{"id":479,"date":"2011-01-10T15:30:36","date_gmt":"2011-01-10T14:30:36","guid":{"rendered":"http:\/\/organum.hr\/?p=479"},"modified":"2011-12-21T11:29:15","modified_gmt":"2011-12-21T10:29:15","slug":"sibenik-crkva-sv-duha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/2011\/01\/sibenik-crkva-sv-duha\/","title":{"rendered":"\u0160ibenik, crkva Sv. Duha"},"content":{"rendered":"<p><strong>Povijesne orgulje privremeno izmje\u0161tene iz crkve sv. Nikole.<br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p><strong><!--more--><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Orgulje srednje veli\u010dine, mleta\u010dko &#8211; dalmatinskog tipa<\/li>\n<li>Graditelj: ne zna se &#8211; pretpostavlja se da ih je pove\u0107ao Nikola Lupini 1640. godine<\/li>\n<li>Vrijeme gradnje: Sredinom XVI. stolje\u0107a<\/li>\n<li>Manual opsega C\/E-c3 ima 10 registara (2 razdijeljena).<\/li>\n<li>Pedal ops. C\/E-H ima 1.<\/li>\n<li>Ukupno 11 registara.<\/li>\n<li>Prijenos je mehani\u010dki.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Restaurirane 2006.\u00a0u radionici Wolfgang Braun iz Vara\u017edina.<\/p>\n<p>U Lupinijevim orguljama prona\u0111eni su elementi renesansnih F-orgulja (6&#8242;) iz 1564. godine (manual, mo\u017eda pedalna zra\u010dnica i 51 metalna svirala iz 4 registra). Ti dijelovi su izdvojeni kako bi se temelji istih mogle rekonstruirati renesansne F-orgulje. Do g. 1998. bile na pjevali\u0161tu crkve Sv. Nikole u \u0160ibeniku.<\/p>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Povijest<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\">\n<p>O nabavi orgulja za crkvu sv. Nikole imamo dva izvora:<\/p>\n<p>Don Krsto Sto\u0161i\u0107 pi\u0161e: \u201cOrgulje su donesene iz neke druge crkve 1860. Za nje se skupljali doprinosi 4 godine. Josip Gilardi koji ih je namjestio dobio je 400 forinti. Orgulje su u slabom stanju pa je 1929. nabavljen harmonij.\u201d<a title=\"\" href=\"#_ftn1\">33<\/a><\/p>\n<p>O istim orguljama imamo i Buli\u0107evu bilje\u0161ku: \u201cU crkvi sv. Nikole u \u0160ibeniku orgulje su po predaju starije od g. 1800., jer po\u010detkom ove bile su kupljene od crkve sv. Trojstva,\u201d (misli se na crkvu sv. Ivana).<a title=\"\" href=\"#_ftn2\">34<\/a> Nema nikakvih tragova da je ta crkva mijenjala orgulje 1800., a upitno je da li je uop\u0107e u njoj bilo orgulja prije dana\u0161njih koje su iz 1908. godine.<\/p>\n<p>U \u0160ibeniku koncem 18. stolje\u0107a (1793.) orgulje mijenja \u017eupna crkva Varo\u0161 (Gospe vanka grada) kada postavlja nove, a skida stare kupljene od crkve sv. Frane 1762., a koje su gra\u0111ene 1655. godine.<\/p>\n<p>Nova crkva Bl. D. Marije nabavlja orgulje 1859. firme Fratelli Giacobbi iz Bassana, a skida stare koje je N. Lupini izgradio 1640. godine.<\/p>\n<p>Mislim da treba slijediti ta dva traga, jer su orgulje po mnogim tehni\u010dkim rje\u0161enjima kao i po koncepciji iz 17. stolje\u0107a, iako su u orguljama nazo\u010dni zna\u010dajni elementi iz 16. