Autor: Božidar Grga | Šibenik, 20.02.2012.
Popis je sastavljen temeljem dugogodišnjih istraživanja brojnih povjesničara, kroničara, glazbenika, orguljaša, orguljara i organologa. Popis može biti izvor za daljnja istraživanja gradnje i održavanja orgulja na tlu Hrvatske.
(Legenda: “-” Oznaka za gradnju orgulja | “*” Oznaka za održavanje, ugađanje, i druge intervencije na postojećim orguljama)
AMIGAZZI
AMIGAZZI, Gaetano senior (1673.-1747.[1]) oko ili prije godine 1734. popravlja Gasparinijeve orgulje u crkvi Sv. Justine u Padovi.[2]
– Godine 1773. gradi orgulje za crkvu na otoku Sv. Jurja kod Venecije koje su prenesene najprije u Dajlu, a kasnije u crkvu Sv. Lovre u Lovrečici dje su i sada.
ANGSTER, Joszef (Pécs)
Joszef Angster – (1834. – 1918.) graditelj orgulja iz Pečuha [3] . Orguljarsku struku je učio u Beču, Berlinu, Kölnu i Luzernu. U Parizu je učio kod Cavaille-Colla od 1863.do 1866. godine. J. Angster je bio najznačajniji graditelj orgulja u Pečuhu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U Hrvatskoj je sagradio više od 20 orgulja
– U crkvi Uznesenja BDM u Brinju nalaze se njegove orgulje nabavljene u Bačkoj 1965. g.
ANIĆ, Ante (vjerojatno lokalni šibenski orguljaš)
ANTOLIĆ-SOBAN, Filip
(Granešina, kod Zagreba, 15. 4. 1926. – 27. 2. 1992.) graditelj orgulja[4].
Zanat je učio kod Franje Lindauera i Milana Majdaka. Radio je kod Majdaka i Heferera a od 1956. samostalno.Pretežno se bavio popravcima orgulja i pregradnjama tuđih instrumenata.
– God. 1966. Klenovik, ž. c. gradi nove orgulje.
– God. 1967. Miholjanec, ž. c. gradi nove orgulje.
– God. 1973. Bački Petrovac, baptistička crkva, gradi nove orgulje.
– God. 1982. Šestine, ž. c.. gradi nove orgulje.
– God. 1991. Slavonski Brod, crkva Krista Kralja, gradi nove orgulje.
* Sedamdesetih godina 20. stoljeća intervenirao na De Lorenzijevim orguljama u Segetu Donjem. Odbacio je izvorno kućište i mjehove.
ARDOAZZO, Giuseppe
BARAGA, Josip (Giuseppe)
Početkom devetnaestoga stoljeća pojavljuje se u Rijeci Josip (Giuseppe) Baraga [6], kao prvi specijalizirani graditelj klavira i orgulja. Njegov otac Pietro doselio se iz Trenta. Tijekom 1817. i 1830. Nije poznato kada je i gdje Baraga umro. Baraga je, kao fabbricatore di pianoforti popravljao orgulje u Zbornoj crkvi Uznesenja Marijina u Rijeci. Prema pronađenim ceduljama zna se da je popravljao i obnavljao orgulje u Crkvi Sv. Justine u Rabu te orgulje kaptolske crkve u Belgradu kod Novoga (1839.).
– U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu čuva se njegov poznati rad – glasovir izrađen od trešnjevine, metala i bjelokosti početkom XIX. stoljeća, koji nosi signaturu Giuseppe Baraga in Fiume/Marangone Josephus Baraga.
BARBINI, Antonio
(Murano, 1699., na zna se godina smrti) Italija. Svećenik i orguljar, učenika Osvalda Carloni. P. Nakić i G. Callido nisu ga cijenili kao orguljara Sagradio je više od 28 orgulja, navodno 6 u Dalmaciji[7].
– Rovinj, crkva Sv. Eufemije orgulje su sagrađene god. 1754.
BAZZANI, radionica
Giacomo Bazzani (u ranijim dokumentima Bassani) je začetnik ove vrlo aktivne orguljarske radionice[8]. U početku svoje karijere Jakov radi kod Callidovih sinova da bi kasnije (oko 1830 godine) preuzeo radionicu.
Sinovi Jakova Alessandro, Pietro i Giacomo nastavljaju voditi radionicu Bazzani. Kasnije se Pietru pridružuju nećaci Giacomo i Pietro. Poslednji umire 1952. godine.
Radionica Bazzani je neprekidno djelovala od 1818. god. do iza drugog svjetskog rata. Za to vrijeme u njoj je sagrađeno više od 400 orgulja.
Orgulje ove radionice u Hrvatskoj su građene u razdoblju od 1818.-1896. godine.
Radovi Jakova Bazzanija
- God. 1818., VODNJAN, župna crkva Sv. Blaža. Bile su to 12-stopne orgulje od 27 registara[9] Danas su na pjevalištu orgulje firme Beniamino Zanin e Figli iz 1934. godine.
- God. 1834., IMOTSKI, samostanska crkva Sv. Franje Asiškog. Orgulje su imale 15 registara i 4-stopni prospekt. Danas su na pjevalištu orgulje firme Braća Rieger iz 1907. godine.
Radovi Jakova Bazzanija i sinova
- God. 1838., POVJA (otok Brač), župna crkva Sv. Ivana Krstitelja
Orgulje imaju 13 registara. - God. 1846., MAKARSKA, katedrala Sv. Marka[10]
Ove orgulje je obogatio Giuseppe Girardi iz Bassana 1851. godine. Danas su na pjevalištu orgulje Antona Jenka iz 1970. godine. - God. 1847., OBROVAC, crkva Sv. Josipa
Orgulje su registrirane 1972. godine. Imale su 16. registara. Stradale su u nedavnom domovinskom ratu. - God. 1855., BAKAR, crkva Blažene djevice Marije
Orgulje su posve izvorne, imaju 16 registara.
Radovi Petra Bazzanija i nećaka
- God. 1881.,LOŽIŠĆA (otok Brač), crkva Sv. Ivana i Pavla. God.2009. obnovila radionica Heferer. Imaju 21 registar (najveće Bazzanijeve orgulje u Dalmaciji).
- God. 1881. CAVTAT, franjevačka samostanska crkva Gospe od snijega Podatak u samostanskom arhivu: «6.VI 1881. Colocato ad suo posto il nuovo organo dal proprio Fabbricatore Sigr. Giacomo Bazzani…». Godine 1975. zatekli smo orgulje radionice Rieger iz 1911. godine.
- God. 1882., DUBROVNIK, crkva Sv. Frane
Ove Bazzanijeve orgulje su 1882. godine ugrađene u monumentalno kućešte Carla de Beni iz 1690. godine. U isto kućište firma Braća Rieger ugrađuje svoj instrument 1890. godine. Franc Jenko 1935. godine preuređuje i povećava Riegerove orgulje. - God. 1882., Op. 318., ZADAR, crkva Sv. Jerolima[11]
Nema drugih podataka. Orgulje ne postoje. - God. 1883., Op. 324., KORČULA, Katedrala Sv. Marka
Prije pedesetak godina orgulje je preuredio Milan Majdak iz Zagreba. Ima naznaka da je zadržao dobar dio zatečenog Bazzanijevog foničkog fundusa. - God. 1883., SMOKVICA na otoku Korčuli, župna crkva Očišćenje Bl. D. Marije
Orgulje-pozitiv od 5 registara. Pri evidenciji 1975. bio je to posve izvoran instrument. - God. 1889., VELA LUKA na otoku Korčuli, crkva Sv. Josipa
Orgulje su tijekom vremena preuređivane, no zadržale su glavninu izvornog foničkog fundusa. Godine 1975. smo zatekli 11 registara. Nedavno su restaurirane (Tihomil Horvat iz Malog Mihaljevca). - God. 1896. ŠKRIP na otoku Braču, crkva Sv. Jelene
Pri evidenciji1975. godine orgulje su bile u lošem stanju. Imale su 11 registara. Nekoliko godine nakon toga su srušene. - God. 1896., VELI LOŠINJ, crkva Sv. Josipa
Pri evidenciji 1972. godine zatekli smo tek ostatke ovih malih orgulje. Moglo je biti 8-9 registara.
* Pietro Bazzani je popravljao orgulje u hvarskoj katedrali 1896. god.
* Krk, katedrala, popravlja orgulje god. 1898. i 1907.[13]
* Cres, ž.c. Sv. Marije Velike, god. 1903.obnovio orgulje A. Callida iz 1826.[14]
Orgulje radionice Bazzani koje nisu datirane
- Blato na Korčuli, crkva Svih Svetih, orgulje su bile na pjevalištu vjerojatno do 1958.g.
- Bol na Braču, područna crkva Gospe od Karmena «… postoje Bazzanijeve orgulje, piše dispozicija …»[12]. Te orgulje ne postoje.
Prema do sada prikupljenim podacima Bazzanijevi su na tlu Hrvatske sagradili 17 orgulja od kojih je sačuvano 6. Sebe su nazivali nasljednicima Nakića i Callida, a to su i pokazali načinom gradnje svojih instrumenata. U početku su poštivali koncepciju Nakića, no kasnije su morali hvatati korak s vremenom.
BENCZ, Giorgio
BENCZ, Giorgio (Maribor 1909. †1945.)[15]
Nastanio se u Goriziji 1926. kao suradnik Giovannija Kacina (izrada svirala), a kasnije se osamostalio. Surađivao je sa sinovima. Radio je harmonije i poneke orgulje. Najviše se bavio popravcima orgulja, bez osjećaja za povijesne karakteristike.
* Pula, M. B. od milosrđa, god. 1936., obova.
* Rijeka Sv. Vid 1939., obnova.
* Umag 1940., obnova.
* Buje 1943., obnova.
* Grožnjan 1943.. obnova
– Njegove orgulje su u Novigradu Istarskom u crkvi Sv. Pelagija mučenika, op.38, god. 1937.
BENDA, Andrej
Andrej (Ljubljana, Slovenija)
Godine 1954. ugradio je električno puhalo, te očostio i ugodio Callidove orgulje u crkvi Marijina Uznesenja u Buzetu.[16]
BERNARDIN, Br
– Vis, ž. c., gradnja orgulja 1813.
