Orgulje srednje veli\u010dine<\/b> mleta\u010dko-dalmatinskog tipa<\/p>\n
Graditelj:<\/b> ne zna se<\/p>\n
Vrijeme gradnje:<\/b> sredina 18. stolje\u0107a (?)<\/p>\n Nisu poznati arhivski podaci o ovim orguljama. Tek dva zapisa u instrumentu govore o popravcima i uga\u0111anju.<\/p>\n Na redukcijskoj dasci povi\u0161e manuala nalijepljena je cedulja sljede\u0107eg otisnutog sadr\u017eaja: \u201cGiacomo Potosniak\/ fabbricatore ed accordatore di pianoforti\/ organi da chiesa ed armonium\/ Successore da Francesco Gullich\/ in Fiume\/ 1866.\u201d<\/p>\n Na unutarnjoj strani desnog poklopca manualne zra\u010dnice zapisano olovkom: \u201cR\u00e9parato ed\/ accordato Dal\/ Do co<\/span><\/sup>Moschetti D\u00e9\/ 18. giugno 1908\u201d<\/p>\n Godine 1982. orgulje je obnovila firma Heferer iz Zagreba. Od 1997. orgulje se odr\u017eavaju brigom \u017eupnika i Orgulja\u0161ke ljetne \u0161kole u \u0160ibeniku.<\/p>\n Zvuk ovih orgulja je druk\u010diji od uobi\u010dajenog \u2013 anemi\u010dan je u usporedbi sa zvukom orgulja Naki\u0107eve \u0161kole. Pri mjerenju menzura na\u0161ao sam da su izrezi labija u\u017ei i ni\u017ei u usporedbi s normama Naki\u0107a i sljedbenika. Da li je samo to razlog druk\u010dijem tonu? \u0160to je s manualnom zra\u010dnicom i koli\u010dinom dotoka zraka u svirale?<\/p>\n Smje\u0161tene su na prostranom pjevali\u0161tu centralno i dosta odmaknute od pro\u010delnog zida crkve. Dimenzije ku\u0107i\u0161ta: visina 434,5 cm, \u0161irina 278,5 cm i dubina 137 cm. Visini treba dodati zabat visine oko 45 cm.<\/p>\n Nad postoljem se uzdi\u017ee \u0161iroki standardni prospekt s najve\u0107om sviralom G, registra Principale. Otvor prospekta je orubljen profiliranom letvom. Gornji polukru\u017eni luk u vrhu kojega je markiran zaglavni kamen, naslanja se na bo\u010dne okomice. Desno i lijevo su dva plitka pilastra profiliranih rubova s bogato profiliranim konzolama i skromnim kapitelima. Oni podr\u017eavaju izrazito profilirani zavr\u0161ni vijenac sa sna\u017enim obratima nad kapitelima i zaglavnim kamenom. Nad vijencem se s krajeva ku\u0107i\u0161ta uzdi\u017eu segmenti plitkog raskinutog polukru\u017enog zabata u sredini kojeg je stilizirana dekorativna vaza. Prospekt se zatvara zastorom.<\/p>\n Ku\u0107i\u0161te je prebojeno oker-sivo, uklade na pilastrima i \u201cfriz\u201d ispod svirala svijetlozeleno, dok su rubovi profilacije prospektnog otvora broncirani.<\/p>\n U postolju ku\u0107i\u0161ta, ispod prospekta je plitka ni\u0161a sviraonika s pokrajnim pristupnim otvorima koje zatvaraju ravne zaklopnice. Ispod desne konzole pilastra je mala ni\u0161a s vrata\u0161cima u koju je smje\u0161ten efekt Uccelletti. Desno od manuala je registarska plo\u010da s drvenim tokarenim povla\u010dnicama registara koje su raspore\u0111ene u dva okomita niza. Kao da nisu izvorne, nalik su povla\u010dnicama za harmonij. U glavi svake povla\u010dnice je bijela emajlirana plo\u010dica s otisnutim nazivom registra. Ispod povla\u010dnica, a izvan doma\u0161aja registarske plo\u010de, izviruje registarska polu\u017eica za uklju\u010divanje efekta Uccelletti. Nekada je desno od pedala bila jedna drvena stupaljka na zapinjanje za kolektiv Tiratutti. To je davno ukinuto. Prije tridesetak godina kolektiv se aktivirao potezanjem \u017eeljezne \u0161ipke koja je virila iz uklade povi\u0161e manuala. Firma Heferer je pri obnovi postavila u tu svrhu metalnu ru\u010dicu-obrtaljku iznad povla\u010dnica.<\/p>\n Manual s 45 tipaka, opsega C\u2013c3<\/sup>, s pokra\u0107enom velikom oktavom, nije posve izvoran. Tipke su recentnog izgleda. Sa\u010duvana je izvorna drvena ukladica nad tipkama. Rubnici dovode u nedoumicu, na prvi pogled izvorni prilago\u0111eni novoj \u0161irini tipaka, odnosno stanjeni. Viti\u010daste barokne linije odstupaju od uobi\u010dajenih. Grublja obrada dade naslutiti da su mo\u017eda nevje\u0161ta kopija izvornih.<\/p>\n Pedal je noviji i nije izvoran. Ima 15 tipaka (+ tipka XVI) i opsega je (E)<\/span> C \u2013 do<\/sup> (kromatski). Svirale na zra\u010dnici pedala govore o nekada\u0161njem opsegu pedala C\u2013giso<\/sup> koji je imao standardnih 17 tipaka.<\/p>\n Dvije su zra\u010dnice. Manualna s kliznicama u visini prospekta (ra\u0111ena u orahu) i pedalna uz stra\u017enju stijenu blizu poda (ra\u0111ena u ari\u0161u). Obje su izvorne, ali ima pokazatelja po kojima se zaklju\u010duje da je na manualnoj bila intervencija. Podjela na bas i sopran je na tonovima cis1<\/sup>\/d1 <\/sup>a registri zastupljeni samo u sopranu, Voce umana i Cornetta imaju svirale cis1<\/sup>, \u0161to mo\u017ee biti ostatak podjele c\/cis. Pedalna zra\u010dnica je dobila jedan dodatak koji u biti ne naru\u0161ava izvornost, a dodan je radi \u010detiri zamijenjene svirale (8-stopne su zamijenjena 16-stopnim) koje radi ve\u0107e \u0161irine tra\u017ee dodatni prostor.