio svirala iz starih Bazzanijevih orgulja.<\/p>\n

\u2022 Mehani\u010dki prijenos je zamijenio pneumatskim<\/p>\n

Tako je crkva Sv. Frana dobila uistinu velike koncertne orgulje s 30 registar (s transmisijama 39). One su djelo dviju radionica (Rieger i Jenko) koje pripadaju ne\u0161to razli\u010ditim orguljarskim tradicijama. O\u010dito je ta kombinacija uspjela, jer preko 70 godina ove orgulje odu\u0161evljavaju vjernike, glazbene umjetnike i publiku. Detaljno su prou\u010dene u kolovozu 2005. godine.<\/p>\n

Preporuka<\/strong>: Potreban je temeljiti zahvat, ali ne bi bilo dobro da ove orgulje promijene svoj karakter. One su osvjedo\u010deno dobro koncipirane ba\u0161 ovakve kakve jesu.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

7. Dubrovnik, katedralna crkva Velike Gospe<\/a><\/h5>\n
\n
\n

Recentne orgulje talijanske radionice Gustavo Zanin,<\/strong> god. 1987.<\/p>\n

\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

Dispozicija:<\/strong>3 manuala opsega C-c4<\/sup>, pedal opsega C-g1<\/sup> i ukupno 39 registara:<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
I. manual<\/strong><\/td>\nII. manual<\/strong><\/td>\nIII. manual<\/strong><\/td>\nPedal<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Principale 8′.<\/b><\/td>\nDecimaseconda 2 2\/3′<\/td>\nBordone 16′<\/td>\nContrabasso<\/td>\n<\/tr>\n
Ottava 4′<\/td>\nQuintadecima 2′<\/td>\nBordone 8′<\/td>\nBasso 8′<\/td>\n<\/tr>\n
Quintadecima 2\u00b4<\/td>\nDecima nona 1 1\/3′<\/td>\nPrincipale 4′<\/td>\nOttava 4′<\/td>\n<\/tr>\n
Ripieno 4 file<\/td>\nVigesimaseconda 1′<\/td>\nRipieno 4 file<\/td>\nPrincipale 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Sesquialtera 2 file<\/td>\nRipieno 5 file<\/td>\nFlauto 4′<\/td>\nBordone 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Cornocamoscio 8′<\/td>\nVoceumana 8′<\/td>\nNazardo 2 2\/3′<\/td>\nQuintaton 10 2\/3′<\/td>\n<\/tr>\n
Cromorno 8′<\/td>\nBordone 8′<\/td>\nSilvestre 2′<\/td>\nBordone 8′<\/td>\n<\/tr>\n
Principale 16′<\/td>\nTromba 8′<\/td>\nViola 8′<\/td>\nSubbasso 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Principale 8′\u00a0\u00a0\u00a0 <\/b><\/td>\n<\/td>\nVoceceleste 8′<\/td>\nFagotto 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Ottava 4′<\/td>\n<\/td>\nOboe 8′<\/td>\nTromba 8′<\/td>\n<\/tr>\n
<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\nClarone 4′<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Prijenos<\/strong>: Elektro-digitalni.<\/p>\n

Veli\u010dina<\/strong>: Velike koncertne orgulje.<\/p>\n

Stanje<\/strong>: Odr\u017eavaju se i koriste.<\/p>\n

Iz pro\u0161lost<\/strong>i: Prema dostupnim izvorima ukatedrali su se do danas izmijenile barem \u0161estore<\/p>\n

orgulje Prvi dostupni podatak dolazi iz perau\u010denog upravitelja dubrova\u010dke\u0161kole i pisca Filipade Diversisa koji pi\u0161e da je stolna crkva u Dubrovniku imala 1440. god. orgulje u koje na blagdane za vrijeme mise i ve\u010dernje svira orgulja\u0161 koji je za to pla\u0107en.<\/p>\n

Isti izvor donosi podatak o drugim orguljama,a navodi znamenitog mleta\u010dkog orguljara VincenzaColombi (magistro Vincentio da Casalsan Vaso da Monteferra) koji je god. 1523. ugovorio gradnju novih orgulja, a trebale su bitidovr\u0161ene, dopremljene iz Venecijei postavljene godinu dana kasnije, 1524.Radilo se o orguljama od 7 registara s najdubljom sviralom F od 12 stopa. Bio je to za onovrijeme veli\u010danstven instrument.<\/p>\n

O tre\u0107im orguljama svjedo\u010di rasko\u0161no barokno ku\u0107i\u0161te. Podaci o njima jo\u0161 nisu otkriveni.<\/p>\n

\u010cetvrte orgulje za katedralu je godine 1880. sagradio (ili ugovorio) Tito Tonoli iz Brescie i ugradio ih u ve\u0107 postoje\u0107e barokno ku\u0107i\u0161te prethodnih orgulja.<\/p>\n

Godine 1937. katedrala je nabavila nove, pete orgulje, od radionice Josip Brandl iz Maribora, a prethodne Tonolijeve su zavr\u0161ile kod jezuita, u crkvu Sv. Ignacija, gdje se i danas nalaze. Tada je uklonjen donji dio starog povijesnog ku\u0107i\u0161ta, a gornji dio je postavljen na stupove pa je na taj na\u010din oslobo\u0111en dio prostora ne pjevali\u0161tu. U to povijesno nadgra\u0111e je ugra\u0111en dio novog Brandlovog instrument, a dio u naknadno dodana bo\u010dna pro\u0161irenja. Brandlove orgulje su bile velike, s pneumatskim prijenosom i imale su 2 manuala i pedal i ukupno 30 registara. Pri zadnjem obilasku 1975. godine,te orgulje su bile posve zapu\u0161tene i izvan funkcije.<\/p>\n

Dana\u0161nje orgulje su \u0161este u ovoj crkvi. Njih je GustavoZanin ugradio u monumentalno barokno ku\u0107i\u0161te tre\u0107ih orgulja.Zaninove orgulje su stvarno velike, ali se ne mogu pohvaliti zvukovnom osobno\u0161\u0107u.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

8. Dubrovnik, isusova\u010dka crkva sv. Ignacija<\/a><\/h5>\n
\n
\nMla\u0111e povijesne orgulje talijanske radionice Tito Tonoli<\/b>,Brescia, god. 1881.<\/p>\n

Smje\u0161tene su u tijesnojpovi\u0161enoj lo\u0111i u desnom zidu crkve.
\nPristup je iz samostana.
\n\"dubrovnik<\/a>\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dispozicija<\/strong>:manual opsega C-a3, pedal opsega C-e0 i 22 registra:<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Ripieno<\/strong><\/td>\nRgistri da concerto<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
. Principale 16 bassi(Quarta mano)<\/b><\/td>\nCampanelle soprani<\/td>\n<\/tr>\n
Principale (8′) bassi<\/td>\nOttavino 2′ soprani<\/td>\n<\/tr>\n
Principale (8′)soprani<\/td>\nFagotto 8′ bassi<\/td>\n<\/tr>\n
Ottavabassi<\/td>\nTromba 8′ soprani<\/td>\n<\/tr>\n
Ottava soprani<\/td>\nCornoinglese<\/td>\n<\/tr>\n
Quintadecima<\/td>\nViola bassi 4′<\/td>\n<\/tr>\n
Decima nona<\/td>\nViola soprani<\/td>\n<\/tr>\n
Vigesimaseconda<\/td>\nFlauto 16 soprani<\/td>\n<\/tr>\n
Vigesimasesta<\/td>\nDuodecima 2 2\/3′ soprani<\/td>\n<\/tr>\n
Vigesima nona<\/td>\nDuodecima 2 2\/3′ bassi<\/td>\n<\/tr>\n
Trigesimaterza e sesta<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
ContrabassiconOttava (Pedal)<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