BERTOTTO, Angelo
BERTOTTO, Angelo
* Popravljao je orgulje kod benediktinki u Cresu tridesetih godina dvadesetog stojeća[18]
* Popravljao zajedno s Giuseppeom Ardoazzo orgulje u krčkoj katedrali 1830.[19]
BIANCHINO, Santo
* popravljao zajedno s Giuseppeom Ardoazzo orgulje u krčkoj katedrali 1830.
BIEBERT, Jozsef
BIEBERT, Jozsef,[20] madžarski orguljar iz Pečuha (Pècz).
– Sagradio je orgulje u Popovcu (Beli Manastir) oko 1880. godine.
BILLICH, Karl
Austrijski orguljar iz Graza
– Sagradio je orgulje u Šišincu 1885. godine
BOLANI, Bone
BOLANI, Bone, orguljaš
* God. 1925. obavlja radove na orguljama splitske katedrale.[22]
BRANDL, Joseph
BRANDL, Joseph (Eisendorf u Bavarskoj, 1865. – Maribor, 1938.)
Slovenski graditelj orgulja.[23] U Maribor je došao 1893. godine i tu osnovao radionicu.
Gradio je orgulje sa pneumatskim prijenosom i romantičnim dispozicijama. Najveće orgulje, sa 40 registara sagradio je u Brestanici. Djelovao je u Štajerskoj i Hrvatskoj. Opus mu broji oko 150 instrumenata. U Hrvatskoj postoji 47 njegovih orgulja.Navodim one u južnoj Hrvatskoj:
– Sinac, crkva Sv. Ilije, orgulje op. 92 s početka 20 stoljeća.
– Split, crkva Sv. Frane (CONV), op. 137, god. 1931. God. 1974. pregradila i povećala Radionica Gustavo Zanin (Codroipo, Italija).
– Split, crkva Gospe od Ruzarija, dominikanci, orgulje iz 1936. god.
Godine 1932. obalja opsežnije poslova na orguljama splitske katedrale.[24]
BRAUN, Wolfgang Julius
– Varaždin, katedrala orgulje su izgrađene 1998. god.
Okušao se i u restauriranju nekoliko povijesnih orgulja, bez posebnog osjećaja za povijesnu supstancu: u Svetom Iliji, Varaždinskim Toplicama, Mošćenicama, Šibeniku (Sv. Luca i Sv. Duh), i Dubrovniku (Sv. Vlaho i Sv. Ignacije).
BREINBAUER, Leopold
BREINBAUER, Leopold. Radionicu je osnovao otac Josip 1834. u Ottensheimu, Austrija
– Nin, crkva Sv. Anselma, posjeduje njegove rabljene orgulje rađene početkom 20. Stoljeća.
CAECILIA Oesterreich Orgelbau Geselschaft A.G.
– Oko 1924. godine tvrtka je sagradila orgulje za samostan uršulinki u Varaždinu.
CALLIDO, radionica
Gaetano Callido (Este 1727, †Venecija 1813) mletački orguljar, Nakićev najbolji i najuspješniji učenik koji je za života stekao veliki ugled. Sagradio je preko 430 orgulja. Imao je 2 sina: Augustina (Agostino, 13. svibnja 1759., † 29. lipnja 1826.) i Antuna (Antonio, 11. travnja 1762. †18 studenog 1841.) koji nastavljaju voditi radionicu, ali ne za dugo. Preuzima je Jakov Bazzani, vjerojatno oko 1830. godine.
Radovi Gaetana Callida u Hrvatskoj
- God. 1767.,TROGIR, Katedrala Sv. Lovre
Orgulje su bile 12-stopne i imale su 18 registara, identičnih Nakićevim registrima. Uklonjene su 1940. godine, kada Milan Majdak iz Zagreba gradi nove orgulje za trogirsku katedralu. On je dobar dio zatečenog foničkog fundusa starih orgulja ugradio u svoje nove orgulje koje još postoje. - God.1781., OSOR, katedrala[26]
Orgulje su stradale u drugom svjetskom ratu. Godine 1972. smo zatekli hrpu ostataka. Manual je imao 45 tipaka. Imale su 21 registar. Našli smo ostatke registra Violoncelli (čempres). - God. 1780., PAZIN, crkva Sv. Nikole[27]
Ovaj podatak možemo uzeti kao pretpostavku. Danas su na pjevalištu orgulje C.V. Bossija iz 1901. godine. U prospektu je 17 svirala iz starih orgulja (Callido?), a najveća je C 8′. - God.-?, PAZIN, franjevačka crkva Marijina Pohođenja[28]
Ovaj podatak možemo uzeti kao pretpostavku. - God. 1780., RIJEKA, katedrala Sv. Vida[29]
Ovaj podatak možemo uzeti kao pretpostavku. Danas su na pjevalištu orgulje Franca Jenka (Slovenija) iz 1969. godine. - God. 1781., MALI LOŠINJ (Lussinpiccolo), crkva Sv. Antuna
Dvostruke osamstopne orgulje. Restaurirao ih je Pietro Bazzani 1879. godine. Danas imaju 22+12+3(4) registara. - God. 1782., VELI LOŠINJ (Lussingrande), crkva Sv. Antuna Opata
Ove orgulje su 1972. godine bile vrlo zapuštene, ali izvorne. Naknadno su manualnoj zračnici dodane dvije male zračnice, pa imamo 55 tonova C-c3. Orgulje imaju ukupno 20 registara. - God.1782., VELI LOŠINJ, Crkva Uznesenja Bl. D. Marije
Orgulje su 1972. godine bile prilično uščuvane i izvorne. Imaju manual od 45 tipaka i 13 registara. Dispozicija: Ripieno do XXIX, Voce umana, Flauto in XII, Cornetta i Tromboncini bassi i soprani. - God. 1787., (Op. 238), BUZET, crkva Uznesenja bl. D. Marije
Možemo reći da su i danas ovo posve izvorne orgulje. Glavna zračnica je dobila dodatak za pet novih tonova u sopranu (do f3).Imaju ukupno 20 registara. - God. 1791.(Op. 287) BUJE, crkva Sv. Servola Mučenika
Orgulje su doživjele dosta preinaka. Sačuvano je oko 70 % izvornog foničkog fundusa. Imaju ukupno 21 registar. Uspješno su restaurirane 2002. godine (Brondino Vegezzi-Bossi, Centallo). - God. 1792, .RIJEKA, Augustinci[30]
Ovaj podatak možemo uzeti kao pretpostavku. U današnjem popisu župa, crkava i samostana na području Riječke biskupije nema spomena o augustincima niti crkvi koja bi im nekad pripadala. - God. 1795., PULA, katedrala Marijina Uznesenja[31]
Nema podataka o veličini tog, danas nepostojećeg instrumenta. - God. 1797., MOTOVUN, crkva Sv. Stjepana
Nakon drugog svjetskog rata orgulje su bile devastirane i zapuštene. Orgulje su u prošlosti pretrpjele manje intervencije koje nisu umanjile izvornost. Imaju ukupno 22 registra. Obnovila ih je godine 2006. radionica Francesco Zanin, Codroipo – Udine. - God. 1805. Op. 418, ČIOVO (kod Trogira), crkva Sv. Jakova
U ovim malim orguljama sve je izvorno osim mjehova koji su uništeni 2000. godine. Manual ima 47 tipaka (C-d3). Dispozicija: Principale, Ripieno do XXII, Voce umana, Flauto in ottava od co i Cornetta. Pedal: C-co, 9 tipaka. - God. 1808. KRK, katedrala Marijina Uznesenja. Godine 1815. isplaćene su i postavljene.
Orguljama je kasnije povećan opseg dodavanjem novih malih zračnica u basu i sopranu. Imaju 22 registra. Restauracija je moguća. - God. ?, OPRTALJ, župna crkva Sv. Jurja[32]
Bile su to 8-stopne orgulje s 4-stopnim prospektom. Preinačene su i devastirane. Po zračnicama i nekim sviralama dade se zaključiti da je to bio Callidov instrument. Općenito, iako orgulje postoje premalo je izvornih elemenata u ovim orguljama i nema osnove promišljati o njihovom povratku u izvorno stanje. Godine 1903. Orgulje su uklonjene, a na njihovo mjesto je postavljen suvremeni instrument radionice Škrabl (Slovenija). - God. -?, BAKAR župna crkva (nekada katedrala) sv. Andrije
Koncepcija ovog instrumenta i svi tehnički detalji upućuju na Gaetana Callida. Crkva je sagrađena 1852. godine. Nakon toga postavljene su orgulje koje su prije bile u nekoj drugoj crkvi. Vrlo su zapuštene. Imale su 20 registara. Fonički fundus je pretrpio zamjene i redukcije. Restauracija je u tijeku.
Od navedenih 17 orgulja nisu potvrđeni podaci za njih 4 (br. 3, 4, 5, i 11). Od preostalih 13 za koje smo sigurni da ih je gradio Gaetano Callido sačuvano je njih 11.
Radovi Augustina i Antuna Callida
18. God. 1820., MILNA (otok Brač), župna crkva Blažene Gospe od Blagovijesti(godine 1822. postavio ih je i montirao Gaetano Moscatelli). Orgulje su doživjele neke nebitne promjene i redukcije u ripienu i jezičnim registrima. Manual ima 50 tipaka, C f3. Pedal je standardan, ima 17 tipaka. Dispozicija prema ugovoru: Principale bassu e soprani, Ripieno do XXXVI, Contrabassi con Ott., Voce umana Flauto in ottava bassi e soprani, Flauto in XII, Cornetta, Violetta soprani, Otavino bassi, Clarinetto composto soprani (56 canne), Tromboncini bassi e soprani, Trombe reali.
Radovi Antuna Callida
19. Godina 1824.,ŽIVOGOŠĆE (južno od Makarske), franjevačka crkva Sv. Križa. Male orgulje, imaju manual od 50 tipaka i 14 registara (Principale, Ripieno do XXVI (!) i 7 registara da concerto. Izvorne su. Godine 2006. Restaurirala ih je radionica Heferer iz Zagreba.
20. God. 1826., CRES, Katedrala Orgulje je 1903. obnovio Petar Bazzani. Još jedan veliki zahvat zbio se 1938. Pri obilasku 1972. smo zatekli 14 registara. Po svemu sudeći, iako postoji, danas je to nešto modificirani i dopunjeni Bazzanijev instrument. Ipak ga treba detaljnije proučiti radi donošenja konačnog zaključka.