<\/p>\n Dva izvorna klinasta mijeha smje\u0161tena su paralelno uz desni bok ku\u0107i\u0161ta. Dimenzija su 138,5 x 69,5 cm (!). Iskustvo govori da je standard mjehova za ovu veli\u010dinu orgulja oko 200 x 100 cm. Neobi\u010dno je \u0161to imaju po jedan nabor vi\u0161e: 6 vanjskih, odnosno 7 unutarnjih. Jo\u0161 je ne\u0161to neuobi\u010dajeno na njima, imaju rukohvate pa se dade zaklju\u010diti da prvotno nije bilo ni konopa, ni poluga ve\u0107 su se odizali rukama. Danas postoje dvije dvokrake drvene poluge preba\u010dene preko zajedni\u010dkoe upori\u0161ne vodoravno postavljene grede i pokre\u0107u se ru\u010dno. Dodano je i elektri\u010dno puhalo.<\/p>\n Svirni i registarski prijenos je mehani\u010dki, standardan za mleta\u010dko-dalmatinske orgulje srednje veli\u010dine. Sve je izvorno osim nove daske s redukcijama za spoj pedala na manual, koja je mijenjana radi novog rasporeda tipaka u pedalu.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n Napomene:<\/strong> Orgulje srednje veli\u010dine mleta\u010dko-dalmatinskog tipa Graditelj: ne zna se Vrijeme gradnje: sredina 18. stolje\u0107a (?) Manual s 45 tipaka, opsega C\u2013c3 Pedal je noviji i nije izvoran. Ima 15 tipaka (+ tipka XVI) i opsega je (E) C \u2013 do (kromatski). Nisu poznati arhivski podaci o ovim orguljama. Tek dva zapisa u instrumentu govore o [&hellip<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":10430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[6],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3808"}],"collection":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3808"}],"version-history":[{"count":24,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3808\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10431,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3808\/revisions\/10431"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3808"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3808"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3808"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n
Opis<\/a><\/h5>\n
Dispozicija<\/a><\/h5>\n
\n\n
\n Ripieno<\/strong><\/td>\n Melodijski registri<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n \n Principale bassi<\/b><\/td>\n Voce umana (od d1)<\/td>\n<\/tr>\n \n Principale soprani (od d1)<\/td>\n Flauto in 8va<\/td>\n<\/tr>\n \n Ottava<\/td>\n Flauto in XII<\/td>\n<\/tr>\n \n Quintadecima<\/td>\n Flauto in XV<\/td>\n<\/tr>\n \n Decima nona<\/td>\n Cornetta soprani<\/td>\n<\/tr>\n \n Vigesima seconda<\/td>\n Tromboncini bassi<\/td>\n<\/tr>\n \n Vigesima sesta<\/td>\n Tromboncini soprani<\/td>\n<\/tr>\n \n Vigesima nona<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n Contrabassi<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n
\n– \u010cetiri najve\u0107e svirale registra Principale bassi su drvene, nad kliznicama
\n– Svirale registra Contrabassi prvotno su bile standardne (8 16-stopnih i 4 8-stopne). Naknadno su 8-stopne zamijenjene 16-stopnim pa je sada velika oktava kromatska.
\n– Registar Voce umana po\u010dinje od d1, me\u0111utim ima i sviralu cis1!
\n– Registri pod rednim brojevima 11, 12, 13 i 14 su koni\u010dni.
\n– Registar Flauto in 8va nije podijeljen na bas i sopran. Veliku oktavu posu\u0111uje transmisijom od registra Ottava. Samostalan je od co.
\n– Registar Flauto in XV veliku oktavu transmisijom posu\u0111uje od registra Quintadecima. Samostalan je od co.
\n– Registar Cornetta po\u010dinje od d1 iako ima i sviralu cis1.
\nDodaci:<\/strong>
\n– Ripieno (Tiratutti)
\n– Tamburo, aktivira se tipkom XVI u pedalu.
\n– Uccelltt (danas kopija)
\nKoncepcija instrumenta<\/strong> je u najmanju ruku neobi\u010dna. Imamo svirale koje su po menzurama iz razdoblja prije Naki\u0107a, me\u0111utim kao da su pripadale dvanaeststopnim ili dvostrukim osamstopnim orguljam. Na to upu\u0107uju \u010detiri koni\u010dne flaute koje se nikako ne uklapaju ni u srednje velike, ni u velike osamstopne orgulje. Nadalje, manualna zra\u010dnica je nedosljedno podijeljena na bas i sopran. Da li je prepravljana? Pedalna zra\u010dnica sigurno pripada srednje velikim osamstopnim orguljama. Mjehovi su pak pitanje za sebe. Oni su za male osamstopne orgulje, a broj nabora upu\u0107uje na ranije razdoblje. Rje\u0161enje navedenih nelogi\u010dnosti mo\u017ee se otkriti istra\u017eivanjem arhiva i daljnjim organolo\u0161kim prou\u010davanjem instrumenta.\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"