Opaska:<\/strong> Zra\u010dnica je ventilna.<\/p>\n

Prijenos: <\/strong>Mehani\u010dki, ovje\u0161en.<\/p>\n

Veli\u010dina:<\/strong> Veliketalijanske romanti\u010dke orgulje.<\/p>\n

Stanje: <\/strong>Orgulje su uredne, obnovljene 2004. (obnovio WolfgangJulius Braun).<\/p>\n

Mogu\u0107nosti instrumenta:<\/strong> Radionica Tonoli je pod utjecajem \u0161kole Serassi uspje\u0161no gradila orgulje u maniri talijanskog romantizma. Orgulje ovog tipa u dispoziciji jo\u0161 uvelike koketiraju s baroknom tradicijom. Foni\u010dki fundus je podijeljen na ripieno<\/strong> (karakteristika talijanskog baroka) i registre da concerto<\/strong> koji su u duhu talijanskog romantizma. Ripieno svojim sjajem omogu\u0107uje korektnu izvedbu renesansne i barokne glazbe, a zahvaljuju\u0107i kromatici u velikoj oktavi i raznovrsnosti registara da concerto, repertoar se mo\u017ee pro\u0161iriti i na talijanske skladatelje XIX. stolje\u0107a. Tako\u0111er, ove orgulje mogu u potpunosti udovoljiti i liturgijskim potrebama, mogu pratiti soliste, razli\u010dite vokalne i instrumentalne ansamble i velike pjeva\u010dke zborove.<\/p>\n

Iz pro\u0161losti:<\/strong> Ovo su najstarije sa\u010duvane orgulje u gradu Dubrovniku. Nabavljene su kao rabljene, a mnogi tragovi upu\u0107uju na dubrova\u010dku katedralu Velike Gospe, za koju je Tonoli gradio orgulje (ili ugovorio gradnju) 1880. godine. Tonolijeve orgulje su, kad je katedrala nabavila nove orgulje radionice Josip Brandl iz Maribora vjerojatno prenesene u crkvu Sv. Ignacija, no o tome nema pouzdanih podataka. Prema jednom talijanskom izvoru u gradu Dubrovniku su, osim u katedrali bile jo\u0161 dvoje Tonolijeve orgulje gra\u0111ene u drugoj polovini XIX. stolje\u0107e (koje danas ne postoje), u crkvi Sv. Vlaha i u sestara an\u010dela.<\/p>\n

Preporuka:<\/strong> Orgulje su u naknadno improviziranom ku\u0107i\u0161tu smje\u0161tene u povi\u0161enu lo\u0111u u desnom zidu crkve. Taj prostor povr\u0161ine petnaestak \u010detvornih metara i visine ne\u0161to preko 5 metara jedva da je dovoljan za smje\u0161taj orgulja, orgulja\u0161a i 5-6 pjeva\u010da. K tome, otvor lo\u0111e je premalen pa se iz crkve orgulje vi\u0161e naslu\u0107uju nogo vide. Ova pozicija nije sretno rje\u0161enje iz vi\u0161e razloga: zvuk orgulja se formira izvan prostora crkve, slaba je komunikacija orgulja\u0161a i pjeva\u010da sa sve\u0107enikom i sakrivene su oku. Bilo bi po\u017eeljno orguljama odrediti novu lokaciju u prostoru crkve.<\/p>\n

Dubrovnik, crkva Sv. Jakova na Vi\u0161njici<\/h3>\n

Nedavno je ova crkva dobila dvoje rabljene orgulje iz Njema\u010dke. Godine 2005. jedne su montirane na pjevali\u0161tu, a druge u crkvi, blizu glavnog oltara. Montirao ih je njema\u010dki orguljar WolfgangJulius Braun. Dao je slijede\u0107e podatke:<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

9. Dubrovnik, crkva Sv. Jakova, ve\u0107e orgulje<\/a><\/h5>\n
\n
\n\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dispozicija<\/strong>:dva manuala opsega C-f3 ipedal opsega C-d1 i ukupno 11 registara:<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
I. manual<\/strong><\/td>\nPedal<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Principal 8′<\/td>\nSubbass 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Harfpfeife 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Oktav 4′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Fl\u00f6te 4′ B<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Waldfl\u00f6te 2′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Mixtur 3fach<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
7. Gedeckt 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Rohrfl\u00f6te 4′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Nasat 2 2\/3′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Blockfl\u00f6te 2′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Prijenos<\/strong>:Elektri\u010dni.
\nVeli\u010dina<\/strong>:Manje srednje 8-stopne orgulje.
\nStanje<\/strong>:Orgulje su kupljene kao rabljene. U uporabi su.<\/p>\n

Mogu\u0107nosti instrumenta<\/strong>: Orgulje mogu zadovoljiti liturgijske potrebe, nomogu\u0107e je izvoditi i manje za-htjevnu koncertnu literaturu, pratnju solista i sastava i bassocontinuo.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

10. Dubrovnik, Sv.Jakov, pozitiv (male orgulje)<\/a><\/h5>\n
\n
\nRecentni pozitivnjema\u010dke radionice FamilieKoch<\/strong>, god. oko 1978.<\/p>\n

\"dubrovnik<\/a>\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dispozicija<\/strong>: manual opsega C-g3 i tri registra:
\n1. Gedeckt 8′
\n2. Rohrfl\u00f6te 4′
\n3. Principal 2′<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijenos<\/strong>:Vjerojatno mehani\u010dki.
\nVeli\u010dina<\/strong>: Manji pozitiv.
\nStanje<\/strong>: Pozitiv je u dobrom stanju (kupljen je kao rabljen)
\nOpaska: Orgulje bez 8-stopnog principala su pozitv.
\nMogu\u0107nosti instrumenta: Pozitiv je dobar za uvje\u017ebavanje i pratnju pjeva\u010da u bogoslu\u017eju. Mo\u017ee se koristiti zabassocontinuo(starija literatura).<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

11. Dubrovnik, dominikanska crkva sv. Kri\u017ea<\/a><\/h5>\n
\n
Recentnipozitiv s pedalom njema\u010dke radioniceHans-DetlefKleuker, god. 1966.\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

Dispozicija<\/strong>:Ove male orgulje su po zvuku i ustrojstvu pozitiv s pedalom. Imaju manual opsega C-g3, pedal opsega C-f1 i 5 registara od kojih su 4 podijeljenana bas i sopran po uzoru na talijanski barok. Podjela je na tonovimaa0\/b0,\u00a0 pa ih je prividno 9.<\/p>\n

Registri:<\/strong>
\n1. Gedackt 8′ bassi\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0 \u00a05. Prinzipal 2′ bassi
\n2. Gedackt 8′ soprani\u00a0\u00a0 \u00a0 6. Prinzipal 2′ soprani
\n3. Rohrfl\u00f6te 4′ bassi\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a07. Mixtur 3fach bassi
\n4. Rohrfl\u00f6te 4′ soprani\u00a0\u00a0 \u00a08. Mixtur 3fach soprani
\n9. Subbass 16′ (Pedal)<\/p>\n

Prijeno<\/strong>s:Elektro-pneumatski.
\nVeli\u010dina<\/strong>:Pozitiv s pedalom.
\nStanje<\/strong>:Instrument je uredan,u uporabi.
\nOpaska<\/strong>:Dar je \u010detiriju obitelji: Miloslavi\u0107, Galjuf, Ucovi\u0107-Mr\u0111enovi\u0107 i Dor\u0161ner.<\/p>\n

Mogu\u0107nosti instrumenta<\/strong>:Orgulje skladno zvu\u010de i potpuno zadovoljava liturgijske potrebe. Podesan je i za izvedbu jednostavnije koncertne literature, pratnjui za bassocontinuo.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

12. Dubrovnik, sestre an\u010dele, crkva Srca Isusovog<\/a><\/h5>\n
\n
Recentne orgulje slovenske radionice Franc Jenko<\/strong>, op. 42, god. 1940.<\/p>\n

