{"id":540,"date":"2011-01-10T18:29:00","date_gmt":"2011-01-10T17:29:00","guid":{"rendered":"http:\/\/organum.hr\/?p=540"},"modified":"2011-12-21T11:22:29","modified_gmt":"2011-12-21T10:22:29","slug":"sibenik-crkva-sv-kriza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/2011\/01\/sibenik-crkva-sv-kriza\/","title":{"rendered":"\u0160ibenik, crkva Sv. Kri\u017ea"},"content":{"rendered":"<p><strong>Povijesne orgulje, radionica Francesco Dacci stariji (Venecija), prije god. 1776.<\/strong><!--more--><\/p>\n<p><strong>Orgulje srednje veli\u010dine <\/strong>mleta\u010dko-dalmatinskog tipa<\/p>\n<ul>\n<li>Manual opsega C\/E-c3 ima 13 registara (2 razdijeljena)<\/li>\n<li>Pedal ops. C\/E-gis0 ima 1 registar<\/li>\n<li>Ukupno 14 registara.<\/li>\n<li>Prijenos je mehani\u010dki.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Orgulje djelomice u uporabi.<\/p>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Povijest<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\">\n<p>Prema pisanju don Krste Sto\u0161i\u0107a bratimi Sv. Kri\u017ea su 1737. odlu\u010dili nabaviti orgulje poput onih u Sv. Dominika.<a title=\"\" href=\"#_ftn1\">50<\/a> Tek su 1776. vije\u0107ali koga izabrati za pjeva\u010da i koga za orgulja\u0161a.<\/p>\n<p>Pa\u017eljivim uvidom u foni\u010dki fundus uo\u010davaju se manje intervencije koje nisu bitno umanjile izvornost instrumenta. Na metalnim sviralama prevladava jedan rukopis, identi\u010dan rukopisu F. Daccija u uma\u0161kim i skradinskim orguljama. Orgulje su foni\u010dki jedinstvena cjelina, zvu\u010de skladno i ugodno.<\/p>\n<p>Uo\u010dljivi su tragovi prilago\u0111avanja instrumenta ukusu sredine s konca 19. stolje\u0107a: Flauto in XII pretvoren je u Flauto reale soprani, a Cornetta u Ottavino militare. Intervencije su bile jo\u0161 na pedalnoj zra\u010dnici i mjehovima. Pedalna zra\u010dnica je vjerojatno nekada bila blizu poda, a sada je skoro u razini manualne.<\/p>\n<p>Nije isklju\u010deno da su na tim orguljama u 19. stolje\u0107u intervenirali Gaetano Moscatelli (ugradnja \u00abti\u010da\u00bb) i Giovanni Cella (prenamjena koni\u010dnih registara i Terza mano).<\/p>\n<p>Na jednoj drvenoj svirali registra Contrabassi zapisano je olovkom: Giacobbi Luigi di Bassano V&#8230;tto 1866.<\/p>\n<p>Josip Modun spominje svirale koje je izradio za ovu crkvu (Borgo \u00abde mar\u00bb) 1888. ili 1890. Isti orguljar je obnovio napravu Uccelletti za ove orgulje. Na kotli\u0107u je utisnuto: GIUSEPPE MODUN RIMODERNO\/ ANNO MCMII. Posao je vrlo solidno izveden.<\/p>\n<p>Domenico de Moschetti, putuju\u0107i me\u0161tar \u010desto prisutan u Dalmaciji, ostavio je svoju ne\u010ditku bilje\u0161ku u postolju ku\u0107i\u0161ta 1906. godine.<\/p>\n<p>U postolju ku\u0107i\u0161ta crnom bojom je zapisano: Giovanni Cella &#8230; Ostatak zapisa je prekriven novododanom daskom.<\/p>\n<p>Orgulje su u uporabi iako vape za temeljitom obnovom.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Opis<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\">\n<p>Smje\u0161tene su na naknadno pove\u0107anom pjevali\u0161tu, centralno, odmaknute od zida 54 cm. Dimenzije ormara: visina 397,5 cm + timpan cca 60 cm, \u0161irina 237 cm i dubina 125,5 cm. Staro kameno pjevali\u0161te je duboko 216 cm kojemu je dodano drveno pove\u0107anje, s tri prizmati\u010dne istake, dubine 126\/190 cm. Spominjem pjevali\u0161te jer je vjerojatno pove\u0107avano kad su se postavljale ove orgulje.<\/p>\n<p>Ku\u0107i\u0161te, iako skromno, primjer je drvorezbarskog umije\u0107a settecenta. Otvor prospekta, s najve\u0107im principalovom sviralom c<sup>o<\/sup>, uokviruju dva pilastra poduprta konzolama. Kapitele ukra\u0161ava za\u0161iljeno akantusovo li\u0161\u0107e. Iznad je bogati zavr\u0161ni vijenac koji prati kapitele i zaglavni kamen (krilata glavica an\u0111ela). U istoj profilaciji uzdi\u017ee se trokutni zabat prospekta ukra\u0161en trima an\u0111elima svira\u010dima. Profilirani okvir otvora skladno prati vrlo blagi luk i okomice. Polja nad lukom krasi vegetabilna dekoracija. Postojao je pamu\u010dni zastor na valjku. Novi svijetlosivi premaz skriva izvornu boju.