Gaetano Callido i njegovi nasljednici bili su vrlo aktivni na istočnoj obali Jadrana. Imamo podatke o dvadeset orgulja. Neke od njih su u dosta dobrom stanju, neke samo zapuštene, a neke su pak pretrpjele veće promjene, no još uvijek su u takvom stanju da se mogu restaurirati uz rekonstrukciju zamijenjenih ili odstranjenih elemenata. Zatečeni instrumenti Callidovih sinova (3) uglavnom ne odstupaju od Gaetanove koncepcije. Povećan je opseg manuala i zvučna paleta obogaćena za tri nova registra: Ottavino, Violettu i Clarinetto composto.
CAMILIANI, Sebastiano
* God. 1552. popravlja orgulje u Sv. Tripuna u Kotoru.
* God. 1552 popravljao je orguljew u šibenskoj katedrali.
– God. 1552. obvezao se napraviti nove orgulje za crkvu Sv. Frane u Šibeniku.[34]
CATTERINI, Catterino
* God. 1853. obavio je opsežnije popravke na orguljama splitske katedrale.[35]
* God. 1856. u zadarskom kazalištu je izvodio varijacije na Bellinijeve opere.[36]
CECCHINI, Frano
** God. 1653. usklađivao je orgulje hvarske katedrale[37]
CECCHINI, Toma
* God.1644. popravio je orgulje hvarske katedrale.[38]
CELIDONIO Georgio
* God. 1518. popravlja orgulje u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru[39]
CELLA, Giovanni
* God. 1872. popravlja orgulje u crkvi sv. Dominika u Šibeniku.
* God. 1876. i 1882. popravlja orgulje u krčkoj katedrali.[41].
* God. 1898. obnavlja orgulje u Lovrečici, u crkvi Sv. Lovre[42]. (u orguljama zapisana godina 1869!)
* God. 1882. Intervenirao je na orguljama u crkvi Sv. Nikole (dodao Terza Mano).
* God. 1882. je vjerojatno Cella u crkvi Sv. Križa u Šibeniku prenamjenio konične registtre i ugradio Terza mano.
CESARINI Cesare Saverio
* God. 1711. popravlja orgulje hvarske stolnice (Tinto, g. 1545.)[43]
CETTI, Andrea
* God. 1857. Radikalno popravlja orgulje Dominika Moscatellija u crkvi Sv. Marije u Kotoru[45]
* Godine 1858. popravlja orgulje u krčkoj katedrali.[46]
* God. 1866. popravlja orgulje u Malom Lošinju[47]
* God. 1866. pregrađuje orgulje u crkvi Sv. Martina u Taru, Orgulje je označio kao svoje djelo. Ostavio je trag u orguljama, na poklopcu ped. zračnice: «Cetti quarantesimo suo anno 12. Aprile 1866.»
* G. 1874. popravlja orgulje u Sv. Petru u Šumi (SV. Petar i Pavao).
Zadnja vijest o njemu je za sada iz 1879. godine kad je restaurirao orgulje u crkvi S. Antonio Nuovo u Trstu.
COLOMBI, Vincenzo
Colombi je bio vrlo cijenjen i plodan mletački orguljar 16. stoljeća. Naslijedio ga je njegov učenik Vincenzo Collona, koji nakon učiteljeve smrti i dalje gradi orgulje pod firmom Colombi.
Talijanski organolog Loris Stella ja registrirao 28 orgulja orguljara Colombi. Tu je ubrojio i troje orgulja koje je Colombi radio u Dalmaciji.[48]
– Rab, katedrala, god. 1523.-24.
– Korčula, katedrala, god. 1556.-57.
– Dubrovnik, Sv. Vlaho, god. 1556.-58.
DACCI
Pietro-Antonio Dacci senior (cca 1680/85 – 19. III 1748), rodom iz Chironica u Val Levantinu, nastanjuje se Veneciji oko 1697 godine i zasniva obitelj. Po zanimanju je postolar. Ima dva sina, Francesca i Giacoma-Alvisa. Inače, prezime Daccijevih susreće se još u oblicima Dassi, Dazzi i Dacij.
Francesco Dacci senior (cca 1712. – 1784.), orguljar, učenik Petra Nakića kojega je učitelj najviše cijenio i kojemu je od 1.VI 1751. potpuno prepustio vođenje radionice i ugovaranje poslova.
Giacomo-Alvise Dacci seniori (cca 1720. – 15.VIII 1790.), drvodjelac-umjetnik, radio je kućišta orgulja za Petra Nakića, za brata Francesca i Gaetana Callido. Kod nas je radio kućište za Nakićeve orgulje u Nerežišćima na otoku Braču, 1753. godine.
Giacomo-Alvise senior je imao dva sina, Francesca-Antonija i Pietra.
Francesco-Antonio Dacci junior (18.II 1751. – 23.III 1804.), orguljar, nastavlja voditi stričevu radionicu jer ovaj nije imao nasljednika. Imao je dva braka i, koliko je poznato, sina Jakova. Pretpostavlja se da jePietro Dacci junior (24.II 1766. – 4.IV 1806.), bio orguljar u bratovoj radionici.
Giacomo Dacci, junior (20.VII 1777. – iza 5.VIII 1834.), sin Franje mlađeg, nije ostavio nikakav trag kao orguljar. Vjerojatno je poznavao orguljarstvo jer je 5. kolovoza 1834. u Veneciji obavio procjenu valjanosti novih orgulja koje je Jakov Bazzani dovršio za naručitelja iz Dalmacije, točnije za franjevačku crkvu Sv. Franje Asiškog u Imotskom.[50]
Radovi Francesca Daccija starijega u Hrvatskoj
- God. 1766. CRES, crkva Sv. Frane, konventualci. Nema detaljnijih podataka. Godine 1904. na njihovo su mjesto postavljene suvremenije orgulje koje su i danas u funkciji.[51]
- God. 1768., MAKARSKA, katedrala Sv, Marka[52]. Orgulje su postojale vjerojatno do 1846. kad je katedrala dobila nove orgulje radionice Jakov Bazzani i sinovi[53] Sada su na pjevalištu orgulje Franca Jenka (Slovenija) iz 1970. godine. U prospektu imaju 24 kositrene svirale registra Principale iz starih Bazzanijevih (?) orgulja, največa je C 8′.
- God.1771./1773.?, VISOVAC, otočić u rijeci Krki, blizu Šibenika, franjevačka samostanska crkva Gospe od Milosti. Svi detalji izrade upućuju na Francesca Daccija. Potpuno izvorne male orgulje (osim mijehova) u Nakićevoj maniri, imaju manual, ovješeni pedal i 11 registara: Principale bassi e soprani, Ripieno do XXIX i 3 registra «da concerto». Restaurirala ih je Umjetnička radionica Heferer 1977.
- God. 1775., DONJI HUMAC na otoku Braču, crkva Sv. Fabijana i Sebastijana. Orgulje su nestručno održavane, no dobrim dijelom izvorne. Imaju manual pedal i 15 registara
- Prije god. 1776., ŠIBENIK-DOLAC, crkva Sv. Križa. Svi tehnički detalji upućuju na Francesca Daccija. Orgulje su neznatno mijenjane, u dosta dobrom su stanju i izvorne u visokom postotku. Nisu restaurirane. Imaju manual, pedal i 14 registara.
- God. 1776., UMAG, crkva Sv. Pelegrina Mučenika. Velike orgulje od 20 registara. Tijekom vremena doživjele su više preinaka, no ipak je sačuvano preko 50% izvornog foničkog materijala. Restauracija je pri kraju (započeo Olivije Repec iz Austrije, dovršava Umjetnička radionica Heferer iz Zagreba).
- God. 1776., SKRADIN, nadžupsko-opatska crkva Uznesenja Bl. D. Marije. Orgulje su posve jednake kao one u Umagu, s tim da im je postotak izvornosti veći (oko 90 %). Restaurirane su 2002. godine (Umjetnička radionica Heferer iz Zagreba).
- God.1777.? CRES, Crkva Sv. Petra, benediktinke. Podatak nije provjeren. Nakon Nakićeve smrti, a i ranije, Francesco Dazzi stariji dolazi samostalno na područje današnje Hrvatske, sklapa ugovore i gradi orgulje pod svojim imenom. Ni u čemu ne mijenja tradiciju Nakićeve radionice. Jedina novost u odnosu na učitelja je ta (koliko je poznato u Dalmaciji) da ugrađuje registar Duodecima di Contrabassi u velike 8-stopne orgulje
Za sada znademo da je u Hrvatskoj sagradio 8 orgulja od kojih se za jedne pretpostavlja da su njegove. Sačuvano ih je 6 (br. 3, 4, 5, 6, 7 i 8).
Radovi Francesca-Antonija Daccija mlađega u Hrvatskoj
9. God. 1794., NOVIGRAD u Istri[54]. Giuseppe Radole ne navodi u kojoj crkvi su bile orgulje ni kada su uklonjene.
DATIS, Martin
Bio je u Kopru 1565. i u Pieve di Gemona 1558.[55]
Pretpostavlja se da je ovaj orguljar više godina živio u istočnim regijama; u Kopru 1560. do 1653. i 1565., u Piranu 1567 i 1576.[56].
* U Šibenskoj katedrali je 1563. godine dodao nove registre postojećim orguljama, a iste je 1575. g. popravljao.[57].
* Godine 1574/75. Generalno je obnovio fra Venturine orgulje u splitskoj katedrali.[58]
DE BENI, Carlo
* 1667. i 1668. bio je pozvan u Veneciju radi obnavljanja (orgulja) u Sant’Angelo Raffaele i S. Maria del Giglio. 1679. imenovan je obnoviteljem orgulja Sv. Marka u Veneciji.[59]
* Koncem 17. stoljeća preuređuje i povećava orgulje u franjevačkoj crkvi Svete Marije od Polja blizu Vižinade, kasnije prenijete u Labince.
* Navodno, godine 1690. u Dubrovniku za samostansku crkvu Sv. Frane gradi velike orgulje od kojih i danas stoji monumentalno kućište, među najljepšima u Hrvatskoj[60].
* Godine 1702. u Splitu preuređuje katedralne orgulje, djelo fra Venture iz 1412. godine.[61]
DECARLI, Ivan
* Godine 1877. popravlja Nakićeve orgulje u Nerežišćima.[62]
DE CORTE, Pietro
– God. 1858. gradi orgulje br. 30 u Fažani.