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>Trag koji vodi prema Novoj crkvi ima djelomi\u010dnu potvrdu u navedenoj dispoziciji Lupinijevih orgulja iz 1640. (navedena je u poglavlju Orgulje u pro\u0161losti). Spomenuta dispozicija ripiena odgovara dispoziciji ripiena u orguljama sv. Nikole, kao i broj tipaka u manualu. Na \u017ealost, nije navedena dispozicija bloka \u201cda concerto\u201d. Odgovara i veli\u010dina prospekta ako se ra\u010duna i duljina noge (4\u00b4 + 1\u00b4), jer Lupini se obvezuje sagraditi orgulje koje \u0107e biti \u201cvelike pet mleta\u010dkih nogu &#8230;\u201d<a title=\"\" href=\"#_ftn3\">35<\/a><\/p>\n<p>Ako se doka\u017ee da se stvarno radi o orguljama Nikole Lupinija iz 1640., onda \u0107e to biti slu\u017ebeno najstarije sa\u010duvane orgulje u Hrvatskoj. Osim toga, ima indicija da je jedan dio foni\u010dkog fundusa i neki dijelovi potje\u010du iz XVI stolje\u0107a.<\/p>\n<p>Nisam uspio do\u0107i do pisanih podataka o tro\u0161kovima popravaka i odr\u017eavanja ovih orgulja nakon \u0161to su instalirane u crkvu Sv. Nikole. Prona\u0111ena su dva zapisa olovkom u samim orguljama.<\/p>\n<p>1. S unutarnje strane lijevog pilastra olovkom je zapisano: \u201cLavorato \/DA\/ Signor\/ Rocco Scotti\/ DEL 1886 ilmese &#8230;\u201d Dakako, rije\u010d je o lokalnom drvodjelcu koji je radio pilastre.<\/p>\n<p>2. Na unutarnjoj strani poklopca pedalne zra\u010dnice tintanom olovkom zapisala je nevje\u0161ta (stara\u010dka ?) ruka: \u201cGiuseppe Modun riparatura del 1914 in Dizembre\/ anno della gvera europea.\u201d Desno je dodan jo\u0161 jedan zapis: \u201cAltri lavori esegvidi la Domo &#8230; e tubi\/ costrudi da me nel 1888 in Borgo de mar 1890\/ san Domenico e san Lovr\u2019zo a &#8230;.. Croazia\/ organo novo a Zara vecia de 1873 a 1875.\u201d Pretpostavljam da se radi o vrlo vje\u0161tom lokalnom (\u0161ibenskom) orguljaru, iako smatram da je njegova pri\u010da o novim orguljama malo pretjerana.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Opis<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\">\n<p>Orgulje su smje\u0161tene centralno na jednostavnom malom drvenom pjevali\u0161tu nad glavnim ulazom. Pjevali\u0161te le\u017ei na popre\u010dnim gredama koje su uglavljene u bo\u010dne zidove crkve. Ograda pjevali\u0161ta je drvena, ravna, sa bijelim ukladama izme\u0111u plitkih drvenih stupi\u0107a obojenih \u017euto.<\/p>\n<p>Dimenzije ku\u0107i\u0161ta: visina 324 cm, \u0161irina 219 cm i dubina 102 cm. Vidljivi su tragovi njegovog kra\u0107enja kako bi se prilagodilo novom prostoru. Jednostavnog je oblika s velikim prospektnim otvorom koji markiraju dva prizmati\u010dna plitka pilastra podr\u017eana jednostavnim konzolama. Na kubi\u010dne kapitele polo\u017een je profilirani zavr\u0161ni vijenac. (Pilastri i zavr\u0161ni vijenac dodani su naknadno.)<a title=\"\" href=\"#_ftn1\">36<\/a><\/p>\n<p>Prospektni otvor je ispilan u ne\u0161to uvu\u010denoj dasci. Gornji polukru\u017eni rub otvora naslanja se preko viti\u010dastih prijeloma na bo\u010dne okomice. Rubovi otvora su bez profilacija i grube obrade. Postoji valjak za zastor. S prednje strane, plitka vodoravna letva diskretno profiliranih rubova \u0161iroka 65 mm vizualno dijeli postolje od prospekta. Sada je najve\u0107a prospektna svirala c<sup>o<\/sup> registra Principale bassi. U postolju, centralno, smje\u0161tena je ni\u0161a sviraonika, a lijevo i desno su pristupni otvori poklopljeni ravnim zaklopnicama.