{"id":475,"date":"2011-01-10T15:23:34","date_gmt":"2011-01-10T14:23:34","guid":{"rendered":"http:\/\/organum.hr\/?p=475"},"modified":"2011-12-21T11:30:27","modified_gmt":"2011-12-21T10:30:27","slug":"sibenik-crkva-sv-dominika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/2011\/01\/sibenik-crkva-sv-dominika\/","title":{"rendered":"\u0160ibenik, crkva Sv. Dominika"},"content":{"rendered":"<p><strong>Povijesne orgulje &#8211; radionica Gaetano Moscatelli (Zadar), god. 1818.<\/strong><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<div>\n<p><strong>Orgulje srednje veli\u010dine, <\/strong>mleta\u010dko-dalmatinskog tipa<\/p>\n<\/div>\n<ul>\n<li>Jedan manual opsega C\/E-d3 ima 14 registara (2 razdijeljena)<\/li>\n<li>Pedal ops. C\/E-gis0 ima 1<\/li>\n<li>Ukupno 15 registara.<\/li>\n<li>Prijenos je mehani\u010dki.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Orgulje su izvan uporabe preko 50 godina, dobrim dijelom devastirane, cjelovite i posve izvorne.<\/p>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Povijest<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\">\n<p>\u0160ibenski dominikanci su posustali pred brojnim pote\u0161ko\u0107ama i napustili \u0160ibenik. Moderna kafeterija i du\u0107ani u nekad samostanskom prostoru bukom i blje\u0161tavilom bri\u0161u sje\u0107anja na skromne i u\u010dene bijele fratre. Usnula crkva \u010duva pod debelom pra\u0161inom zadnje orgulje vrsnog orguljara \u0161iroke izobrazbe Gaetana Moscatellija, koji je Hrvatsku odabrao za svoju domovinu. Nakon dugog izbivanja iz Dalmacije, po povratku iz Zagreba 1818. godine<strong>, <\/strong>dominikancima u \u0160ibeniku gradi orgulje ozna\u010dene rednim brojem 52. Iako su tada zapuhali novi vjetrovi u orguljarstvu, Gaetano do kraja ostaje dosljedan obiteljskoj tradiciji, djedu Nikoli (u\u010deniku Petra Naki\u0107a) i ocu Dominiku. O ovoj obitelji op\u0161irno je pisao L. \u0160aban.<a title=\"\" href=\"#_ftn1\">56<\/a><\/p>\n<p>Premda je Gaetano ro\u0111en u Veneciji, mo\u017eemo ga smatrati hrvatskim orguljarom jer je sve svoje instrumente gradio u Hrvatskoj: prve u Poljudu 1786., a zadnje u \u0160ibeniku 1818. godine. Preminuo u Milni 1822. godine.<\/p>\n<p>U desnom pretincu manualne zra\u010dnice \u0161ibenskih orgulja je izvorna cedulja s autorovim zapisom: Cajetanus Moscatelli Venetus fecit Organum\/ hoc, quod est quinquagesimum secundum ab Ipso\/ affabre elaboratum, Mense Octobris\/ Anno Reparate Salutis\/ MDCCCXVIII.<\/p>\n<p>Interesantno je da su ove orgulje dva puta mijenjale svoje mjesto u crkvi. Godine 1896., jer su zaklanjale svjetlo, bile su s kora premje\u0161tene iznad jednog pobo\u010dnog oltara (mo\u017eda na sjevernom zidu crkve?). Godine 1906.\u20131909. fratri preure\u0111uju pro\u010delje crkve, grade zvonik (prije bila preslica) i pro\u0161iruju kor. Nakon toga orgulje vra\u0107aju nazad, ugra\u0111uju ih u zvonik. Izmje\u0161tao je lokalni orguljar Josip Modun.<a title=\"\" href=\"#_ftn2\">57<\/a><\/p>\n<p>Danas su orgulje posve zapu\u0161tene i u vrlo kriti\u010dnom stanju. Pravo je \u010dudo da je sve sa\u010duvano i izvorno. Krivo je bombardiranje samostana u Drugom svjetskom ratu, siroma\u0161tvo dominikanaca u biv\u0161oj dr\u017eavi, proki\u0161njavanje o\u0161te\u0107enog i nedovr\u0161enog zvonika, kao i nesavjesni samozvani orguljari. Jedan od njih je prije pedesetak godina \u201ciskasapio\u201d kositrene svirale prospekta i ukrao sve \u0161to je odrezao. Vjerojatno mu je trebao kositar za limarske radove.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Opis<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\">\n<p>Smje\u0161tene su na pjevali\u0161tu, posve uvu\u010dene u zid zvonika koji zauzima sredi\u0161nje mjesto. Zauzimaju prostor visine 439 cm, \u0161irine 226 cm i dubine 167 cm. Pro\u010delje je visoko 465 cm i \u0161iroko 254 cm.<\/p>\n<p>Prospekt s jednodijelnim otvorom za svirale izdi\u017ee se na povi\u0161enom postolju. Najve\u0107a svirala je B, registra Principale bassi. Uokviruju ga bo\u010dni kanelirani pilastri poduprti konzolama, a zavr\u0161avaju s kapitelima od za\u0161iljenog akantusovog li\u0161\u0107a. Oni podupiru zavr\u0161nu bogato profiliranu trabeaciju. Gornji dio otvora nadvisuje polukru\u017eni luk koji izvijenim zavr\u0161ecima prelazi u okomice. Otvor je obrubljen skladnom profilacijom. Na sredini luka je zaglavni kamen s krilatom glavicom an\u0111ela. Polja iznad lu\u010dnog otvora ukra\u0161ena su apliciranim kompozicijama plodova i listova. Prospektni otvor se mogao prekriti pamu\u010dnim zastorom koji je bio namotan na valjak. Danas zastora nema.