DE LORENZI, Giovanni Battista
Radovi De Lorenzija u Hrtvatskoj
– God. 1856. gradi orgulje u Segetu Donjem, obnova je u tijeku.
– God. 1870. gradi orgulje u Vižinadi, crkva Sv. Jeronima(Istra).
– God. 1870. gradi orgulje u Višnjanu, crkva Sv. Kvirika i Judite.
– God. 1881. gradi orgulje u Kaštel Lukšiću, crkva Uznesenja BDM.
* God.1872. sa sinom Antoniom obnavlja orgulje u Rovinju.
DEL CHIARO, Ettore
* Oko god. 1880. popravljao je orgulje Gaetana Moscatellija u dominikanskoj crkvi u Bolu na Braču.[65]
* God. 1880. nabavio je orgulje Domenica Moscatellija iz 1784. g. negdje u srednjoj Dalmaciji, popravio ih i prodao župnoj crkvi u Mulu (Boka Kotorska).[66]
God. 1881. natjecao se za posao redovitog održavanja velikih i malih orgulja i harmonija u splitskoj katedrali. Ugovor je napisan 1886., no Del Chiaro ga nije potpisao.
* God. 1884. popravljao orgulje u crkvi Sv. Frane u Šibeniku.[67]
* God. 1885. popravljao je orgulje hvarske katedrale.[68]
* 1886. g. popravljao je manual i mjehove na orguljam splitske katedrale[69].
* (-) Vis, crkva Uznesenja BDM. Na dasci s redukcijama za manual zapisano: «Ettore del Chiaro 1886. Luglio». Da li je popravljao orgulje ili je gradio nove?
– God. 1886. gradio je orgulje za crkvu Sv. Dominika u Splitu[70].
– God. 1886. popravlja Nakićeve orgulje u Nerežišćima.[71]
Oko 1886. godine osniva radionicu u Splitu[72].
– Pustinja Blaca (Brač), crkva Uznesenja BDM, navodno je1884. g. sagradio orgulje za tu crkvu. Podatak nije provjeren.
DE MOSCHETTI, Leonardo
* Čilipi, crkva Sv. Nikole, na ukladi nad manualom orgulja, s unutarnje strane, plavom kredom ili pastelom nečitko zapisano: «De Moschetti/ 5/8/1902»
* Čilipi, crkva Sv. Nikole, na zračnici je zapis olovkom: «Leonardo D Moschetti di 20/10/1908 accordò».
* Čilipi, crkva Sv. Nikole, na čelu zračnice manuala, točnije na okviru zračne komore, zapisano je olovkom: «Quest’organo è stato riparato 3 volte dal signor Nobile De Moschetti, ultima volta 30/7/1922».
* Vela Luka, na Korčuli, crkva Sv. Josipa, na Bazzanijevim orguljama zapis na desnoj ukladi kućišta, iznutra: «Leonardo De Moschetti riparò 7/12/1907»
* U Tisnome, u crkvi Sv. Duha, u orguljama zapis: «Reparato od accordato/ dal …Moschetti di/ 18 Giugno 1908.»
* Biograd na Moru, ž.c. Sv. Stošije, na pokl. Zračnice: «De Moschetti, terza volta, 1929»
DÈ MOYSÈ, Antonio Lodovico
* God. 1724. popravlja orgulje u Piranu.[76]
– God. 1727. Gradi orgulje za crkvu Sv. Lovre u Šibeniku.
* God. 1728, Bol na Braču, dominikanska crkva, popravlja orgulje[77].
– God. 1732., Zadar, Sv. Mihovil (trećoredci), prepravlja orgulje
* God. 1743., Trst, Sv. Petar, popravlja orgulje.[78]
* God. 1746., Trst, S. Giusto popravlja orgulje.[79]
– God. 1747., Korčula, popravlja orgulje u katedrali.[80]
God. 1747. je boravio u Rijeci.[81]
DENER, Ivan
DENER, Ivan (Osijek 1949., orguljar u Feričancima[82]
Struku je izučio u radionici Heferer. Radionicu je osnovao 1973. g. Pretežno se bavi popravljanjem orgulja.
DE PLAMIS, Bartul
DERNIČ, Anton
Gradio je orgulje sa pneumatskim prijenosom i romantičnim dispozicijama te muzičke automate.
– Sv. Vid na ot. Krku, crkva Sv. Mihovila Arkanđela, orgulje- automat god. 1913., op.72.
– U Trvižu, u crkvi Gospe od Sv. Krunice orgulje su iz 1931. godine.
DEV, Franc Ksaver
– U Hrvatskoj je sagradio samo jedne orgulje, u Gerovu 1856. godine.
DI FIORINI, Donato
DOBNIK, obitelj
Radionica je osnovana 1869. godine u Zagrebu i njen rad je moguće pratiti do 1913. godine. U radu je radionica slijedila razvoj orguljarske struke.
DOBNIK, Juraj, orguljar,sin Sebastiana (Zagreb, 1872.- 1943.)[85]
Zanat je izučio kod oca od kojega je preuzeo radionicu 1913. godine.
Radovi Jurja Dobnika
– U Zagrebu, u kapeli Ranjenog Isusa su jedine orgulje koje je Juraj sagradio. Podatak nije provjeren.
* 1916. g., Kutina, ž. c., popravak orgulja
* 1926. g. popravljao je orgulje u Belgradu.
* Pregrađuje Montecucchieve orgulje u šibenskoj katedrali 1931. g.(uvodi pneumatiku).
DOBNIK, Sebastijan, (1834.- 1913.), izučio je zanat u Mariboru i Grazu.[86]
Radovi Sebastijana Dobnika
– Natkrižovljan, župna crkva, gradnja novih orgulja 1891. g.
– Vetovo, župna crkva, gradnja novih orgulja 1898. g.
– Drivenik, crkva Sv. Dujma, gradnja orgulja na prijelazu 19/20. st.
– Senj, katedrala Uznesenja BDM, orgulje građene početkom 20. stoljeća.
– Šišljavić, župna crkva, gradnja novih orgulja 1903. g.
– Šćitarjevo, župna crkva, granja novih orgulja 1904. g.
– Turke, župna crkva, gradnja novih orgulja oko 1907. g.
– Klanac, crkva Uznesenja BDM, grdnja orgulja 1907. g.
– Novska, župna crkva, gradnja novih orgulja 1912. g.
* Šibenik, u dva navrata popravljao glasovir koji je sada u vlasništvu obitelji Fulgosi, 1898. i 1900.
* Savski Nart, ž.c., pregradnja orgulja 1879.
* Kupinec, ž.c., popravak orgulja1880.
* Samobor, franjevački samostan, popravak orgulja 1885.
* Bistra (Poljanica), ž. c., povećanje orulja 1887.
* Gušće, ž. c., popravak orglja 1888.
* Plešivica, ž.c., popravak orgrulja 1889.
* Plešivica, kapela Sv. Franje, popravak orgulja 1889.
* Galgovo, ž. c., popravak orgulja 1890.
* Šišinec, ž. c., obnova i pregradnja orgulja 1890.
* Marija gorica, ž. c., popravak orgulja 1893.
* Pušća, ž. c., popravak orgulja 1896.
* Kalinovac, ž. c., popravak orgulja 1901.
* Sveti Petar Čvrstec, ž. c., pregradnja sviraonika 1902.
* Gradec, ž. c., popravak orgulja1903.
* Kalinovac, ž. c., popravak orgulja 1903.
* Bednja, ž. c., popravak orglja 1904.
* Osekovo, ž. c., popravak orgulja1908.
* Stari Farkaši, ž. c., popravak orgulja 1911.
* Garešnica, ž. c., pregradnja orgulja 1911.
DOLZAN, Angelo
DOLZAN, Angelo, (Trst 1839. – 1906.), orguljaš, skladatelj i orguljar (njegova je bila stolarija, a svirale je kupovao od Bazzanija). Gradio je i harmonije.[87]
*God. 1887. obnavlja orgulje Beniamina Zanin u Vodnjanu.
* God. 1888., crkva Marijina Navještenja, Pićan (Istra)
* God. 1890., DOBROTA (Boka Kotorska), crkva Sv. Eustahija.
* God. 1896., Momjan, crkva Sv. Martina.
DONATO di Nicolò
EBNER, Leonhardt
– Krapinske Toplice, oko 1860.
– Sv. Marija na Muri, 1869/70.
EISL, Johann Georg
Zanat je vjerojatno izučio kod J. C. Egedachera u Salzburgu. U Ljubljanu je došao 1741. godine. U Hrvatskoj je sagradio četvore orgulje:
– Marija Gorica (1759.)
– Donja Kupčina (1759.)
– Svetice (1761.)
– Sv. Petar u Šumi (oko 1770.)
EISENBARTH, Ludwig
Njemačka
– Split, kapelica Bezgrješne Dj. Marije (službenice milosrđa), pozitiv s pedalom je sagrađen 1981.
EISENBARTH, Wolfgang
– Pula, katedrala BDM, godina gradnje 1960. Postavljene u Puli 2000. g.
ERHATIĆ, radionica
Radovi radionice Erhatić:
– Djurdjic, župna crkva, gradnja orgulja 1899.
– Preseka, župna crkva, gradnja orgulja 1902.
– Carevdar, župna crkva, gradnja orgulja 1903.
– Kraljevica, crkva Sv. Nikole bisk., orgulje s početka 20. stoljeća
– Miholec, župna crkva, gradnja orgulja 1906.
– Ilova, kapela župe Kutina, gradnja orgulja 1906. (orgulje bez pedala)
– Pogančec, kapela, gradnja orgulja 1906.
– Gušće, župna crkva, gradnja orgulja 1908
– Sv. Petar Orehovec, gradnja orgulja 1908.
– Dubovec, župna crkva, , gradnja orgulja 1910.
– Križevci, kpela Sv. Križa, gradnja orgulja 1912.
– Kalnik, župna crkva, gradnja orgulja oko 1912.
– Križevci, kapela Majke Božije Koruške, godina?
* Bizovac, župna crkva, popravak 1925.
* Branko Erhatić je popravljao orgulje u splitskoj katedrali 1937. i 1938. g.[91]
FABING, radionica
obitelj orguljara podrijetlom iz Apatina. Radionica u Osijeku osnovana je 1848. godine. U svom djelovanju do početka 20. st. prihvaćaju nove tekovine razvoja orguljarske struke. Gradili su manje klasicističke orgulje sa mehaničkom trakturom a kasnije romantične instrumente sa pneumatskom trakturom i sa 6-8 registara na 1 manualu i pedalu.