\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

Dispozicija<\/strong>:2 manuala opsega C-a3, pedal opsega C-d1 i ukupno 16 registara.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
I. manual<\/strong><\/td>\nII. manual<\/strong><\/td>\nPedal<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Mixtura<\/td>\nVoxcoelestic 8′<\/td>\nPiano bas 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Flauta 2′<\/td>\nBurdon\u010dek 8′<\/td>\nSubbas 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Kvinta 2 2\/3<\/td>\nFugara 4′<\/td>\nOktavbas<\/td>\n<\/tr>\n
\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Principal 8′<\/td>\nPikolo 2′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Koncert viola 8′<\/td>\nOboa 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Flauta 4′<\/td>\nVox humana<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Salicional 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Prijenos<\/strong>: Pneumatski.
\nVeli\u010dina<\/strong>:Osamstopne orgulje srednje veli\u010dine.
\nStanje<\/strong>: U funkciji su.
\nMogu\u0107nosti instrumenta<\/strong>: Ovo je solidan liturgijski instrument s mogu\u0107no\u0161\u0107u izvo\u0111enja ne\u0161to jednostavnije koncertne literature.
\nIz pro\u0161losti<\/strong>: Prije ovih, u crkvi su bile orgulje radionice Tonoli iz Brescie.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

13. Dubrovnik, crkva sv. Vlaha<\/a><\/h5>\n
\n
Recentne orgulje njema\u010dke radionice Gebr\u00fcderRieger,<\/strong> op.1242, god.1906.<\/p>\n

\"dubrovnik15\"<\/a>
\nDispozicija:<\/strong> 2 manuala opsega C-f3, pedal opsega C-d1 i 13 registara<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
I manual<\/strong><\/td>\nII manual<\/strong><\/td>\nPedal<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Principal 8′<\/td>\nGeigen Principal 8′<\/td>\nSubbass 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Bourdon 16′<\/td>\nSalicional 8′<\/td>\nCello 8′<\/td>\n<\/tr>\n
Gamba 8 ‘<\/td>\nRohrfl\u00f6te 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Gedeckt 8 ‘<\/td>\nOctave 4′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Octave 4 ‘<\/td>\nDolce 4′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Rauschquinte 2-fach<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Prijenos<\/strong>:Elekto-digitalni (do 2001. je bio pneumatski)
\nVeli\u010dina<\/strong>:Osam stopne orgulje srednje veli\u010dine.
\nStanje<\/strong>: Obnovio ih je Wolfgang Braun 2001. g. U uporabi su.
\nMogu\u0107nosti instrumenta<\/strong>:Radionica Rieger je gradila solidne instrumente s romanti\u010dkim karakterom zvuka. Ove orgulje imaju uravnote\u017een zvuk koji ima potrebnu puno\u0107u i obojenosti.Primjeren je volumenu crkve. Registri su pa\u017eljivo odabrani, pa iako je u pitanju liturgijski instrument, kontrastno komponirani manuali omogu\u0107uju iskorak u jednostavniju koncertnu literaturu, kao i pratnju solista, te vokalnih i instrumentalnih ansambala.
\nIz pro\u0161losti:<\/strong> Prema pisanim izvorima, za crkvu Sv. Vlaha sagra\u0111eno je barem 5 orgulja. Po-stoji ugovor iz 1398. godine prema kojemu se magisterIohanessAndalus de Sibilia, gra\u0111anin Venecije, obvezao sagraditi nove orgulje.<\/p>\n

Stotinjak godina kasnije, 1558., nove orgulje je sagradio VincenzoColombi (magistro Vin-centio da Casal san Vaso da Monteferra), pripadnik poznate mleta\u010dke orguljarske obitelji. Imale su 6 registara, a najdublji ton je bio F od 6 stopa.
\nTre\u0107e su bile sagra\u0111ene 1715. godine i ne zna se tko ih je gradio. Od njih je sa\u010duvano samo rasko\u0161no barokno ku\u0107i\u0161te.
\n\u010cetvrte su prema talijanskim izvorima sagra\u0111ene u drugoj polovici XIX. stolje\u0107a. Postavila ih je radionica Tonoli iz Brescie.
\nPete su postoje\u0107e. Kako je pjevali\u0161te vrlo sku\u010deno, na njemu su u ku\u0107i\u0161te iz 1715. godine postavljene zra\u010dnice prvog manuala i pedalasa sviralama, dok je zra\u010dnica sa sviralama drugog manuala bila smje\u0161tena iza glavnog oltara, u prozorsku ni\u0161u. Njih je 2001. godine temeljito obnovio njema\u010dki orguljar WolfgangJulius Braun. Tada je uz ostale izvedene radove pneumatski prijenos zamijenjen elektro-digitalnim,a korpus drugog manuala izmje-\u0161ten u novo napravljeno ku\u0107i\u0161te koje je prislonjeno uz le\u0111a glavnog oltara.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

14. Dubrovnik, orgulje iz vile \u0160eherezada<\/a><\/h5>\n
\n
\n(Orgulje-automat, vlasni\u0161tvo \u017eupe Sv. Andrije)
\nOve automatske orgulje su poseban raritet, vrhunac u gradnji ovog tipa orgulja. Gradila ih je poznata njema\u010dka radionica WelteMichael&Sohneizme\u0111u 1926. i 1928. godine. Izvan uporabe su, rastavljene i (nedoli\u010dno) pohranjene.<\/p>\n