<\/p>\n<p>Postolje je jednostavno. Lijevo i desno od plitke ni\u0161e sviraonika ravne zaklopnice zatvaraju pristupne otvore. Desno od manuala je registarska plo\u010da s okomito poredanim tokarenim drvenim povla\u010dnicama registara, a desno od pedala su dvije drvene stupaljke za kolektiv Tiratutti. Lijevo od ni\u0161e, ispod para \u017eeljeznih u\u0161ica za umetanje svije\u0107njaka nalazi se drvena povla\u010dnica na zapinjanje za efekt Uccelletti (\u00abti\u010d\u00bb). Poklopac manuala (ne\u0161to druk\u010diji od onog u crkvi Sv. Kri\u017ea), ujedno i vje\u0161ani stalak za kajdanku, na unutarnjoj strani ima ostatke nalijepljenog papira na kojem je lijepim rukopisom ispisan podsjetnik orgulja\u0161u, naslovi prema liturgijskim razdobljima kroz godinu. Na\u017ealost, ve\u0107inu papira pojeli su mi\u0161evi. Povi\u0161e manuala, desno, iz uklade viri drvena polu\u017eica za uklju\u010divanje oktavnog spoja u sopranu Terza mano.<\/p>\n<p>Ku\u0107i\u0161te (pro\u010delje) je oli\u010deno bijelom uljenom bojom ispod koje je nje\u017eno siva marmorizacija.<\/p>\n<p>Sviraonik je dijelom uvu\u010den u spomenutu ni\u0161u pod prospektom. Manual je tradicionalan s posebnom pa\u017enjom ure\u0161enim tipkama (jedinstven primjerak u ju\u017enoj Hrvatskoj). Rubnici i da\u0161\u010dica nad tipkama su suvremenije oblikovani, \u010distih ravnih linija i oblo\u017eeni orahovim furnirom. Manual ima 47 tipaka, a opseg mu je C\u2013d<sup>3<\/sup> s pokra\u0107enom velikom oktavom. Donje tipke su oblo\u017eene \u0161im\u0161irovim plo\u010dicama (gornja ploha i \u010delo), svijetlo\u017eute. \u010cela krase tokarene lunete. Gornje su oblo\u017eene ebanovinom s uba\u010denom uzdu\u017enom trakom \u0161im\u0161ira.<\/p>\n<p>Dimenzije gornjih tipaka: duljina 133\/43,8 mm, \u0161irina 24\/8,5 mm. <strong><em>Primjetno je pove\u0107anje duljine u usporedbi s manualima XVIII stolje\u0107a!<\/em><\/strong> Ukrasna crta na spoju u\u017eeg i \u0161ireg dijela nije urezana ve\u0107 je to uba\u010dena intarzija od ebanovine \u0161iroka 1,3 mm. Druga crta je urezana, a me\u0111uprostor iznosi 3 mm. Nema rubnih urezanih crta. Na \u010delima povi\u0161e tokarenih luneta tako\u0111er nalazimo vodoravno uba\u010denu intarziju od ebanovine iste \u0161irine.<\/p>\n<p>Dimenzije gornjih tipaka: duljina 80\/72 mm, \u0161irina 11,5\/10,5 mm i visina na prednjem kraju kod \u010dela 16 mm, a na suprotnom 13,5 mm.<\/p>\n<p>Pedal ima 17 tipaka (+ tipka XVIII) i opsega je C \u2013 gis<sup>o<\/sup>.<\/p>\n<p>Dvije su zra\u010dnice. Manualna s kliznicama je u visini prospekta, ra\u0111ena u orahovini i pedalna uz stra\u017enju stijenu blizu poda, ra\u0111ena u ari\u0161u.<\/p>\n<p>Svirni i registarski prijenosi su mehani\u010dki, tipi\u010dni za Naki\u0107evu \u0161kolu.<\/p>\n<p>Mjehovi su smje\u0161teni iza orgulja, tako\u0111er u prostoru zvonika. Nisam siguran jesu li izvorni. Radi se o ne\u0161to primitivnijem sustavu spremi\u0161nog i dva izmjeni\u010dno crpe\u0107a. Kako je sve prili\u010dno propalo te\u0161ko ih je preciznije opisati. Veli\u010dina spremi\u0161nog iznosi 186 x 87,5 cm. Na donjoj plo\u010di dodana su dva crpe\u0107a, a tankim konopom povezani su za dvokraku drvenu polugu kojom se izmjeni\u010dno pokre\u0107u. Poluga duljim krakom viri iz bo\u010dnog zida zvonika, lijevo od orgulja, a pokre\u0107e se rukom. U vrhu je mali izdu\u017eeni otvor u kojem se, kad je mijeh pun, pokazuje lijepo oblikovana glavica an\u0111ela ure\u0161ena kovr\u010dama.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Dispozicija<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\">\n<table width=\"100%\" border=\"0\" cellspacing=\"0\" cellpadding=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">\n<p align=\"center\"><strong><em>Ripieno<\/em><\/strong><strong><\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">\n<p align=\"center\"><strong><em>Melodijski registri<\/em><\/strong><strong><\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Principale bassi<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Voce umana (od d<sup>1<\/sup>)<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Principale soprani (od d<sup>1<\/sup>)<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Flauto in ottava (nepodijeljen!)