FABING, Andrija (Apatin, prije 1810. – Osijek, 1871.)
Orguljar, utemeljitelj radionice u Osijeku. Zanat izučio kod K. Fischera iz Apatina.
Radovi Andrije Fabinga
– Osijek, kapucinski samostan, gradnja orgulja 1857.
– Đakovo, župna crkva Svih Svetih, gradnja orgulja 1859.
– Trnava, župna crkva, gradnja orgulja oko 1860.
– Gorjani, župna crkva, gradnja orgulja, 1861.
– Vrbica, župna crkva, gradnja orgulja 1865.
FABING, Lorenz (Lovro),
Brat Andrije, (Apatin, prije 10. 8. 1820. – Osijek, 15. 10. 1914.) brat Andrije, orguljarski zanat učio kod K. Fischera u Apatinu. Razvio je najjaču orguljarsku djelatnost radionice Fabing. Sagradio je 9 instrumenata.
Radovi Lovre Fabinga
– Gradnja pozitiva (sada je u Muzeju Slavonije u Osijeku), 1850—1860.
– Beli Manastir, župna crkva, gradnja orgulja oko 1865.
– Osijek, kapucinski samostan, gradnja orgulja 1871.
– Bizovac, gradnja orgulja 1880.
– Aljmaš, gradnja orgulja 1880.
– Velika Kopanica, gradnja orgulja 1889.
– Šljiboševci, gradnja orgulja 1889.
– Sikirevci, gradnja orgulja 1889.
– Podgorač, gradnja orgulja 1892.
– Retkovci, gradnja orgulja 1896.
FABING, Ferdo-Karlo,
(Osijek 1860.-1920.) sin Lovre-Lorenza, orguljar i pijanist. Prvi je u radionici Fabing počeo graditi orgulje sa pneumatskom trakturom. Sagradio je 5 instrumenata.
Radovi Ferde-Karla Fabinga
– Kutjevo, župna crkva, gradnja orgulja 1892.
– Drenovci, župna crkva, gradnja orgulja 1898.
– Veliškovci, župna crkva, gradnja orgulja 1902.
– Rokovci, župna crkva, gradnja orgulja 1904.
– Ivanovac, župna crkva, gradnja orgulja 1906.
Radionica Fabinga je bila jedina orguljarska radionica u Slavoniji te njihovi instrumenti predstavljaju nacionalne spomenike kulture. Posebno valja izdvojiti orgulje u: ž. c. u Đakovu (Andrija oko 1850.), ž. c. u Bizovcu (Lovro-Lorenz 1880.), ž. c. u Sikirevcima (Lovro-Lorenz 1889.) i c. kapucina u Osijeku (Lovro-Lorenz 1870.).
FILLINI, Leone
* Popravljao orgulje kod benediktinki u Cresu tridesetih godina dvadesetog stoljeća[93].
FILIPUŠIĆ, fra Jerolim Jere
God. 1828. pregovara sa crkovinarstvom splitske katedrale u vezi popravka katedralnih orgulja. Nije dobio posao.
* God. 1829. Daccijeve orgulje u franjevačkoj crkvi Gospe od Milosti na otočiću Visovcu, blizu Šibenika, popravio je (accomodato) fra Girolamo (Jerolim) Filipušić.
* God. 1833. otklanja sitne kvarove na orguljama splitske katedrale.[94]
* God. 1833. je intervenirao na orguljama u Sutivanu.[95]
* God. 1834. montira i postavlja nove orgulje graditelja Giacoma Bazzanija na pjevalište crkve Sv. Frane Asiškog u Imotskome.
* God. 1838. popravlja Nakićeve orgulje u Nerežišćima.
FONDRA, Papio
Godine 1652. je u Šibeniku. Crkva sv. Frane[96]
Godine 1657. je u Šibeniku. Katedrala.
FONTANA, Giuseppe
* God. 1688. i 1689. popravlja Lupinijeve orgulje u Novoj crkvi BDM u Šibeniku. Možda pripada obitelji Papafonda (orguljaši kapele Marciani).
FRA URBANO
FRA VENTURA
GABRIELLI, Francesco
– Godine 1488. gradi “un organo a la moderna” za katedrallu Sv. Tripuna u Kotoru.[97]
GEISSLER, Carl
– Oštrice, gradnja orgulja oko 1842. (pretpostavka L. Šabana)
* Goričan, popravak orgulja 1853.
* Jakopovec, popravak pozitiva 1859.
– Varaždin, crkva kapucinskog samostana, gradnja orgulja 1860.
* Zelendvor, dvorska kapela, popravak pozitiva a1862.
GIACOBBI, Braća
– Šibenik, Nova crkva BDM, orgulje su izgrađene 1859.
– Jelsa, župna crkva Sv. Fabijana i Sebastijana god. 1886.
GIACOBBI, Luigi
* God. 1886. obavlja neke radove na orguljama u crkvi Sv. Križa u Šibeniku
GIADROV, don Toma
* God. 1719. popravio je orguljice u samostanskoj crkvi sestara benediktinki Sv. Spasa (danas pravoslavna crkva) u Šibeniku.
GIOVANNINI, Mario
* God. 1927. obnavlja Girardijeve orgulje u crkvi Sv. Nikole u Barbanu.
* God. 1930. popravlja orgulje u Završju u crkvi Rođenja B. D. M.
* God. 1930. obavio je supstitucija rekviriranih prospektnih svirala na tučekovim orguljama u Plominu (Sv. Juraj).
* God. 1936. popravljao je orgulje braće Zupan u Tinjanu.[100]
GIRARDI, Giuseppe
Giuseppe Girardi je orguljar koji vjerno slijedi mletačko-dalmatinsku graditeljsku tradiciju. Tek neznatno odstupa u izboru melodijskih registara «da concerto». O njemu imamo malo podataka. Potječe iz Rossano Veneto (sjeverno od Vicenze), vrlo blizu Venecije, u kojoj i oko koje su stoljećima djelovale brojne orguljarske radionice.
Radovi Josipa Girardija
– God. 1843. gradi orgulje, za crkvu Sv. Nikole u Barbanu.
– God. 1846. gradi orgulje za crkvu Sv. Vida i Modesta u Grožnjanu.[101]
* God. 1842. obnovio je orgulje u Rovinju (vjerojatno u crkvi Sv. Eufemije)[102]
* God. 1851. obnovio je orgulje u crkvi Sv. Filipa u Makarskoj.
* God. 1851. obnovio je orgulje u katedrali u Krku.
* God. 1856. pregrađuje orgulje u crkvi Sv. Jeronima u Pučišćima.
* God. 1861. pregradio je Kilarevićeve orgulje u crkvi Gospe Gusarice u Komiži i posve izmijenio Kilarevićevu koncepciju.
* Između god. 1861. i 1864. obnavlja orgulje u crkvi Sv. Nikole u Šibeniku.
* God. 1870. Intervenira na orguljama u crkvi Sv. Martina u Svetom Lovreču Pazenatičkom.
GORŠIČ, Franc
* Prezid, crkva Sv. Vida muč., orgulje op 42 ili 43, godi. 1885.
HALL, Janes
* 23. lipnja 1911. popravljao orgulje u Ličkom Lešću (Potočnjak, g. 1885.)
HEFERER, radionica
Tvrtka za gradnju orgulja, harmonija i klavira osnovana 1849. godine u Grazu. Od 1868. djeluje u Hrvatskoj, prvo u Karlovcu a od 1870. u Zagrebu. Tvrtka je u radu slijedila sve tekovine stilskog razvitka (klasicizam, romantizam, moderna) kao i tehničkog razvitka orgulja (mehničke, pneumatske, elektropneumatske trakture, te zračnica s kliznicama i čunjićima). Tvrtka Heferer kroz 4 generacije sagradila 263 orgulje, a od 1971. godine je restaurirala 58 povijesnih i spomeničkih orgulja. Opusi Heferera nalaze se u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, Vojvodini i Bosni i Hercegovini. Za svoj rad tvrtka je dobila priznanja: Veliku medalju u Budimpešti (1885.), Zlatnu kolajnu u Osijeku (1892.), Veliku milenijsku kolajnu u Budimpešti (1896.), Počasno priznanje Talijanske akademije znanosti i umjetnosti (1897.), Medalju grada Varaždina (1968.).
HEFERER, Michael (Mijo), (Graz, 4. 8. 1825. – Zagreb, 13. 5. 1887.)
Osnivač tvrtke Heferer. Izučio kod J. Krainza u Grazu a usavršavao se kod raznih tvrtki u Beču, Linzu i Salzburgu. Sagradio niz orgulja u Austriji i 21 orgulje u Hrvatskoj. Najznačajniji opusi u Hrvatskoj: Veleševec (1874.), Gradec kod Vrbovca ( 1880.), Marija Bistrica (1882.).
HEFERER, Ferdo, (Graz, 25. 5. 1853. – Zagreb, 23. 4. 1928.)
Nećak Michaela i nasljednik tvrtke. Zanat izučio kod Michaela H. Od njegova preuzimanja tvrtke 1887. godine tvrtka nosi ime “M. Heferera udova i sin”. Sagradio 117 orgulja. Najznačajniji opusi: Sarajevo katedrala (1889.), Požega sv. Lovro op. 162 (1897.), Zagreb sv. Ivan Krstitelj op. 185 (1901.), Krapina sv. Nikola B. op. 183 (1903.), Zagreb sv. Blaž (1911.).
FAULEND-HEFERER, August, (Zagreb, 2. 8. 1881. – 9. 1. 1944.)
Sin sestre Ferde Heferera). Učio kod Ferde Heferera. Proširio djelatnost tvrtke Heferer otvaranjem salona klavira svjetskih tvornica Grotrian-Steinweg, Bechstein, Bösendorfer i Steinway & Sons. Sagradio je 9 orgulja. Najznačajniji opusi: Legrad op.242 (1931.), Zagreb kap. dječačkog sjemeništa op. 243 (1932.).