\"dubrovnik16\"<\/a>\"dubrovnik16<\/a>
\n\"dubrovnik16<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Dispozicija:<\/strong>dva manuala opsega C-c4, pedal opsega C-f1 i ukupno 20 registara:<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
I manual<\/strong><\/td>\nII manual<\/strong><\/td>\nPedal<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Vox coelestis 8′<\/td>\nViol. D’orch. 8′<\/td>\nStill gedeckt 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Viol. D’orch. 8′<\/td>\nTraversfl\u00f6te 8′<\/td>\nSubbass 16′<\/td>\n<\/tr>\n
Traversfl\u00f6te 8′<\/td>\nBordun 8′<\/td>\nBordun 8′<\/td>\n<\/tr>\n
Gamba 8′<\/td>\nHorn 8′<\/td>\n? (Otpala plo\u010dica)<\/td>\n<\/tr>\n
Principal 8′<\/td>\nViola 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Fagott 8′<\/td>\nOboe 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Fl\u00f6te 4′<\/td>\nVox humana 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Harfe<\/td>\nKlarinette 16′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
<\/td>\nVox humana Echo<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
<\/td>\n? (Otpala plo\u010dica)<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
<\/td>\n? (Otpala plo\u010dica)<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijenos<\/strong>:Pneumatski s elektro-mehani\u010dkim pomagalima u sviraoniku.
\nVeli\u010dina<\/strong>: Kao orgulje instrument je srednje veliki. Kao orgulje-automat instrument je veliki.
\nStanje<\/strong>:Orgulje su devastirane i izvan uporabe.
\nOve automatske orgulje su jedinstveno pokretno kulturnodobro u Hrvatskoj i neponovljiva
\nsu vrijednost. Zadivljuju veli\u010dinom, visokom tehnologijom izrade i prekrasnim i rasko\u0161nim pro\u010deljem koje je rijedak primjerak visokog obrtni\u010dkog umije\u0107a. Ono je stilski u skladu sa ambijentom i mogu\u0107e je da je ra\u0111eno po ideji Alfreda Kellera koji je projektirao vilu \u0160eherezada (goti\u010dki, maurski i secesijski elementi).
\nDanas su ovakva glazbala i u svijet rijetkost, izuzmemo li svjetske velike muzeje i privatne zbirke. Ako bi smo o njima sudili kao o orguljama, a u neku ruku to i jesu jer je na njima mogu\u0107e svirati i \u00abu \u017eivo\u00bb, mo\u017eemo ih uvrstiti u orgulje srednje veli\u010dine. Ako ih vrednujemo kao muzi\u010dki automat, a to su prvenstveno, onda je to instrument iznimno velikih razmjera.
\nGra\u0111ene su za salon vile \u0160eherezada u Dubrovniku u \u0161to nas uvjeravaju oblik i veli\u010dina zra\u010dnica i dimenzije ukrasnog pro\u010delja. Ali, postoji pri\u010da koja je do nas do\u0161la iz kruga europskih graditelja orgulja. Navodno su ovo jedne od dvojih orgulja blizanaki koje su bile naru\u010dene za salone na brodu Titanic. Kako nisu bile dovr\u0161ene na vrijeme, ostale su u radionici. Drugi primjerak je danas u Americi.
\nUz orgulje su sa\u010duvani tonski zapisi na papirnatim perforiranim svicima, a svaki je u posebnoj kartonskoj kutiji. Ima ih 125 i dobro su sa\u010duvani. Cijela fonoteka! To su tonski zapisi skladbi koje su u\u017eivo izvodili renomirani umjetnici s konca XIX. i po\u010detka XX. stolje\u0107a. I\u0161ao bih tako daleko da bih stavio znak jednakosti izme\u0111u vrijednosti fonoteke i samih orgulja. Sre\u0107a je da je ministarstvo financiralo inventarizaciju, popis i katalogizaciju svitaka. Ipak bit \u0107e ih mogu\u0107e preslu\u0161ati tek kad se obnove automatske orgulje.
\nNakon drugog svjetskog rata vila \u0160eherezada je nacionalizirana, a vra\u0107ena je vlasnicimaposlijeosamostaljenja Republike Hrvatske.Nedugo nakon toga, vilu i hotelArgantina kupu-
\nje Andronik Luk\u0161i\u0107. Biv\u0161i vlasnici su poprili\u010dno devastirane orgulje poklonili \u017dupi sv. Andrije.
\nDubrova\u010dka konzervatorska slu\u017eba je reagirala prema svojim ovlastima. Zatra\u017eila je stru\u010dno ocjenu vrijednosti i stanja instrumenta i upoznala s time zainteresirane strane. Stanje je bilo slijede\u0107e: Orgulje su izvan uporabe preko 50 godina, zapu\u0161tene i u dobroj mjeri devastirane. Dobar dio foni\u010dkog fundusa je uni\u0161ten, oko 50%. Tako\u0111er su o\u0161te\u0107eni elektromehani\u010dki sustavi u sviraoniku. Nazo\u010dna je uznapredovala crvoto\u010dina.
\nNakon toga slijede nepromi\u0161ljeni postupci koji su uzrokovali nova i nepotrebna o\u0161te\u0107enja ve\u0107eg opsega.
\nU namjeri da se instrument postavi u crkvu sv. Jakova u Dubrovniku orgulje su demontirane i pohranjene u nekoliko prostora. Kad se spoznalo da su orgulje za\u0161ti\u0107eno kulturno dobro i da se, niti s prakti\u010dne strane, niti po konzervatorskim pravilima ne mogu i ne smiju prenamijeniti u liturgijski instrument, \u017eupnik je bio voljan ustupiti orgulje dr\u017eavi po vrlo povoljnoj cijeni. Dubrova\u010dki Konzervatorski odjel je to podr\u017eao i u vi\u0161e navrata podnosio zahtjev Ministarstvu kulture. Kona\u010dno, ove godine su odobrena sredstva za inventarizaciju i prou\u010davanje orgulja, \u0161to je prvi korak za izradu projekta obnove i samu restauraciju.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

15. Janjina, crkva sv. Vlaha<\/a><\/h5>\n
\n
\n

Recentne orgulje njema\u010dke radionice Gebr\u00fcderRieger,<\/strong> op. 1485, sagra\u0111ene oko 1909. god.\"dubrovnik19\"<\/a><\/p>\n

Dispozicija:<\/strong>manual opsega C-f3<\/sup>, pedal<\/p>\n

Manual<\/strong>
\n1.\u00a0\u00a0 \u00a0Principal 8′
\n2.\u00a0\u00a0 \u00a0Salicional 8′
\n3.\u00a0\u00a0 \u00a0Gedeckt 8′
\n4.\u00a0\u00a0 \u00a0Octav 4′
\n5.\u00a0\u00a0 \u00a0Dolce 4′
\nPedal<\/strong>
\n6.\u00a0\u00a0 \u00a0Subbass 16′<\/p>\n

Prijenos<\/strong>:Pneumatski.
\nVeli\u010dina<\/strong>:Male, skromne8-stopne orgulje.
\nStanje<\/strong>: Godine 2008. orguljar Velimir Kostrevec iz Ivani\u0107 Grada je obavio najnu\u017enije po-pravke. U uporabi su.
\nMogu\u0107nosti:<\/strong> Orgulje sunamijenjene bogoslu\u017eju, skromnijem koncertiranju i pratnji solista i manjih ansambala.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n

16. Kor\u010dula, dominikanska crkva sv. Nikole<\/a><\/h5>\n
\n
Recentne orgulje austrijske radionice Gebr\u00fcderMayer,<\/strong> sagra\u0111ene 1914. godine.\"dubrovnik20\"<\/a>
\nDispozicija:<\/strong>Orgulje imaju manual opsega C-f3, pedal opsega C-d1 i ukupno 11 registara:<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n
I manual<\/strong><\/td>\nII manual<\/strong><\/td>\nPedal<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Mistura 2′<\/td>\nViola 8′<\/td>\nSubbass<\/td>\n<\/tr>\n
Ottava 4′<\/td>\nAeoline 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Flauto amabile 8′<\/td>\nVoceceleste 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Gamba 8′<\/td>\nBourdon 8′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
Principal 8′<\/td>\nFlauto traverso 4′<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Prijenos:<\/strong> Pneumatski.
\nVeli\u010dina:<\/strong>Manje srednje 8-stopne orgulje.
\nStanje:<\/strong> Odr\u017eavaju se i koriste.
\nMogu\u0107nosti instrumenta:<\/strong> Orgulje imaju interesantnu dispoziciju; jasan principalov kor, dvije flaute i 4 nje\u017enija registra u\u017ee menzure. Osim za bogoslu\u017eje, mogu poslu\u017eiti i za izvo\u0111enje skromnije koncertne literature.
\nIz pro\u0161losti:<\/strong> U razgovoru s jednim od redovnika, pri prvom obilasku 8. kolovoza 1971. doznali smo da su postojale orgulje prije ovih i da su bile na koru, prislonjene uz desni zid.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

17. Kor\u010dula, crkva sv. Marka<\/a><\/h5>\n
\n
\n

Mla\u0111e povijesne orgulje talijanske radionice Bazzani,<\/strong> op. 324, god. 1883.<\/p>\n