<\/p>\n<p>U jednostavnom postolju, pod prospektom je plitka ni\u0161a sviraonika od koje su lijevo i desno pristupni otvori. Lijevi je zatvoren vratima, a desni ravnom zaklopnicom uz pomo\u0107 drvenih trlja\u010da. Desno od ni\u0161e, u okomitom nizu smje\u0161tena je registarska plo\u010da s drvenim tokarenim povla\u010dnicama za registre u okomitom nizu. Desno od pedala iz ku\u0107i\u0161ta vire dvije drvene stupaljke za kolektiv Tiratutti. Povi\u0161e povla\u010dnica, a izvan doma\u0161aja registarske plo\u010de, smje\u0161tena je ru\u010dica za ripieno koja ima istu funkciju kao stupaljke za Tiratutti. Po tragovima, ru\u010dica bi mogla biti dodana naknadno. Lijevo od ni\u0161e, ispod apliciranog le\u017ei\u0161ta za umetanje svije\u0107njaka, bila je povla\u010dnica na zapinjanje za efekt Uccelletti (\u00abti\u010d\u00bb, slavuj) od kojeg su sa\u010duvani dijelovi.<\/p>\n<p>Manual od 45 tipaka je pedantni rad u Naki\u0107evoj maniri, s prepoznatljivim viti\u010dastim rubnicima i odmjerenim ukrasima. Posve je izvoran. (Vrijedno je napomenuti da su prema njemu rekonstruirani manuali za Daccijeve orgulje u Umagu i Skradinu.) Opsega je C\u2013c<sup>3<\/sup> s pokra\u0107enom velikom oktavom. Donje tipke su oblo\u017eene \u0161im\u0161irom s tokarenim lunetama na \u010delima. Gornje su oblo\u017eene ebanovinom s umetnutom uzdu\u017enom trakom \u0161im\u0161ira na podlozi od kru\u0161ke.<\/p>\n<p>Dimenzije donjih tipaka: duljina 115\/39 mm, \u0161irina 23\/12\u201314 mm, razmak popre\u010dnih crta 3,5 mm, odmak rubnih 3 mm. Dimenzije gornjih tipaka: duljina 72\u201373\/69 mm, \u0161irina 10,5\/9,5\u201310 mm, \u0161irina \u0161im\u0161irove trake 4,1 mm. Bo\u010dni odmak rubnih iznosi 3 mm.<\/p>\n<p><strong><em>Posebni detalji:<\/em><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Sa\u010duvan je izvorni poklopac manuala, danas vrlo rijedak, koji se za vrijeme sviranja objesi iznad tipaka i slu\u017ei kao stalak za orgulja\u0161evu kajdanku.<\/li>\n<li>\u00a0Na velikoj ukladi nad manualom nalijepljen je papir s notnim zapisom mise na latinskom jeziku. Pisana je za dva zbora (pjeva\u010di na koru i puk u crkvi) po uzoru na praksu iz XVI stolje\u0107a. Zapis je dugo bio prekriven uljenom bojom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Koso polo\u017eeni pedal (izvoran, u orahovini) ima 17 tipaka (+ tipku XVIII). Opsega je C\u2013gis<sup>o<\/sup> (velika oktava je pokra\u0107ena). Stalno je priklju\u010den na manual.<\/p>\n<p>Dvije su zra\u010dnice. Manualna s kliznicama, kopana u orahovine, je u visini prospekta, a pedalna, ra\u0111ena u ari\u0161u, postavljena je malo ni\u017ee od manualne, uz stra\u017enju stijenu ku\u0107i\u0161ta. Izvorno, bila je na podu.<\/p>\n<p>Izvorni mjehovi odavno ne postoje. Radi tijesnog starog pjevali\u0161ta pretpostavljam da su bili ugra\u0111eni ispod zra\u010dnice manuala (i pedala koja je radi toga i podignuta). Danas suvremeni mjehovi opskrbljuju orgulje zrakom. Nalaze se lijevo uz ku\u0107i\u0161te (1 + 1). Pogon je no\u017eni, a dodano je i elektri\u010dno puhalo.<\/p>\n<p>Prijenos svirni i registarski je mehani\u010dke, rije\u0161en po standardima mleta\u010dko-dalmatinske \u0161kole.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<h5 class=\"toggle\"><a href=\"#\">Dispozicija<\/a><\/h5>\n<div class=\"toggle-content\">\n<div class=\"block\">\n<table width=\"599\" border=\"0\" cellspacing=\"0\" cellpadding=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><strong><em>Ripieno<\/em><\/strong><strong><\/strong><\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><strong><em>Melodijski registri<\/em><\/strong><strong><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Principale bassi<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Voce umana (od d<sup>1<\/sup>)<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Principale soprani (od d<sup>1<\/sup>)<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">(Flauto in XII) <span style=\"text-decoration: underline;\">sada Flauto reale sopr<\/span>.