FAULEND-HEFERER, Ivan, (Zagreb, 10. 4. 1927. – )
Sin Augusta Faulenda-Heferera. Učio kod oca Augusta, potom se usavršavao u Njemačkoj i Austriji. Sagradio je 14 novih orgulja te restaurirao oko 58 povijesnih i spomeničkih orgulja i pozitiva. Najznačajniji njegov opus: Šibenik sv. Frane op.260 (1969.).
Radovi radionice Heferer
MICHAEL HEFERER
– Rečica (kod Karlovca), ž. c., gradnja orgulja1867.
– Karlovac – Banija, ž. c. Sv. Tri Kralja, gradnja orgulja iza 1868.
– Ladvenjak, ž. c., gradnja orgulja1871/72.
– Zagreb, ž. c., Sv. Marije, gradnja orgulja 1872.
– Gundinci, ž. c., gradnja orgulja 1872. gradnja orgulja 1872/73.
– Vrhovec, ž. c., gradnja orgulja 1874.
– Veleševec, ž. c., gradnja orgulja1874.
– Veliko Trgovišće, ž. c., gradnja orgulja 1875.
– Udbina, ž. c., gradnja orgulja 1875.
– Jezerane, ž. c., gradnja orgulja 1875.
– Draganec G., ž. c., gradnja orgulja 1879.
– Martinska Ves, ž. c., gradnja orgulja oko 1879.
– Crni Lug, ž. c., gradnja orgulja (god. ?)
– Otočac, ž. c., gradnja orgulja (god. ?)
– Kratečko, ž. c., gradnja orgulja 1880.
– Donja Stubica, ž. c., gradnja orgulja 1880.
– Gradec, ž. c., gradnja orgulja 1880.
– Zagreb, Josipovac, samostan sestara Magdalenki, gradnja orgulja (god. ?)
– Mostar, ž. c., gradnja orgulja 1881.
– Sežana (Slovenija), ž. c., gradnja orgulja 1881/82.
– Marija Bistrica, ž. c., gradnja orgulja 1881/82.
– Kalinovac, ž. c., gradnja orgulja 1882.
* Pregrada, preseljenje orgulja iz zagrebačke katedrale 1882.
– Vinski Vrh, kapela župe Marije Bistrice, gradnja orgulja 1882.
– Kraljev Vrh, ž. c., gradnja orgulja 1883.
– Skakavac (kod Karlovca), ž. c., gradnja orgulja 1883.
– Požeške Sesvete, ž. c., gradnja orgulja 1883.
* Tuhelj, ž. c., popravak orgulja1883.
– Zagreb, nadbiskupsko sjemenište, gradnja orgulja1884.
– Markuševac, ž. c., gradnja orgulja1884.
– Dubranec, ž. c., gradnja orgulja 1884.
– Mala Lomnica, kapela župe Velika Gorica, gradnja orgulja 1884. G., op.90.
– Cerovec Barilovički, ž. c., gradnja orgulja 1884.
* Marija Gorica, ž. c., popravak orgulja1884.
– Zagreb, evangelička crkva, gradnja orgulja 1884/85.
– Međurić, ž. c., gradnja orgulja 1885.
– Lipovljani, ž. c., pregradnja i popravak 1885.
– Majkovac, kapela župe gradnja orgulja oko 1885.
* Brckovljani, vjerojatno popravak oko 1885.
– Stenjevec, ž. c., gradnja orgulja 1885.
– Zabok, ž. c., gradnja orgulja 1885.
– Ivanec, ž. c., gradnja orgulja 1887.
FERDO HEFERER
– Mače, ž. c., gradnja orgulja 1887.
– Šandrovac (kod Bjelovara), ž. c., gradnja orgulja 1887.
– Donji Mosti, ž. c., gradnja orgulja 1888.
– Križovljan, ž. c., gradnja orgulja 1888.
– Sveta ana, ž. c., gradnja orgulja oko 1888.
– Sarajevo, katedrala, gradnja orgulja 1889.
– Lipik, kapela, gradnja orgulja 1889.
– Zlatar, ć. c., gradnja orgulja oko 1889.
– Zagreb, crkva Sv. Katarije, gradnja orgulja 1890.
– Maglaj, ž. c., gradnja orgulja oko 1890.
– Križevci, župna crkva, gradnja orgulja oko 1890.
– Pušća, župna crkva, gradnja orgulja oko 1890.
* Peteranec (kod Koprivnice), pregradnja orgulja oko 1890.
– Zagreb, crkva Sv. Marka, gradnja orgulja oko 1890., op. 134.
– Nevinac, župna crkva, gradnja orgulja 1891.
– Zajezda, župna crkva, gradnja orgulja 1891.
– Donja Voća, župna crkva, gradnja orgulja 1891., op. 111.
– Gola, župna crkva, gradnja orgulja 1892.
– Sipak (možda Sisak, zapis u orguljama nečitak) god.?
– Lukovdol, župna crkva, gradnja orgulja 1893.
– Vrapče, župna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 137.
– Krašić, župna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 137.
– Erdevik (Srbija), župna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 140.
– Vukmanić, župna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 142
– Bokšić župna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 143.
– Cerje, župna crkva, gradnja orgulja 1893., op. 145.
Valis selo??? 1893.
– Banja Luka, gradnja orgulja 1893.
– Zagreb, učiteljska škola, gradnja orgulja 1893.
– Začretje, župna crkva, gradnja orgulja 1894., op. 147.
– Križevci, Kapela Majke Božje Koruške, gradnja orgulja 1894.
– Mihovljan, župna crkva, gradnja orgulja 1894.
– Jastrebarsko, župna crkva, gradnja orgulja 1894., op. 148.
– Mala gorica, župna crkva, gradnja orgulja 1894., op. 150.
– Šemovci, kapela župe Virje, gradnja orgulja 1894., op. 152.
– Sveti Ivan Žabno, župna crkva, gradnja orgulja 1895., op. 154.
– Breznički hum, župna crkva, gradnja orgulja 1895., op. 155.
– Jelenje, župna crkva, gradnja orgulja 1896.
– Oštarije kod Ogulina, župna crkva, gradnja orgulja 1896., op. 158.
– Velika Gorica župna crkva, gradnja orgulja 1896., op. 159.
– Lovrečen, kapela, gradnja orgulja 1896., op. 160.
– Prilišće, župna crkva, gradnja orgulja 1896., op. 161.
– Požega, crkva Sv. Lovre, gradnja orgulja 1896., op. 162.
– Vrbje, župna crkva, gradnja orgulja 1896., op. 163?
– Stara Ploščica, župna crkva, gradnja orgulja 1896., op. 163?
* Tolisa (Bosna i Hercegovina), pregradnja orgulja oko 1896.
– Tuhelj, župna crkva, gradnja orgulja 1897.
– Novo Čiće župna crkva, gradnja orgulja 1898., op. 165.
– Sarajevo, kapela u Zavodu sestara milosrdnica, gradnja orgulja oko 1898., op. 167.
– Maruševec, župna crkva, gradnja orgulja oko 1898., op. 169.
– Gradina, župna crkva, gradnja orgulja oko 1890.
– Županja, župna crkva, gradnja orgulja 1899., op. 170.
– Belovar Moravče, župna crkva, gradnja orgulja 1899., op. 173? (U Ogulinu ista oznaka opusa).
– Ogulin, župna crkva, gradnja orgulja 1899., op. 173.
– Štorije u Kranjskoj (Slovenija), gradnja orgulja, godina ?
* Samobor, župna crkva, popravak orgulja 1899.
– Granešina, župna crkva, gradnja orgulja 1899.
– Remete, župna crkva, gradnja orgulja 1900., op. 174.
– Zagreb, kapela Zavoda za Slijepe, gradnja orgulja 1900.
– Dugo Selo, župna crkva, gradnja orgulja 1900.
– Kostajnica, župna crkva, gradnja orgulja 1901., op. 178.
– Gornji Miklouš, župna crkva, gradnja orgulja 1901., op. 181.
– Zagreb, crkva Sv. Ivana Krstitelja, gradnja orgulja 1901., op. 185.
– Trogir, dominikanska crkva, gradnja orgulja 1902.
– Postojna u Kranjskoj (Slovenija), župna crkva, gradnja orgulja 1902.
– Pakrac, župna crkva, gradnja orgulja 1902., op. 176.
– Krapina, župna crkva, gradnja orgulja 1903., op. 183.
– Privlaka (kod Vinkovaca), župna crkva, gradnja orgulja 1903., op. 184.
– Završje (kod Karlovca), župna crkva, gradnja orgulja 1904., op. 180Becmen
– (Bečmen), evangelička crkva, gradnja orgulja 1904.
– Završje (kod Začretje), kapela Sv. Ane, gradnja orgulja 1904., op. 187.
– Sv. Rok (Lovinac), župna crkva, gradnja orgulja 1904., op. 188.
– Vrbovečki Rakovec, župna crkva, gradnja orgulja 1905., op. 189.
– Sibinj, župna crkva, gradnja orgulja 1906., op. 189.
– Zagreb, župna crkva Sv. Vinka, gradnja orgulja 1906., op. 191
– Josipdol, župna crkva, gradnja orgulja 1906., op. 192.
– Sesvete, župna crkva, gradnja orgulja 1906., op. 194.
– Zagorje (kod Ogulina), župna crkva, gradnja orgulja oko 1906.
– Podgora, župna crkva, gradnja orgulja 1907., op. 197.
– Đurđevac, župna crkva, gradnja orgulja 1907., op. 199.
– Pisarovinska Jamnica, župna crkva, gradnja orgulja1907.
– Hrnetić (Karlovac), župna crkva, gradnja orgulja oko 1907.
– Osijek, franjevačka crkva, gradnja orgulja1908., op. 202.
– Škrljevo, župna crkva, gradnja orgulja 1908., op. 196? (istu oznaku opusa imaju orgulje u Rečici).
– Novaki, gradnja orgulja oko 1908., op. 201.
– Čučerje, župna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 203.
– Ravna Gora župna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 204.
– Vugrovec, župna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 205.
– Vrpolje (kod Đakova), gradnja orgulja 1909., op. 206.
– Vrbovec, župna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 207.
– Kraljeva Sutjeska (Bosna i Hercegovina), župna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 208.
– Klakar, župna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 209.
– Štivica, župna crkva, gradnja orgulja 1909., op. 210.
– Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište, gradnja orgulja, god.?
– Vinica, gradnja orgulja 1910., op. 213.
– Trnjani, župna crkva, gradnja orgulja 1910., op. 214.