<\/p>\n<p>Ku\u0107i\u0161te je marmorizirano svijetlosivo s plavim i bordo \u017eilama. Tijela pilastra su sme\u0111a sa svijetlim to\u010dkama, dok je uvu\u010deni okvir prospekta tamnozelen s bijelim to\u010dkama. Kod demontiranja ku\u0107i\u0161ta ustanovljeno je da je izvorno bila plava marmorizacija s modrim venama.<\/p>\n<p>Danas su orgulje radi tro\u0161nosti kora u crkvi sv. Nikole privremeno izmje\u0161tene u crkvu Sv. Duha. Prou\u010davaju ih i obnavljaju stru\u010dnjaci restauratorske radionice Orgulja\u0161ke ljetne \u0161kole.<\/p>\n<p>Sviraonik je djelomice uvu\u010den u plitku ni\u0161u pod prospektom. Manual ima 45 tipaka, opsega C-c<sup>3<\/sup>, s pokra\u0107enom velikom oktavom.<a title=\"\" href=\"#_ftn2\">37<\/a> Izvoran je. Interesantni su rubnici koji svojom stati\u010dnom nezgrapno\u0161\u0107u odudaraju od barokne razigranosti. Donje tipke su ra\u0111ene u bukovini (jedinstven slu\u010daj u ju\u017enoj Hrvatskoj, obi\u010dno je smrekovina, rje\u0111e orahovina) i oblo\u017eene \u0161im\u0161irovim plo\u010dicama. Boja je svijetlo\u017euta. \u010cela su neoblo\u017eena. Na \u010deonoj glavi dlijetom je izdubeno polukru\u017eno udubljenje koje podsje\u0107a na polumjesec. Obloge gornjih (povi\u0161eni dio) tipaka su iz orahovine s blago zaobljenim \u010delom. Bajcane su crno.<\/p>\n<p>Dimenzije donjih tipaka: duljina 113\/35\u201339 mm<a title=\"\" href=\"#_ftn3\">38<\/a>, \u0161irina 22\u201323\/13\u201315 mm<a title=\"\" href=\"#_ftn4\">39<\/a>. Preko svih donjih tipaka urezane su dvije popre\u010dne ukrasne crte. Prva je na granici u\u017eeg i \u0161ireg dijela, a druga, paralelna, na \u0161irem dijelu. Razmaknute su 4 mm.<\/p>\n<p>Dimenzije gornjih tipaka: duljina 73\u201376\/70 mm<a title=\"\" href=\"#_ftn5\">40<\/a>, \u0161irina 10\u201311\/7 mm<a title=\"\" href=\"#_ftn6\">41<\/a>.<\/p>\n<p><strong><em>Napomena:<\/em><\/strong> Tragovi upu\u0107uju da je manual prera\u0111en na na\u010din da su mu dodane 3 tipke velike oktave: E, Fis i Gis (za tonove C, D i E). To potvr\u0111uje pretpostavke utemeljene na analizi foni\u010dkog fundusa da je renesansni instrument (XVI stolje\u0107e) prera\u0111en u ranobarokni (XVII stolje\u0107e).<\/p>\n<p>Pedal od 12 tipaka (+ tipke XIII i XIV) je koso polo\u017een i dijelom uvu\u010den u ni\u0161u. Opsega je C-es<sup>o<\/sup>, s pokra\u0107enom velikom oktavom i stalno je priklju\u010den na manual. Realno, pedalna zra\u010dnica ima 8 svirala, C-H 8\u00b4 (pokra\u0107ena oktava).<\/p>\n<p><strong><em>Napomena: <\/em><\/strong>Na okviru pedalne klavijature uo\u010dljivi su tragovi preure\u0111enja. Okvir je pro\u0161iren da bi se dodale nove tipke. Prvotno je moglo biti 8 tipaka + tipka IX za Tamburo koji je izvoran. Pitanje je da li je izvorno ni\u0161a sviraonika i\u0161la sve do poda. Mogu\u0107e je pedal bio prislonjen uz ku\u0107i\u0161te ispod lijeve polovice manuala. Prema ovim i drugim elementima dade se zaklju\u010diti da su prvotno orgulje bile 6-stopne s pedalom 8-stopnim, koji je imao 8 drvenih poklopljenih svirala.<\/p>\n<p>Desno od ni\u0161e je crno obojena registarska plo\u010da iz koje izviruju u dva okomita niza poredane registarske povla\u010dnice tokarene u bukovom drvu (vrlo neobi\u010dan materijal za registarske povla\u010dnice). Pri podu desno od pedala su dvije drvene stupaljke za kolektiv Tiratutti za koji nisam siguran da su izvorno postojao.