\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

Dispozicija<\/strong>iz 1975. g.Odstranjen je izvorni svironik i zamijenjen suvremenim. Manual je opsega C-f3, apedal C-h0.Ukupno je 1975. g.bilo 13 registara.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Ripieno (principalov kor)<\/strong><\/td>\nRegistri da cocncerto<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Principale (bassi i soprani objedinjeno)<\/td>\nVoceumana soprani<\/td>\n<\/tr>\n
Ottava<\/td>\nFlauto inottava 4′<\/td>\n<\/tr>\n
Quintadecima (preimenovano u Superoktav)<\/td>\nFlauto reale 8′<\/td>\n<\/tr>\n
Decima nona (preimenovano u Quinta 1 1\/3′)<\/td>\nBourdon 8′ (Majdak ?)<\/td>\n<\/tr>\n
XXII, XXVI i XXIX, sada Mixtur 3fach<\/td>\nSalizional 8′ (Majdak?)<\/td>\n<\/tr>\n
Contrabassi<\/td>\nCampanellebassi (do cis1)<\/td>\n<\/tr>\n
Ottavadi CTB<\/td>\nUccelletti (ti\u010d)<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Prijenos<\/strong> je mehani\u010dki, ovje\u0161en.
\nVeli\u010dina:<\/strong>Talijanske osamstopne romanti\u010dke orgulje, relativno velike.
\nStanje:<\/strong> Nema informacija u kakvom su stanju.
\nMogu\u0107nosti<\/strong> instrumenta: Orgulje su u ovom obliku pogodne za liturgijska slavlja i koncertnu izvedbu manje zahtjevne literature (djelomice barok i talijanski autori XIX stolje\u0107a).
\nZamije\u0107ene su Majdakove uobi\u010dajene intervencije na orguljama mleta\u010dko-dalmatinskog tipa, izvedene vjerojatno \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a:
\n1. Sa\u017eimanje dva i vi\u0161e registara na jednu zajedni\u010dku komandu i
\n2. preimenovanje registara u stilu kontinentalnih radionica.
\nOsim navedenih intervencija, uklonio je Bazzanijevo ku\u0107i\u0161te kako bi oslobodio rozetu na pro\u010delju crkve. Prospektne svirale su sada slobodno-stoje\u0107e.
\nIz pro\u0161losti:<\/strong> Do danas su se prema dostupnim spoznajama u kor\u010dulanskoj katedrali izmijenile
\ntroje orgulje. Gradnja prvih za koje znademo ugovorena je 1556. godine s Vincenzom Colom-
\nbi iz Mletaka, a dovr\u0161etak i postavljenja dogovoreni su za Bo\u017ei\u0107 1557. g. Bile su to 6-stopne orgulje s najduljom sviralom F od 6 stopa. Slu\u017eile su vjerojatno do godine 1800.
\nDruge orgulje je izradio GaetanoMoscatelli 1800 godine. Sude\u0107i prema ugovoru, pogo\u0111ena je gradnja velikih osamstopnih katedralnih orgulja mleta\u010dko-dalmatinskog tipa, s jednim manua-lom i pedalom i ukupno 20 registara. Ovo su do sada najve\u0107e poznate njegove orgulje, a gra\u0111ene su u skladu s Naki\u0107evim na\u010delima.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

18. Kuna, crkva Velike Gospe<\/a><\/h5>\n
\n
\n

Recentne orgulje njema\u010dke radionice Gebr\u00fcderRieger<\/b>s po\u010detka 20 stolje\u0107a.<\/p>\n

\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

Dispozicija:<\/strong> Orgulje imaju manual opsega C-f3<\/sup>, pedal opsega C-d1<\/sup> i ukupno 6 registara.<\/p>\n

    \n
  1. Subbass 16′ (pedal)<\/li>\n
  2. Principal 8′<\/li>\n
  3. Gedeckt 8′<\/li>\n
  4. Salicional 8′<\/li>\n
  5. Octav 4′<\/li>\n
  6. Dolce 4′<\/li>\n<\/ol>\n

    Prijenos:<\/strong>Pneumatski.
    \nVeli\u010dina:<\/strong>Male 8-stopne orgulje.
    \nStanje:<\/strong> Obnovljene 2009., djelomice u uporabi
    \nMogu\u0107nosti instrumenta:<\/strong>Orgulje su namijenjene bogoslu\u017eju i pratnji manjih sastava.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

    19. Kuna, franjeva\u010dka crkva Gospe Delorite<\/a><\/h5>\n
    \n
    \n

    Mla\u0111e povijesne orgulje njema\u010dke radionice Gebr\u00fcder Rieger,<\/strong> OP. 660, konac 19. stolje\u0107a.<\/p>\n

    \"dubrovnik<\/a><\/p>\n

    Dispozicija<\/strong>:Orgulje imaju manual opsega C-f3<\/sup>, pedal opsega C-d1<\/sup> i ukupno 11 registara:<\/p>\n

    Manual\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Pedal<\/strong><\/p>\n

    1. Principal 8′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 6. Vox humana 8′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 10. Subbass 16′<\/p>\n

    2. Bourdon 16′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 7. Rohrfl\u00f6te\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 11. Cello 8′<\/p>\n

    3. Hohlfl\u00f6te8′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 8. Octave 4′<\/p>\n

    4. Gamba 8′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 9. Mixtur 3fach<\/p>\n

    5. Salicional 8′<\/p>\n

    Prijenos<\/strong> je mehani\u010dki i pneumatski.
    \nVeli\u010dina:<\/strong>Manje srednje 8-stopne orgulje.
    \nStanje:<\/strong>U telefonskom razgovoru od 19. 08. 2006.Oba-vije\u0161ten sam da su sve svirale raznesene i da je na pjevali\u0161tuostalo samo ku\u0107i\u0161te (vjerojatnosa zra\u010dnicama i mjehovljem).
    \nMogu\u0107nosti instrumenta:<\/strong> Orgulje su po koncepciji liturgij-ske s mogu\u0107no\u0161\u0107u izvo\u0111enja manje zahtjevne koncertne lite-rature i pratnju manjih sastava.<\/p>\n

    Opaska:<\/strong> Nema podataka o ranijim orguljama u ovoj crkvi.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

    20. Lopud, crkva Gospe od \u0160unja<\/a><\/h5>\n
    \n
    \n

    Povijesne orgulje neznanog graditelja<\/b> iz 16.\/17. stolje\u0107a skoro su cjelovite.Djelomice su o\u0161te\u0107ene i izvan uporabe oko jednog stolje\u0107a. Rastavljene su, prou\u010dene i pohranjene.<\/p>\n

    Na pjevali\u0161tu lopudske crkve Gospe od \u0160unja su jedne od najstarijih sa\u010duvanih orgulja u Hrvatskoj. Iako im za sada ne znamo graditelja, njihove karakteristike upu\u0107uju na daleko XVI. stolje\u0107e. Po svemu sude\u0107i u Lopud su donesene iz neke druge, vjerojatno dubrova\u010dke crkve.<\/p>\n

    \"dubrovnik<\/a><\/p>\n

    Dispozicija<\/i><\/b>:<\/i>Izvorno, orgulje su bile \u0161est-stopne s najve\u0107om sviralom F od 6 stopa. Pove\u0107ane su u 17. stolje\u0107u, pa danas imaju jedan manual C-f3<\/sup> s pokra\u0107enom velikom oktavom (50 tipaka), ovje\u0161eni pedal od 8 tipaka (C-H), bez pedalnih svirala i 9 registara:<\/p>\n

      \n
    1. Principale<\/li>\n
    2. Ottava,<\/li>\n
    3. Quintadecima<\/li>\n
    4. Decima nona<\/li>\n
    5. Vigesimaseconda<\/li>\n
    6. Vigesimasesta<\/li>\n
    7. Vigesima nona<\/li>\n
    8. Flauatoin XII<\/li>\n
    9. Voceumana (od d1<\/sup>)<\/li>\n<\/ol>\n

      Prijenos:<\/i><\/b>Mehani\u010dki, ovje\u0161en.<\/p>\n

      Veli\u010dina:<\/i><\/b>U vrijeme njihovog nastanka bile su to reprezentativne orgulje.<\/p>\n

      Stanje:<\/i><\/b> Rastavljene su , prou\u010dene i deponirane.<\/p>\n

      Prepravljene u XVII. stolje\u0107u na na\u010din da je zadr\u017eano sve osim zra\u010dnice (sa rasterom) koja je zamijenjena novom, pove\u0107anom za tri tona: C, D i E. Potrebno je naglasiti da je sa\u010duvan skoro u cijelosti izvorni foni\u010dki fundus, a sa\u010duvani su i slijede\u0107i izvorni elementi: ku\u0107i\u0161te, \u017eablji mjehovi, zra\u010dni kanali, ko\u017eni raster i vjerojatno manualna klavijatura s registarskim i svirnim prijenosom.<\/p>\n