– Punitovci, župna crkva, gradnja orgulja 1910., op. 215.
– Gornja Bučica, župna crkva, gradnja orgulja 1910., op. 216.
– Slavetić, župna crkva, gradnja orgulja 1911., op. 217.
– Tounj, župna crkva, gradnja orgulja 1911., op. 218.
– Tučepi, gradnja orgulja 1911., op. 219.
– Zagreb, župna crkva Sv. Blaža, gradnja orgulja 1911., op. 232.
– Petrinja župna crkva, gradnja orgulja 1913., op. 219.
– Štefanje, župna crkva, gradnja orgulja 1913., op. 220.
– Donji Desinac, kapela župe Plešivica, gradnja orgulja 1913., op. 221.
– Solin, župna crkva, gradnja orgulja 1913., op. 221.
– Vaska, kapela Sv. Martina župe Sopje, gradnja orgulja 1913., op. 223.
– Svilaj (kod Slavonskog Broda) župna crkva, gradnja orgulja 1913., op. 224.
– Sisak, sinagoga, gradnja orgulja 1914., op. 227.
– Sopje, župna crkva, gradnja orgulja 1914., op. 230.
– Oriovac župna crkva, gradnja orgulja 1914., op. 230.
– Oriovac, župna crkva, gradnja orgulja 1914., op. 225.
– Kamensko, župna crkva, gradnja orgulja 1914., op. 226.
– Harkanovci, župna crkva, gradnja orgulja 1915., op. 228.
– Piškorevci, gradnja orgulja 1915., op. 229.
– Virje, župna crkva, gradnja orgulja 1916., op. 231.
– Rečica, gradnja orgulja 1916., op. 196-??? (nejasno, Rečica se spominje 3 puta).)
* Rečica, župna crkva, popravak orgulja 1916.
– Klanjec, župna crkva, gradnja orgulja 1917., op. 232.
– Sveta Marija na Muri, župna crkva, gradnja orgulja 1918.
– Bartolovec, župna crkva, gradnja orgulja 1921., op. 234.
– Zagreb, crkva Sv. Petra gradnja orgulja 1923.
* Sveta Klara, župna crkva, postavljanje rabljenih orgulja 1924.
– Dekanovec, župna crkva, gradnja orgulja 1927., op. 235.
AUGUST FAULEND-HEFERER
– Zagreb, kapela u bolnici sestara milosrdnica, župna crkva, gradnja orgulja 1928., op. 236.
– Zagreb, sinagoga, župna crkva, gradnja orgulja 1929., op. 240.
– Zagreb, ž. c. Sv. Marije, gradnja orgulja 1930., op. 241.
– Legrad, župna crkva, gradnja orgulja 1931., op. 242.
– Zagreb, kapela dječačkog sjemeništa, gradnja orgulja 1932., op. 243.
– Zagreb, muzička škola „Polyhimnia“, gradnja orgulja 1934., op. 244.
– Zagreb, ž. c. Sv. Marka, pregradnja i povećanje orgulja F. Heferera iz 1890. g., op. 134 (nova numeracija opusa je 247.
– Zagreb, Muzička akademija, pregradnja i povećanje Brandlovih orgulja 1938., op.248.
– Zagreb, ž. c. Sv. Josipa, gradnja orgulja 1939., op. 249.
IVAN FAULEND-HEFERER
* Križovljan, ž. c., popravak Hefererovih orgulja 1951.
– Blato na korčuli, župna crkva, gradnja orgulja 1958., op. 250
– Kruševo (Bosna i Hercegovina), župna crkva, gradnja orgulja 1958., op. 251.
– Kaštel Novi, župna crkva, gradnja orgulja 1960., op 252.
– Mostar (Bosna i Hercegovina), franjevačka crkva, gradnja orgulja 1961., op. 253.
– Zagreb, ž. c. Sv. Petra, gradnja orgulja 1963., op. 254.
– Zagreb, samostan sestara dominikanki, gradnja orgulja 1964., op. 255.
– Konjic (Bosna i Hercegovina) župna crkva, gradnja orgulja 1964., op. 256.
– Široki Brijeg (Bosna i Hercegovina), franjevački samostan, gradnja orgulja 1964., op. 257.
– Kravarsko, župna crkva, gradnja orgulja 1966., op. 258.
– Šibenik, crkva Sv. Frane, gradnja orgulja 1969., op. 260.
– Kreševo (Bosna i Hercegovina), župna crkva, gradnja orgulja 1970., op. 251.
– Dubrava (Međimurje) župna crkva, gradnja orgulja 1971., op. 259.
– Zagreb, samostan sestara Učiteljice naše Gospe, gradnja orgulja 1971., op. 261.
* Šibenik, crkva Sv. Frane, restauracija Nakićevihorgulja 1971.
– Sremska Kamenica (Srbija), župna crkva, gradnja orgulja 1972., op. 262.
* Varaždin, muzej, restauracija pozitiva iz Borla 1975.
* Zagreb, crkva Sv. Obitelji, pregradnja dvojih orgulja u jedne 1976.
* Lepoglava, ž. c. , restauracija orgulja 1977.
* Visovac, franjevački samostan, restauracija orgulja 1977.
* Cres, samostan benediktinki, restauracija orgulja 1978.
* Tisno, župna crkva, obnova orgulja 1982.
* Gornji Ladić, kapela, restauracija pozitiva1982.
* Čazma, ž. c., restauracija orgulja 1983.
* Milna na Braču, ž. c., restauracija orgulja1984.
* Sremska Kamenica (Srbija), restauracija orgulja 1984.
* Goli Breg (Brezovica), restauracija pozitiva 1987.
* Zadar, crkva Sv. Mihovila, restauracija orgulja 1990.
* Sveti Petar u Šumi, ž. c., restauracija orgulja 1991.
* Šćitarjevo, ž. c., obnova orgulja1991.
* Škrip, Zavičajni muzej, obnova tafelklavira 1991.
* Kotari, franjevački samostan, restauracija pozitiva 1992.
* Komiža, crkva Gospe Gusarice, obnova orgulja 1993
* Poreč, crkva Gospe od Anđela, obnova orgulja 1993.
* Trški Vrh kod Krapine, restauracija orgulja1995.
* Omiš, ž. c., obnova orgulja 1996.
* Zagreb, crkva Sv. Petra, obnova orgulja 1996.
* Solin, crkva Gospe od Otoka, obnova orgulja 1997.
* Ozalj, ž. c., obnova orgulja 1997.
* Trg kod Ozlja, kapela, obnova orgulja 1997.
* Sveti Križ Začretje, ž. c., obnova orgulja 1997.
* Završje kod Svetog Križa Začretje, kapela Sv. Ane, obnova pozitiva 1997.
* Tučepi, ž. c., obnova orgulja 1997.
* Opatija, crkva Sv. Jakova, obnova orgrulja 1997.
* Povja, ž. c., restauracija orgulja 1997.
– Dicmo, župna crkva, gradnja orgulja 1998., op. 263.
* Kalinovac, ž. c., obnova orgulja 1998.
* Karlovac, glazbena škola, obnova harmonija s pedalom 1999.
* Labor, kapela Majke Božje Gorske, restauracija pozitiva 1999.
* Belec, ž. c., obnova orgulja 1999.
* Požega, crkva Sv. Lovre, restauracija orgulja 2000.
* Tuhelj, ž. c., obnova orgulja 2001.
* Krapinske Toplice, ž. c., obnova orgulja2001.
* Mače, ž. c., obnova orgulja 2001.
* Veleševec, ž. c., restauracija orgulja 2001.
* Sela kod Siska, ž. c., restauracija orgulja 2001.
* Kostrena, ž. c., obnova orgulja 2001.
* Duboševica, ž. c., obnova orgulja2002.
* Osijek (Tvrđa), crkva Sv. Antuna, restauracija orgulja 2002.
* Skradin, ž. c., restauracija orgulja 2002.
* Trogir, crkva Sv. Petra, obnova orgulja 2003.
* Donja Stubica, ž. c., obnova orgulja 2003.
* Supetar, ž. c., restauracija orgulja 2003.
* Valpovo, kapela dvorca Normann-Prandau, obnova orgulja 2003.
* Sopot, kapela, restauracija pozitiva 2004.
* Oprisavci, ž. c., obnova orgulja 2004.
* Umag, ž. c., restauracija orgulja 2004.
* Svetice, pavlinski samostan, restauracija orgulja 2004.
* Konjšćina, ž. c., restauracija orgulja 2004.
* Križ – Novoselec, ž. c., restauracija orgulja 2004.
* Rab, ž. c. Uznesenja BDM, restauracija orgulja 2004. [104]
HEILINGER, Johann
– Godine 1850. sagradio je orgulje u Glini, župna crkva
* Godine 1851. popravljao je orgulje u franjevačkom samostanu u Samoboru.
– Godine 1857. sagradio je pozitiv u Karlovcu – Dubovcu za crkvu Marije Snježne.
HESSE, Karlo
* U svibnju 1845. crkovinarstvo splitske katedrale je potpisalo preliminarni ugovor s Karlom Hesseom, orguljarem iz Trsta, na iznos od 128,19 fiorina. Budući da Hesse nije započeo s radovima u planiranom roku crkovinarstvo je tražilo da se konačno izjasni oko posla. U ožujku1846. Hesse je došao u Split, potvrdio ranije potpisani ugovor i započeo s otklanjanjem kvarova. Predviđao je da će posao okončati za 20 dana. Mora da je u tijeku radova uvidio da će izgubiti više vremena, zbog čega je zahtijevao dopunu ranije sklopljenog ugovora. Prema novome dokumentu crkovinarstvo se obvezalo da će povećati naknadu u srazmjerus troškovima nastalim u tijeku trajanja radova. Iznad očekivanja poslovi su trajalioko 35 dana. Hesse je posao dobro obavio, jer je mimo dogovorene primopredaje isplaćen. U ugovoru je, naime, stajalo da će stručni nadzor izvršiti okružni inženjeruz asistenciju nekog eksperta. Idućih 6 godina nisu zabilježeni nikakvi izdaci za orgulje, što je jamstvo da je Hesse uistinu solidno obavio svoj posao.[106]
– U Bribiru, u crkvi Sv. Petra i Pavla sagradio je orgulje 1881.
HOLUB, Vaclav, Venceslav
Zanat izučio kod Hinka Šiffnera u Pragu. U Hrvatsku dolazi 1907. godine i otvara radionicu u Požegi.
