Predstavljena nova knjiga dr. sc. Snježane Miklaušić-Ćeran

U Katedrali sv. Jakova u Šibeniku u nedjelju, 24. srpnja 2022. predstavljena je nova knjiga dr. sc. Snježane Miklaušić-Ćeran pod nazivom „Skriveno glazbeno kulturno blago iz sredine 19. stoljeća: Zbirka rukopisnih muzikalija iz katedrale sv. Jakova u Šibeniku“. Upravo objavljena, ova je monografija posvećena don Josipu Veljku Jadronji  (1920.-2007), čuvaru toga „skrivenog blaga“, koji je punih 60 godina (1945. – 2005.) djelovao kao orguljaš i regens chori šibenske katedrale.

Na više od 200 stranica, autorica je prikazala bogatu zbirku rukopisnih muzikalija šibenske katedrale, o kojoj su već ranije pisali don Krsto Stošić  i Lovro Županović. Zbirka je originalno sadržavala ukupno 56 bilježnica, od kojih su njih 34 danas sačuvane, te sadrže ukupno 117 skladba crkvene glazbe (mise, psalmi, himni, litanije i dr.). Na inicijativu msgr. Ante Ivasa, biskupa šibenskog, spomenuta zbirka uvrštena je u program rada Arhivističke radionice Orguljaške ljetne škole u Šibeniku, te je u razdoblju od 2003. do 2016. bila predmetom istraživanja dr. sc. Snježane Miklaušić-Ćeran i niza suradnika, polaznika Orguljaške ljetne škole. Zahvaljujući njihovom radu, ova je bogata i vrijedna građa identificirana i katalogizirana, te je 2022. registrirana pri RISM-u (Répertoire International des Sources Musicales), najvažnijoj međunarodnoj zbirci repertoara glazbenih izvora. Inicijativom Šibenske biskupije i Katedralne župe sv. Jakova kao izdavača ove knjige, ostvareno je vrijedno izdanje u kojemu je sadržan detaljni popis sačuvanih muzikalija s glazbenim incipitima u svrhu lakše identifikacije, a u bogatom predgovoru prikazala je dr. sc. Miklaušić-Ćeran njihovu bogatu povijest, kao i mnogostruke veze između bazilikā u Loretu i Šibeniku, te je postavila jasne pravce za daljnja muzikološka istraživanja kojima bi se mogao osvijetliti ovaj, javnosti dosad nepoznati repertoar, kao i brojne glazbenike, skladatelje i izvođače, koji su svojim radom doprinosili raskošnom liturgijskome muziciranju šibenske katedrale.

~

Na početku je don Krešimir Mateša, katedralni župnik, pozdravio prisutne, zahvalio autorici na iznimnom radu, te istaknuo potrebu da se plodovi ovog višegodišnjeg istraživanja objave u vidu monografije.

~

Potom je Pavao Mašić dao kratak presjek rada dr. sc. Snježane Miklaušić-Ćeran u okviru Arhivističke radionice Orguljaške ljetne škole u Šibeniku, istaknuvši dosad realizirane projekte:

1. Uređenje i katalogizacija arhiva župe Gospe van Grada

2. Rad na arhivu samostana šibenskih benediktinki sv. Luce

3. Rad na popisivanju muzikalija šibenske katedrale

4. Rad na popisivanju tiskanih muzikalija iz ostavština don Krste Stošića i don Veljka Jadronje

5. Uređenje i katalogizacija arhiva Orguljaške ljetne škole u Šibeniku

6. Popisivanje organološke ostavštine prof. Božidara Grge

Također, spomenuo je kako je ovo treća knjiga koja je sadržajem vezana za autoričin rad u Šibeniku (uz knjigu o župnom arhivu Gospe van Grada, te knjigu posvećenu 20. obljetnici djelovanja Orguljaške ljetne škole u Šibeniku). Paralelno s objavljivanjem ove knjige, autorica je tijekom 2022. dovršila i popisivanje ostavštine organologa Božidara Grge. Ta je građa opsegom obuhvatila cca 5 metara materijala, te je zajedno s autoričinim detaljnim popisom na 332 stranice predana u Državni arhiv u Šibeniku početkom srpnja 2022.

~

Jelena Mikulandra, dirigentica Katedralnog mješovitog zbora, osvrnula se na rad Arhivističke radionice s pozicije niza suradnikā koji su zajedno s autoricom sudjelovali u popisivanju i identificiranju muzikalija šibenske katedrale, te je uz soliste, zbor i orgulje – u predvečerje blagdana sv. Jakova – izvela Introitus, Kyrie i Graduale u čast sv. Jakovu skladatelja Luigija Vecchiottija (1804. – 1863.), nekadašnjeg kapelnika bazilike Svete Kuće u Loretu.

~

Dr. sc. Snježana Miklaušić-Ćeran u kratkim je crtama prikazala ovu vrijednu zbirku muzikalija, istaknuvši kako je do sada tek desetak skladba pronađenih u zbirci bilo evidentirano u RISM-u (najvećoj međunarodnoj bazi podataka o glazbenim rukopisima). Upravo se zbog toga još važnijim čini uvrštavanje čitave zbirke u repertoar RISM-a, gdje je zbirka evidentirana kao cjeloviti korpus muzikalija pod oznakom “HR-ŠIBkj”. Ukazala je i na posebnu poveznicu između glazbenih sredina Loreta i Šibenika, kao i na jednog od skladatelja iz zbirke, Alessandra Capannu, franjevca konventualca iz Loreta koji je 7 godina djelovao na mjestu kapelnika šibenske katedrale (1860. – 1867.).

~

Na koncu se svim prisutnima obratio i msgr. Tomislav Rogić, biskup šibenski, koji je ukazao na bogatu riznicu liturgijske glazbe koju čuva šibenska katedrala, sa željom da se nastavi rad na njezinom daljnjem osvjetljavanju, kao i praktičnoj upotrebi nanovo otkrivenih glazbenih djela.