      Orgulje su vjerojatno cijelo stolje\u0107e izvan uporabe. Temeljito su prou\u010dene 2002. godine. Vrlo su interesantne za prou\u010davanje, kako na\u0161im, tako i inozemnim organolozima, posebice Talijanima. Sigurno je da \u0107e njihova obnova biti veliki doga\u0111aj i izazov za na\u0161e i europske stru\u010dnjake.<\/p>\n

      Preporuka:<\/i><\/b> Ove orgulje treba za\u0161tititi i restaurirati na na\u010din da se sa\u010duva sve zate\u010deno, odnosno da se restaurira ju uz po\u0161tivanje intervencije iz 17. stolje\u0107e (C, a ne F instrument).<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

      21. Lumbarda, crkva sv. Roka<\/a><\/h5>\n
      \n
      \n

      Recentne orgulje njema\u010dke radionice Gebr<\/b>\u00fcderRieger<\/b>, op.1420, god. 1907. U uporabi su.<\/p>\n

      Dispozicija<\/i><\/b>:<\/i><\/b>Orgulje imaju manual opsega C-f3<\/sup>, pedal opsega C-d1<\/sup> i ukupno 6 registara.<\/p>\n

      \"dubrovnik<\/a><\/p>\n

      1. Principal 8′<\/p>\n

      2. Salicional 8′<\/p>\n

      3. Gedeckt 8′<\/p>\n

      4. Octav 4′<\/p>\n

      5. Dolce 4′<\/p>\n

      6. Subbass 16′<\/p>\n

      Prijenos:<\/i><\/b> Pneumatski.<\/p>\n

      Veli\u010dina:<\/i><\/b>Male, skromne 8-stopne orgulje.<\/p>\n

      Stanje:<\/i><\/b> U uporabi su.<\/p>\n

      Mogu\u0107nosti instrumenta:<\/i><\/b>Orgulje su namijenjene bogoslu\u017eju, skromnijem koncertiranju i pratnji solista i manjih ansambala.<\/p>\n

      Godine 1993. obnovio ih je orguljar, dominikanac o. Gabriel Posavec.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

      22. Orebi\u0107, crkva Pomo\u0107nice Kr\u0161\u0107ana<\/a><\/h5>\n
      \n
      \n

      Mla\u0111e povijesne orgulje talijanske radionice Tito Tonoli<\/b>(Brescia), god. 1886.<\/p>\n

      Dispozicija:<\/i><\/b>U crkvi Pomo\u0107nice Kr\u0161\u0107ana u Orebi\u0107u su jo\u0161 jedne sa\u010duvane orgulje talijanske radionice Tito Tonoli, interesantne dispozicije. Imaju jedan manual opsega C-g3<\/sup>, pedal C-fis0<\/sup> i ukupno 23 registra:\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

      Ripieno\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Registri da concerto<\/b><\/p>\n

      1. Principale 16′ bassi (od c0<\/sup>) 8. Duodecimasopr. (2 2\/3′)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 15. Fagotto 8′ bassi<\/p>\n

      2. Principale 16′ soprani\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 9. Quintadecima 2′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 16. Cornoinglese 8′ sopr.<\/p>\n

      3. Principale 8′ bassi\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 10. Decima nona 1 1\/3′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 17. Viola 4′<\/p>\n

      4. Principale 8′ sopr.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 11. Vigesimaseconda 1′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 18.Gamba 8′<\/p>\n

      5. Ottavabassi\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 12. Vigesimasesta 2\/3′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 19. Flauto reale 8′ sopr.<\/p>\n

      6. Ottava soprani\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 13. Mistura 2 file\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 20. Piccolo 2′<\/p>\n

      7. Duodecimabassi (2 2\/3′)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 14. Contrabassi 16′ (Pedal)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 21. Flauto in XII sopr.<\/p>\n

      22. Flauto amabile 8′<\/p>\n

      23. Voceumanasop.<\/p>\n

      Prijenos:<\/i><\/b>Mehani\u010dki, ovje\u0161en.<\/p>\n

      Veli\u010dina:<\/i><\/b> Velike talijanske romanti\u010dke orgulje.Foni\u010dki fundus je podijeljen na ripieno<\/i> (karakteristika talijanskog baroka) i registre da concerto<\/i>koji su dijelom barokni (Flauto in XII i Voceumana), a dijelom u duhu talijanskog romantizma.<\/p>\n

      Stanje:<\/i><\/b>Djelomice u uporabi.<\/p>\n

      Mogu\u0107nosti instrumenta:<\/i><\/b>\u00a0 Kad se ove orgulje restauriraju, na njima \u0107e biti mogu\u0107e odr\u017eavati koncerte barokne glazbe i glazbu talijanskih autora iz 19. stolje\u0107a.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

      23. Orebi\u0107, franjeva\u010dka crkva Uznesenja Marijina<\/a><\/h5>\n
      \n
      \n

      Recentne orgulje njema\u010dke radionice Gebr\u00fcder Rieger,<\/strong> op.1595, god. 1910.<\/p>\n

      Dispozicija<\/strong><\/p>\n

      Orgulje imaju manual opsega C-f3<\/sup>, pedal opsega C-d1<\/sup> i ukupno 7 registara.<\/p>\n

        \n
      1. Subbass 16′ (pedal)<\/li>\n
      2. Principal 8′<\/li>\n
      3. Salicional 8′<\/li>\n
      4. Coperte 8′<\/li>\n
      5. Ottava 4′<\/li>\n
      6. Dolce 4′<\/li>\n
      7. Ripieno 3 file<\/li>\n<\/ol>\n

        Prijenos <\/strong>je pneumatski.
        \nVeli\u010dina:<\/strong> Male 8-stopne orgulje
        \nStanje:<\/strong> Nema informacija u kakvom su stanju.
        \nMogu\u0107nosti instrumenta:<\/strong>Orgulje su namijenjene bogoslu\u017eju, skromnijem koncertiranju i pratnji solista i manjih ansambala.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

        24. Ro\u017eat, franjeva\u010dka crkva Poho\u0111enja Marijina<\/a><\/h5>\n
        \n
        \n

        Recentne orgulje njema\u010dke radionice Gebr\u00fcderRieger<\/strong> op.1068, gra\u0111ene na po\u010detku 20. stolje\u0107a.\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

        Dispozicija<\/strong><\/p>\n

        Orgulje imaju manual opsega C-f3<\/sup>, pedalopsrga C-d1<\/sup> i 10 registara:
        \nManual\u00a0\u00a0<\/strong>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 Pedal<\/strong>
        \n1. Principal 8′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 9. Subbass 16′
        \n2. Burdon 16′\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 10. Cellobass 8′
        \n3. Gamba 8′ (uklonjeno)
        \n4. Salicional 8′
        \n5. Gedeckt 8′
        \n6. Octav 4′
        \n7. Dolce 4′
        \n8. Rauschquinte (2-fach)<\/p>\n

        Prijenos:<\/strong> je pneumatski.
        \nVeli\u010dina:<\/strong> Male 8-stopne orgulje
        \nStanje:<\/strong> Djelomice u uporabi.
        \nMogu\u0107nosti instrumenta:<\/strong> Orgulje su namijenjene bogoslu\u017eju i skromnijem koncertiranju.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

        25. Slano, franjeva\u010dka crkva Sv. Jeronima<\/a><\/h5>\n
        \n
        Mla\u0111e povijesneorgulje njema\u010dke radionice Gebr\u00fcder Riegerop<\/strong> 1609, god. 1897.\"dubrovnik<\/a><\/strong><\/p>\n

         <\/p>\n

        Dispozicija<\/strong>
        \nOrgulje imaju manual opsega C-f3, pedal opsega C-d1 i ukupno 6 registara:
        \n1.\u00a0\u00a0 \u00a0Subbass 16′
        \n2.\u00a0\u00a0 \u00a0Principal 8′
        \n3.\u00a0\u00a0 \u00a0Gedeckt 8′
        \n4.\u00a0\u00a0 \u00a0Salicional 8′
        \n5.\u00a0\u00a0 \u00a0Dolce 4′
        \n6.\u00a0\u00a0 \u00a0Oktav 4′<\/p>\n