<\/p>\n<p>Zra\u010dnice su dvije. Manualna s kliznicama je u visini prospekta. Po tragovima se mo\u017ee zaklju\u010diti da je komora sa svirnim ventilima izvorna dok je sama zra\u010dnica novija, vjerojatno vjerna kopija stare dotrajale, iz XVII stolje\u0107a. I pedalna zra\u010dnica bi mogla biti izvorna. Smje\u0161tena je uz stra\u017enju stijenu ku\u0107i\u0161ta, pri dnu. Interesantno je da su poduplani svirni ventili za tonove A B H. Po jedan ventil je priklju\u010den na odgovaraju\u0107u tipku pedala, a po jedan na zajedni\u010dku redukciju za efekt Tamburo.<\/p>\n<p>U postolju ku\u0107i\u0161ta smje\u0161tena su dva klinasta izmjeni\u010dno-crpe\u0107a mijeha sa po 6 vanjskih i 7 unutarnjih krutih nabora, veliki 127,7 x 99,5 cm. Pote\u017eu se konopima (preko drveni kolotura) koji vire iz lijevog boka ku\u0107i\u0161ta. Mjehovi su razli\u010dite starosti.<\/p>\n<p>Prijenos svirni i registarski je mehani\u010dki, rije\u0161en kako je ve\u0107 opisano. Trebat \u0107e pa\u017eljivo prou\u010diti daske s redukcijama kako bi se ustanovila njihova izvornost i eventualne kasnije intervencije.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Dispozicija<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\">\n<table width=\"100%\" border=\"0\" cellspacing=\"0\" cellpadding=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">\n<p align=\"left\"><strong><em>Ripieno<\/em><\/strong><\/p>\n<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><strong><em>Melodijski registri<\/em><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Principale bassi<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Voce umana soprani<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Principale soprani (od f<sup>1<\/sup>)<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Flauto in 8<sup>va<\/sup> soprani<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Ottava bassi<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Ottava soprani<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Quintadecima<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Decima nona<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Vigesima seconda<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Vigesima sesta (C-H)<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Contrabassi (8&#8242;!)<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong><em>Dodaci:<\/em><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong><em><\/em><\/strong>Tamburo \u2013 vjerojatno izvoran, aktivira se tipkom XIII u pedalu<\/li>\n<li>Terza mano (Oktavni spoj u sopranu) \u2013 dodano u XIX stolje\u0107u, aktivira se tipkom XIV u pedalu.<\/li>\n<li>Tiratutti \u2013 upitna izvornost<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong><em>Posebnosti:<\/em><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Indikativno je da ripieno zavr\u0161ava kvintom.<\/li>\n<li>Svirale velike oktave Principala su <strong>danas<\/strong> drvene poklopljenice na posebnim dodacima, ali, pod kontrolom kliznice.<\/li>\n<li>Registar Contrabassi su <strong>danas<\/strong> drvene otvorene svirale, najdulje lomljene, ali od 8\u00b4, ne od 16\u00b4.<\/li>\n<li>Podjela u manualu je e<sup>1<\/sup>\/f<sup>1<\/sup> \u0161to je vrlo neuobi\u010dajeno za 8-stopne orgulje. Uglavnom je to na tonovima cis<sup>1<\/sup>\/d<sup>1<\/sup>.