<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Ottava<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">(Cornetta) <span style=\"text-decoration: underline;\">sada Ottavino militare<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Quintadecima<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Tromboncini bassi<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Decima nona<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Tromboncini soprani<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Vigesima seconda<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><strong>\u00a0<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Vigesima sesta<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><strong>\u00a0<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Vigesima nona<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><strong>\u00a0<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\">Contrabassi<\/td>\n<td valign=\"top\" width=\"50%\"><strong>\u00a0<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong><em>Napomene:<\/em><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Osam najve\u0107ih svirala registra Principale bassi su drvene otvorene, izvan doma\u0161aja kliznice.<\/li>\n<li>\u00a0Osam najve\u0107ih drvenih svirala registra Ottava su drvene otvorene, nad kliznicom<\/li>\n<li>Registar Contrabassi ima 8 svirala od 16 stopa (C, D, E, F, G, A, B, H) i 4 od 8 stopa (cis, dis, fis i gis).<\/li>\n<li>Flauto in XII (registar koni\u010dnih svirala 2\u2154&#8217;) je prenamijenjen u Flauto reale (8&#8242;) zastupljen samo u sopranu \u0161to je postignuto produ\u017eavanjem i premje\u0161tanjem svirala.<\/li>\n<li>Cornetta soprani (registar koni\u010dnih svirala l<sup>3<\/sup>\/5&#8242;) je premje\u0161tanjem svirala i dodavanjem 4 nove svirale prenamijenjen u Ottavino militare soprani (2&#8242;).<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong><em>Dodaci:<\/em><\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Tiratutti, stupaljke i ru\u010dica (dodana vjerojatno u XIX stolje\u0107u)<\/li>\n<li>Tamburo (akusti\u010dki bubanj), izvoran, aktivira se tipkom XVIII u pedalu<\/li>\n<li>Terza mano, oktavni spoj u manualu od c<sup>1<\/sup>-c<sup>2<\/sup>, ugra\u0111en u drugoj polovini XIX stolje\u0107a, uklju\u010duje se drvenom polu\u017eicom na zapor koja je povi\u0161e manuala, desno.<\/li>\n<li>Efektu: Uccelletti (slavuj, \u00abti\u0107\u00bb) kojeg su ostaci sa\u010duvani, vjerojatno ugra\u0111en kasnije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na kraju \u0107u citirati Jagodu Meder: \u201cOrgulje sv. Kri\u017ea ubrajaju se me\u0111u najbolje i autenti\u010dno o\u010duvane stare orgulje u Dalmaciji. L. \u0160aban pripisuje ih Naki\u0107evoj radionici (&#8230;) I po zvuku i u svakom detalju izvedbe djelo odaje ruku vrsna majstora.\u201d I ne\u0161to dalje: \u00abKu\u0107i\u0161te je primjer osamnaest-stoljetnog drvorezbarskog umije\u0107a\u2026\u00bb<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<p><iframe loading=\"lazy\" width=\"600\" height=\"300\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" marginheight=\"0\" marginwidth=\"0\" src=\"http:\/\/maps.google.hr\/maps\/ms?msa=0&amp;msid=203012498496372108208.0004b49553e906a2daedf&amp;hl=hr&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;vpsrc=6&amp;source=embed&amp;f=d&amp;daddr=Katedrala+sv.+Jakova+%4043.735709,15.889052&amp;ll=43.736569,15.888838&amp;spn=0.002326,0.003208&amp;iwloc=0004b496dec2e70b620d8&amp;output=embed\"><\/iframe><br \/><small>Prika\u017ei <a href=\"http:\/\/maps.google.hr\/maps\/ms?msa=0&amp;msid=203012498496372108208.0004b49553e906a2daedf&amp;hl=hr&amp;ie=UTF8&amp;t=h&amp;vpsrc=6&amp;source=embed&amp;f=d&amp;daddr=Katedrala+sv.+Jakova+%4043.735709,15.889052&amp;ll=43.736569,15.888838&amp;spn=0.002326,0.003208&amp;iwloc=0004b496dec2e70b620d8\" style=\"color:#0000FF;text-align:left\">Orgulje \u0160ibenske biskupije<\/a> na ve\u0107oj karti<\/small><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povijesne orgulje, radionica Francesco Dacci stariji (Venecija), prije god. <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":541,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[19,6],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/540"}],"collection":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=540"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/540\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1125,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/540\/revisions\/1125"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/541"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=540"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=540"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/organum.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=540"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}