<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Ottava<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Flauto in XII<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Quintadecima<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Cornetta soprani (od d<sup>1<\/sup>)<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Decima nona<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Tromboncini bassi<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Vigesima seconda<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Tromboncini soprani<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Vigesima sesta<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><strong>\u00a0<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Vigesima nona<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><strong>\u00a0<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Contrabassi<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><strong>\u00a0<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong><em>Napomene:<\/em><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Zapisi na registarskoj da\u0161\u010dici nisu izvorni. Utisnuti su u tankom limu. Registar Cornetta nosi naziv Ottavino militare. Postoji manubrij i natpis Ottava di Contrabassi. Na postoje\u0107oj pedalnoj zra\u010dnici nema mjesta za taj registar.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>\u0160est najve\u0107ih svirala registra Principale bassi su drvene i izvan kontrole kliznice \u0161to je anakronizam koji je u ovom slu\u010daju bez smisla. Naime, da bi ova koncepcija imala svoje opravdanje potrebno je spomenutoj skupini dodati jo\u0161 dvije svirale: B i H.<\/li>\n<li>Registar Contrabassi jednak je istoimenom registru u orguljama u crkvi Sv. Kri\u017ea.<\/li>\n<li>Registri br. 11, 12 i 13 su koni\u010dni<\/li>\n<li>Registar Flauto in ottava je nepodijeljen \u0161to je novost u mleta\u010dko-dalmatinskom orguljarstvu.<\/li>\n<li>Nekoliko najve\u0107ih svirala registra Flauto in XII su cilindri\u010dne poklopljenice.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong><em>Dodaci:<\/em><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Tiratutti<\/li>\n<li>Tamburo<\/li>\n<li>Terca mano, c<sup>1<\/sup> \u2013 d<sup>2<\/sup> (vjerojatno dodan kasnije), aktivira se polu\u017eicom na zapor koja je povi\u0161e manuala, desno<\/li>\n<li>Uccelletti, nalazi se u knji\u017enici dominikanskog samostana u Zagrebu<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<\/div>\n<p><iframe loading=\"lazy\" width=\"600\" height=\"300\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" marginheight=\"0\" marginwidth=\"0\" src=\"http:\/\/maps.google.hr\/maps\/ms?msa=0&amp;msid=203012498496372108208.0004b49553e906a2daedf&amp;hl=hr&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;vpsrc=6&amp;source=embed&amp;f=d&amp;daddr=Katedrala+sv.+Jakova+%4043.735709,15.889052&amp;ll=43.736569,15.888838&amp;spn=0.002326,0.003208&amp;iwloc=0004b496e2587f1a1e03a&amp;output=embed\"><\/iframe><br \/><small>Prika\u017ei <a href=\"http:\/\/maps.google.hr\/maps\/ms?msa=0&amp;msid=203012498496372108208.0004b49553e906a2daedf&amp;hl=hr&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;vpsrc=6&amp;source=embed&amp;f=d&amp;daddr=Katedrala+sv.+Jakova+%4043.735709,15.889052&amp;ll=43.736569,15.888838&amp;spn=0.002326,0.003208&amp;iwloc=0004b496e2587f1a1e03a\" style=\"color:#0000FF;text-align:left\">Orgulje \u0160ibenske biskupije<\/a> na ve\u0107oj karti<\/small><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povijesne orgulje &#8211; radionica Gaetano Moscatelli (Zadar), god. <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":476,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19,6],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/475"}],"collection":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=475"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/475\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1132,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/475\/revisions\/1132"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=475"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=475"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=475"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}