<\/li>\n<li>Svirale registra Voce umana imaju jednako dugu nogu kao i ostale unutarnje svirale. U 18. stolje\u0107u (naro\u010dito u Naki\u0107a i sljedbenika) noga Voce umana je kra\u0107a kako bi labij do\u0161ao ispod rastera.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<\/div>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Audio<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\"><object width=\"100%\" height=\"285\" classid=\"clsid:d27cdb6e-ae6d-11cf-96b8-444553540000\" codebase=\"http:\/\/download.macromedia.com\/pub\/shockwave\/cabs\/flash\/swflash.cab#version=6,0,40,0\"><param name=\"allowscriptaccess\" value=\"always\" \/><param name=\"src\" value=\"https:\/\/player.soundcloud.com\/player.swf?url=http%3A%2F%2Fapi.soundcloud.com%2Fplaylists%2F1335457&amp;show_comments=true&amp;auto_play=false&amp;show_playcount=true&amp;show_artwork=true&amp;color=25528d\" \/><embed width=\"100%\" height=\"285\" type=\"application\/x-shockwave-flash\" src=\"https:\/\/player.soundcloud.com\/player.swf?url=http%3A%2F%2Fapi.soundcloud.com%2Fplaylists%2F1335457&amp;show_comments=true&amp;auto_play=false&amp;show_playcount=true&amp;show_artwork=true&amp;color=25528d\" allowscriptaccess=\"always\" \/><\/object> <span><a href=\"http:\/\/soundcloud.com\/organum-1\/sets\/ljerka-ocic-u-crkvi-sv-duha\">Ljerka Ocic u Crkvi sv. Duha &#8211; Sibenik 2011<\/a> by <a href=\"http:\/\/soundcloud.com\/organum-1\">Organum<\/a><\/span><\/div>\n<\/div>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Video<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\">\n<div class=\"video-shortcode\"><iframe title=\"YouTube video player\" width=\"600\" height=\"350\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/Jsk6iWgfGoU\" frameborder=\"0\" allowfullscreen><\/iframe><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p><iframe loading=\"lazy\" width=\"600\" height=\"300\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" marginheight=\"0\" marginwidth=\"0\" src=\"http:\/\/maps.google.hr\/maps\/ms?msa=0&amp;msid=203012498496372108208.0004b49553e906a2daedf&amp;hl=hr&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;vpsrc=6&amp;source=embed&amp;ll=43.733829,15.891986&amp;spn=0,0&amp;iwloc=0004b496a919612ab8213&amp;output=embed\"><\/iframe><br \/><small>Prika\u017ei <a href=\"http:\/\/maps.google.hr\/maps\/ms?msa=0&amp;msid=203012498496372108208.0004b49553e906a2daedf&amp;hl=hr&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;vpsrc=6&amp;source=embed&amp;ll=43.733829,15.891986&amp;spn=0,0&amp;iwloc=0004b496a919612ab8213\" style=\"color:#0000FF;text-align:left\">Orgulje \u0160ibenske biskupije<\/a> na ve\u0107oj karti<\/small><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povijesne orgulje privremeno izmje\u0161tene iz crkve sv. Nikole<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1004,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19,6],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/479"}],"collection":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=479"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1131,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/479\/revisions\/1131"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1004"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}