        Prijenos:<\/strong> Mehani\u010dki.
        \nVeli\u010dina:<\/strong> Male 8-stopne orgulje.
        \nStanje:<\/strong>Zapu\u0161tene, dijelom devastirane u domovinskom ratu, ne koriste se.<\/p>\n

        Mogu\u0107nosti instrumenta: <\/strong>Orgulje su namijenjene bogoslu\u017eju, skromnijem koncertiranju i pratnji solista i manjih ansambala.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

        26. Smokvica, crkva O\u010di\u0161\u0107enja Marijina<\/a><\/h5>\n
        \n
        Mla\u0111i povijesni pozitiv talijanske radionice Bazzani,<\/strong> god. 1883. Izvan uporabe je, cjelovit i zapu\u0161ten.\"dubrovnik<\/a>Dispozicija<\/strong>:
        \nPozitiv ima manual opsega C-f3, pedal opsega C-H i ukupno 5 registara:
        \n1.\u00a0\u00a0 \u00a0Principale 4′
        \n2.\u00a0\u00a0 \u00a0Ottava 2′
        \n3.\u00a0\u00a0 \u00a0Ottavino soprani 2′
        \n4.\u00a0\u00a0 \u00a0(?) 4′ (metalna poklopljenica)
        \n5.\u00a0\u00a0 \u00a0Bassi 8′(Pedal)<\/p>\n

         <\/p>\n

        Prijenos<\/strong>:Mehani\u010dki, ovje\u0161en.
        \nVeli\u010dina<\/strong>: Pozitiv\u00a0 srednje veli\u010dine.
        \nStanje<\/strong>: Pozitiv je cjelovit, no posve zapu\u0161ten.
        \nPozitivi su se gradili u razdoblju baroka kao pomo\u0107ni instrumenti za uvje\u017ebavanje pjeva\u010da, te kao osnovni instrumenti u manjim crkvama i samostanima. U Dalmaciji su samo 2 sa\u010duvana pozitiva: ovaj u Smokvici i jedan barokni u crkvi sv. Luce u \u0160ibeniku (Benediktinke).
        \nMogu\u0107nosti instrumenta:<\/strong> Pozitiv pogodan za uvje\u017ebavanje pjeva\u010de, za liturgijske potrebe i izvedbu koncertne literature pisane za manje vokalne i instrumentalne sastave.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

        \n

        27. Vela Luka, crkva sv. Josipa<\/a><\/h5>\n
        \n
        \n

        Mla\u0111e povijesne orgulje talijanske radionice Bazzani,<\/strong> god 1889\"dubrovnik<\/a><\/p>\n

        Dispozicija:<\/strong> Orgulje imaju jedan manual opsega C-f3, pedal opsega C-d1 i 17 izvornih registara.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
        Ripieno <\/strong><\/td>\nRegistri da cocncerto<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
        Principale bassi<\/td>\nUndamaris (c0-fis0 drvene svir.)<\/td>\n<\/tr>\n
        Principale soprani<\/td>\nFlauto inottava<\/td>\n<\/tr>\n
        Ottava<\/td>\nViola digamba 4′<\/td>\n<\/tr>\n
        Quintadecima<\/td>\nOttavinobassi<\/td>\n<\/tr>\n
        Decima nona<\/td>\nOttavino soprani<\/td>\n<\/tr>\n
        Vigesimaseconda<\/td>\nTrombe 8′ bassi<\/td>\n<\/tr>\n
        Vigesimasesta<\/td>\nTrombe 8′ soprani<\/td>\n<\/tr>\n
        Vigesima nona<\/td>\nGamba 8′ (dodano kasnije)<\/td>\n<\/tr>\n
        Contrabassi<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
        Ottavadi CTB<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

        Prijenos:<\/strong>Mehani\u010dki, ovje\u0161en.<\/p>\n

        Velli\u010dina:<\/strong> 8-stopne orgulje srednje veli\u010dine.<\/p>\n

        Stanje:<\/strong>U uporabi su.<\/p>\n

        Mogu\u0107nosti instrumenta:<\/b> Ove orgulje mogu udovoljiti svim zahtjevima bogoslu\u017eja, ali na njima mogu\u0107e odr\u017eavanje koncerata talijanskih skladatelja literature nastale u drugoj polovini 18. i u 19. stolje\u0107u.<\/p>\n

        Preporuka:<\/strong> Nakon Majdakovog zahvata 1963. godine, orgulje su u osnovnoj supstanci izvorne (zra\u010dnice i foni\u010dki fundus). Od do sada evidentiranih 17 orgulja, koliko su ih Bazzani kroz XIX. stolje\u0107e sagradili na na\u0161oj jadranskoj obali, sa\u010duvano ih je 6. Velolu\u010dki instrument je zna\u010dajan radi svoje veli\u010dine i visokog stupnja izvornosti. Obavezno ga treba za\u0161tititi i sa\u010duvati.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

        OSNOVNI PODACI O NAVEDENIM GRADITELJIMA ORGULJA<\/h2>\n

        BAZZANI<\/strong> – Radionica obitelji Bazzani (Venecija) je neprekidno djelovala od 1818. god. do iza drugog svjetskog rata. .Za to vrijeme u njoj je sagra\u0111eno vi\u0161e od 400 orgulja. Sebe su nazivali sljedbenicima Naki\u0107a i Callida.U Hrvatskoj je sagra\u0111eno 17 orgulja ove radionice u razdoblju od 1818.-1896. godine, a sa\u010duvano ih je 6.
        \nBRANDL<\/strong> – Slovenski graditelj orgulja JosephBrandl (Eisendorf u Bavarskoj 1865. – Maribor 1938.) je u Mariboru 1893. godine osnovao radionicu. Gradio je orgulje sa pneumatskom trakturom i romanti\u010dnim dispozicijama. Djelovao je u \u0160tajerskoj i Hrvatskoj. Opus mu broji oko 150 instrumenata. U Hrvatskoj postoji 47 njegovih orgulja.
        \nBRAUN<\/strong> – WolfgangJulius Branu, njema\u010dki orguljar iz Rosenfeld-Bickelsberga, ro\u0111en 1944. god. Osamostalio se 1976. g., a nove instrumente po\u010dinje graditi 1978.g. Bavi se tako\u0111er i restauracijom povijesnih orgulja. Ima radionicu i u Hrvatskoj (Mala Subotica, Stepin\u010deva 54)
        \nHARMONIJA-M<\/strong> d.o.o. Pogledati KOSTREVEC!
        \nHEFERER<\/strong> – Radionica Heferer je obitelj graditelja orgulja, harmonija i klavira. Utemeljena je 1849. godine u Grazu, od 1868. g. djeluje u Karlovcu, a od 1870. do danas neprekidno u Zagrebu. U tom periodu je opus radionice Heferer postao najbrojniji opus doma\u0107ih graditelja u Hrvatskoj.
        \nHORVAT<\/strong> – Tihomil Horvat (\u010cakovec, 04. 04. 1961.) osniva 1995. g. tvrtku \u00abMala orguljarska radionica\u00bb za izradu i restauraciju orgulja i harmonija. Bavi se popravcima i obnovom orgulja.
        \nJENKO<\/strong> – FrancJenko(Topola pri Menge\u0161u, 1894. – ?, 1969.) i sin Anton (1930.) su vodili veliku, sada biv\u0161u orguljarsku radionicu u \u0160entvidu kod Ljubljane. Opus tvrtke je ve\u0107i od 200 sagra\u0111enih orgulja. U Hrvatskoj postoji oko tridesetak orgulja ove radionice.
        \nKLEUKER<\/strong> – Hans-DetlefKleuker (Flensburg1922. \u2013 Brackwede 1988.) pola\u017ee 1955. majstorski ispit i otvara orguljarsku radionicu u Brackwede\/Westfalien. Bila je to jedna od vode\u0107ih radionica u sjevernoj Njema\u010dkoj koja je u 30 godina (do 1983.) sagradila oko 350 orgulja.
        \nKOCH<\/strong> – Pet generacija orguljarske obitelji Koch vu\u010de orguljarsku tradiciju jo\u0161 iz 18. stolje\u0107a. Imali su radionice u raznim podru\u010djima Njerma\u010dke, pa i izvan nje. I danas djeluju u Wupertalu.
        \nKOSTREVEC<\/strong> -Velimir Kostrevec(Zagreb 1950.) U\u010dio je kod Gabrijela Posavca i Wolf-ganga Brauna. Godine 1990. osnovao je tvrtku Harmonija \u2013 M d.o.o. u Ivani\u0107 Gradu \u010cesto radi elektrifikaciju prijenosa na postoje\u0107im orguljama.Od 1995. g. radi po MIDI standardu. Do 2005. g. intervenirao je na dvadeset \u010detvorim orguljama.
        \nMAJDAK<\/strong> – Milan Majdak (\u0160i\u0161ljavi\u0107 1897. – Zagreb 1984.), imao je radionicu u Zagrebu. Orguljarsku struku je u\u010dio kod F. Heferera i F. Lindauera. Sagradio je ukupno 14 orgulja.
        \nMAYER<\/strong> – Austrijska orguljarska radionica Gebr\u00fcderMayer (Feldkirck\u2013Vorarlberg) djeluje od druge polovice 19. stolje\u0107a i jo\u0161 je aktivna. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a izgra\u0111eno je nekoliko njihovih orgulja na podru\u010dju Dalmacije.
        \nMOSCATELLI<\/strong> – GaetanoMoscatelli, sin Dominikov, ro\u0111en je u Veneciji oko 1765. godine. S ocem dolazi u Zadar 1780. Preminuo je u Milni na otoku Bra\u010du 1822. godine.Obogatio je Hrvatsku za 52 svoja instrumenta. Nema podataka da je radio u Mlecima, pa s toga ga mo\u017eemo uvrstiti me\u0111u hrvatske graditelje orgulja.
        \nPOSAVEC<\/strong> \u2013 Ivan Gabriel Posavec (Sveti Kri\u017e 1941.) orguljar dominikanac s redovni\u010dkim imenom Gabriel, polo\u017eio je zanatski ispit 1973. g. Prete\u017eno se bavi popravcima orgulja i postavljanjem rabljenih orgulja dopremljenim iz inozemstva.
        \nRIEGER<\/strong> – Radionica Gebr\u00fcderRieger utemeljena je u J\u00e4gerndorfu u \u0160leziji (danas Krnov u \u010ce\u0161koj) 1845. godine. Nacionalizirana je 1945. god. i preuzima je Jan Tu\u010dek iz Kutne Hore (\u010ce\u0161ka) God. 1946. ing. Joseph II vonGlatter-G\u00f6tz utemeljuje novu firmu Rieger u Schwarzachu (Voralberg). Tvrtka Rieger sagradila je vi\u0161e od 3000 orgulja u cijeloj Europi, Aziji, Ju\u017enoj Americi i Ju\u017enoj Africi. U Hrvatskoj postoji 35 njihovih orgulja.
        \nSTEIERER<\/strong> – FranzSteierer (Deutsch-Bogsan 1891. \u2013 Ludwuigsburg 1966.) djeluje kao samostalan orguljar i graditelj harmonija od 1936. godine u Bietigheimu. Godine 1948. poslovanje preuzima njegov zet OttoStahl koji nakon 1988. g. nastavlja voditi radionicu sa sinom Rolandom.
        \nTONOLI<\/strong> – Tito Tonoli, sin Giovannia, je naslijedio dobro uhodanu o\u010devu radionicu u Bresci, jednu od boljih tijekom XIX stolje\u0107a na sjeveru Italije. Kroz sedamdesetak godina u njoj je sagra\u0111eno preko 150 instrumenata. (Giovanni, Brescia 1803. \u2020 1889., Tito, Brescia? \u2020 1897. u Buenos Airesu.) Od Tita, koliko je poznato imamo samo dva instrumenta u Hrvatskoj: u Orebi\u0107 i Dubrovniku.
        \nWELTE<\/strong> – MichaelWelte nakon izu\u010denog urarsko-orguljarskog zanata kod JosefaBlessinga u mjestu Unternkirch, otvara vlastitu radionicu 1824 g. u F\u00f6renbachu. Kako su poslovi dobro tekli, godine 1872.otvara radionicu u Freiburgu. Njegov stariji sin Emil Welte godine 1886. otvara svoju radionicu u New Yorku, a drugi sin BertholdWelte s mla\u0111im bratom, Michaelom mla\u0111im, godine 1880. preuzima radionicu u Freiburgu. Godine 1887. drvene valjke s metalnim zupcime zamjenjuju perforiranim papirnatim svitcima. Godine 1900. Bertoldov sin Edwin uzima za ortaka zeta Karla Bockischa. Proizvode razli\u010dite muzi\u010dke automate za kino dvorane i za druge namjene (od 1903.:Welte-Mignon-Reproduktions-Piano; od 1909.: Welte-Philharmonie-Orgel). Od 1929. radionica proizvodi isklju\u010divo crkvene orgulje. KarlBockisch je od 1930. godine jedini vlasnik radionice koja se ugasila 1954. godine.
        \nPopis literature i ostalih izvora podataka<\/strong>
        \nArmano,Emin, Orgulje hrvatskih graditelja tragom Ladislava \u0160abana,\u00a9 Jak\u0161a Zlatar, Zagreb 2006.
        \nBuli\u0107, don Frane, Orgulje glasovitih umjetnika po crkvama u Dalmaciji, Sveta Cecilija br. 5, 6, Zagreb 1918, p. 129-133, 161-164
        \nFischer,Hermann, 100 JahreBundDeutscherOrgelbaumeister,BundDeutscherOrgelbaumeister, M\u00fcnchen 1991.
        \nFiskovi\u0107,Cvito, Iz glazbene pro\u0161losti Dalmacije, Mogu\u0107nosti br. 6-7, god XXI, Split 1974.
        \nMeder, Jagoda, Orgulje u Hrvatskoj, Globus, Zagreb 1992.
        \nMischiati,Oscar, RepetitoriotoponomasticodeiCataloghidegliOrganariItaliani 1587 \u2013 1930, P\u00e0tron Editore, Bologna 1995
        \nMuzi\u010dka enciklopedija, 2. izdanje, Jugoslavenski leksikogradski zavod, Zagreb, 1971.
        \nVlastiti arhiv, terenske bilje\u0161ke 1971.-2006. g.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        MINISTARSTVO KULTURE UPRAVA ZA ZA\u0160TITU KULTURNE BA\u0160TINE KONZERVATORSKI ODJEL U DUBROVNIKU DANI EUROPSKE BA\u0160TINE 2006. ORGULJE NA PODRU\u010cJU DUBROVA\u010cKE BISKUPIJE Autori izlo\u017ebe i kataloga: \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0Bo\u017eidar Grga, Bo\u017eena Popi\u0107-Kurtela, Ivica \u017dile, Nora Moja\u0161 Fotografije: \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 \u00a0Bo\u017eidar Grga, Nora Moja\u0161, Miljenko Moja\u0161, AndreaMu\u0161i\u0107, Marija Kraljevi\u0107, Arhiv Konzervatorskoga odjela u Dubrovniku [&hellip<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"fullwidth.php","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8575"}],"collection":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8575"}],"version-history":[{"count":421,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8575\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11398,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8575\/revisions\/11398"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8575"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}