Radovi Venceslava Holuba
– Jasenovac, župna crkva, gradnja orgulja 1911.
* Dubica, ž. c., popravak orgulja 1911.
* Dubica, ž. c., popravak orgulja 1912.
– Stražeman, župna crkva, gradnja orgulja 1915., op. 6.
– Požega, franjevački samostan, gradnja orgulja 1916., op. 7.
– Crikvenica, župna crkva Uznesenja BDM, gradnja orgulja 1916. g.
– Lovreča Varoš, župna crkva, gradnja orgulja 1916.
– Vetovo, župna crkva, gradnja orgulja 1918., op. 9.
* Dubovec (kod Križevaca), ž. c., popravak orgulja 1919.
– Slakaovci, župna crkva, gradnja orgulja 1920., op. 10.
* Bebrina, ž. c., pregradnja orgulja 1920.
* Kutjevo, ž. c., popravak orgulja 1920.
* Đakovo, katedrala, popravak orgulja 1920.
* Dalj, ž. c., popravak orgulja 1923.
– Daruvar, župna crkva, gradnja orgulja 1925.
* Travnik (Dolac), popravak orgulja 1925.
* Gornji Bogićevci župna crkva, gradnja orgulja 1927.
– Davor, crkva Mariue Kraljice i Sv. Jurja, gradnja orgulja 1933.
HOPFERWIESER Konrad
– Dol (Brač), crkva Očišćenja BDM, op. 32, na prijelazu 19/20. st.
HORVAT, Tihomil
Orguljarsku struku je učio kod Wolfganga Brauna i u Škofijskoj orglarskoj delvnici Hoče kod Maribora. Specijalizaciju za uporabu elektronike i elektroničkih sklopova u orguljama stekao je u radionici Laukhuff. Tvrtku „Mala orguljarska radionica“ osnovao je 1995. g.
Radovi Tihomila Horvata
* 1988. Kotoriba, župna crkva, popravak
* 1988. Štrigova, kapela Sv. Jeronima, popravak
* 1989. Goričan, župna crkva, popravak orgulja
* 1989. Prelog, župna crkva, popravak orgulja
* 1990. Gornji Mihaljevec, župna crkva, obnova orgulja
* 1991. Novo Selo Rok, kapela, obnova pozitiva
* 1997. Vela Luka, župna crkva, restauracija i rekonstrukcija orgulja
* 2000. Prelog, župna crkva, popravak orgulja
* 2001. Mali Lošinj, župna crkva, popravak orgulja
* 2002. Dubašnica, župna crkva, sanacija orgulja
* 2002. Varaždin, župna crkva Sv. Nikole, popravak orgulja
* 2003. Koprivnica, ž. c. Sv. Nikole, popravak orgulja
* 2003. Virovitica, franjevački samostan, restauracija orgulja
* 2004. Koprivnica, crkva franjevačkog samostana, obnova orgulja
* 2008.- 2012. Šibenik, crkva Sv. Duha, radovi na dovršenju restauraciji Lupinijevih orgulja iz 1640. g., posebno na tonskom oblikovanju.
* 2012. Bakar, crkva Sv. Andrije, u tijeku je restauracija Callidovih orgulja
HUBMANN, Julio
– Ciglenica, župna crkva, gradnja orgulja 1885.
– Golubinci, župna crkva, gradnja orgulja 1885.
– Svinjar (Davor), župna crkva, gradnja orgulja 1886.
JÄGER, Cirijak
– Kloštar Ivanić, franjevci, gradnja orgulja 1737.
– Čakovec, franjevački samostan, gradnja orgulja 1740.- 1746.
– Kanjiža, franjevački samostan, gradnja orgulja 1746.- 1749.
– Virovitica, franjevački samostan, gradnja orgulja 1749.- 1755.
– Nova Rača (kod Bjelovara), franjevački samostan, gradnja orgulja oko 1753.
– Varaždin, franjevački samostan, gradnja orgulja 1756.
JENIKO, radionica
Slovenska orguljarska tvrtka u Šentvidu kod Ljubljane. Opus tvrtke je veći od 200 sagrađenih
orgulja. Gradili su orgulje do veličine tri manuala sa pedalom. Osnivač radionice je Franc Jenko
(Topola pri Mengešu, 1894. – ?, 1969.), a nakon njegove smrti radionicu je preuzeo Francov sin Anton Jenko (Ljubljana 1931.- Mengeš 2009.)
Radovi Franca Jenka
– Kostrena Lucija, crkva Sv. Lucije, sagradio orgulje 1930.
– Rijeka, crkva Srca Isusova (sestre), orgulje su građene 1931. god.
– Dubrovnik, cr. Sv. Frane (mala braća), znatno povećao Riegerove orgulje g. 1935.
– Dubrovnik, crkva sv. Vinka Paulskoga, op. 41, god. 1940.
– Primošten, crkva Sv. Jurja, orgulje op. 48, godina 1941.
– Rijeka-Trsat, crkva Gospe Trsatske, orgulje su građene oko 1940.
– Rijeka, crkva Gospe Lurdske, op. 67, god. 1953.
– Šibenik, crkva Gospe Van grada, orgulje op. 83, god. 1958.
– Sinj, crkva Čudotvorne Gospe Sinjske, orgulje op. 91, god. 1958.
– Pula, crkva Sv. Ante (OFM), orgulje op.95, god. 1961.
– Metković, crkva Sv. Ilije, orgulje op 103., god. 1963.
– Sumartin (Brač), crkva Sv. Martina, franjevci, orrgulje op.104, god. 1964.
– Rijeka-Vežica, Crkva Sv. Terezije od Malog Isusa, org. op. 109, god. 1965.
– Split, crkva Gospe od Poišana, orgulje op. 112, god. 1966. (Jenko je pregradio stare orgulje iz 19. stoljeća).
– Šibenik, katedrala Sv. Jakova, orgulje op.119, god. 1967. (Jenko je pregradio stare orgulje).
– Opuzen, crkva Sv. Stjepana prvomuč., sagradio orgulje op. 121, god. 1969.
– Rijeka, katedrla Sv. Vida, orgulje op. 124, god. 1969.
* God. 1966. popravljao orgulje u crkvi Sv. Pelagija u Novigradu istarskom.
JENKO, Antun, sin Franca (Ljubljana 1931.- Mengeš 2009.)
– Makarska, crkva Sv. Marka, orgulje op. 128., god. 1970.
– Punat (Krk), crkva Sv. Trojice, orgulje op.186, god. 1984.
– Karojba, crkva Svih Svetih opus 192, god. 1985.
– Dubrovnik, crkva Sv. Petra, op.193, god. 1986.
– Bibinje, crkva Velike Gospe, sagradio orgulje op. 207, god. 1989.
– Zadar, crkva Sv. Marije (benediktinke), op. 214, god. 1991.
* Godine 1997. popravlja orgulje u Košljunu, cr. Navještenja Marijina.[111]
– Pićan, crkva Navještenja BDM, godina granje 1997.
JEREMITZ, Matija
* Kneginec, postavljanje i uređenje orgulja nabavljenih u Začretju 1816.[112]
* Posavski Bregi i Lupoglav, prijedlog dispozicije 1825.
* Vukovoj, popravak pozitiva 1829.
– Dropkovec, gradnja orgulja 1834.
KAČIĆ, fra Ivan
Ladislav Šaban: «Od Hrvata se spominju kao Nakićevi učenici dva franjevca, Luka Terzić (1741) i Ivan Kačić (1745), ali meni se čini da i u svećeniku Mihovilu Kargotiću, s kojim je Nakić 1753. postavljao orgulje u Nerežišću i Supetru, valja gledati daljnjeg učenika Nakićeva.»[113]
KARGOTIĆ,don Mihovil
God. 1753. pomaže Petru Nakiću postaviti nove orgulje u župnoj crkvi Gospe od Karmen u Nerežišćima. L. Šaban pretpostavlja da je on učio orguljarstvo u Nakićevoj radionici.[114]
KAUFMANN, Johann M.
– U crkvi Gospe od Zdravlja u Krku je njegov pozitiv s pedalom, mehanički prijenos, kliznice.[115]
– Svetvinčenat, crkva Uznesenja Marijina, orgulje su sagrađene 1912. god.
– Split, crkva Gospe od Zdravlja, orgulje iz 1961. god.
KILAREVIĆ, Stjepan
– Komiža, crkva Gospe Gusarice sagradio orgulje god. 1670.
KIRIGIN, Frane
* 1840. i 1841. godine izvodi sitnije popravke na orguljama splitske katedrale[116]
KLEUKER, Hans-Detlef
– Dubrovnik, crkva sv. Križa, orgulje iz god. 1966.
KLIŠEVIĆ, don Vicko
– G. 1775. sagradio je orgulje u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku.[117]
– G. 1787. sagradio nove orgulje za korčulansku katedralu (2 manuala, 54 tipke)[118]
KOCH, Obitelj
– Dubrovnik, crkva Sv. Jakova na Višnjici, orgulje su građene oko god.1978.
KOSTREVEC, Velimir
Radovi Velimira Kostrevca
* Bjelovar, ž. c. Sv. Terezije, sanacija 1990/91.
* Ivanić Grad, ž. c. Sv. Petra, elektronizacija 1991.
* Martinska Ves, popravak orgulja 1992.
* Kaštel Lukšić, popravak orgulja 1992.
* Dubrovnik, sestre ančele, elektrifikacija prijenosa (s Gabrielom Posavcem) 1993.
* Split, dominikanska crkva, elektrifikacija prijenosa (s Gabrielom Posavcem) 1994.
* Kaštel Kambelovac, crkva Sv. Mihovila, elektrifikacija prijenosa i obnova orgulja 1995.
* Markuševac, ž. c., elektrifikacija prijenosa (s Gabrielom Posavcem) 1995.
* Varaždin, kapucinski samostan, elektronizacija (s W. J. Braunom) 1996.
* Kneginec, ž. c., elektronizacija (s W. J. Braunom) 1996.
* Marija Bistrica, elektronizacija (s O. Repecom) 1997.
* Gornja Stubica, crkva Sv. Jurja, rekonstrukcija i elektronizacija (s O. Repecom) 1998.
* Dubrava kod Čazme, ž. c., popravak orgulja oko 1998.
* Zagreb, crkva Sv. Jeronima, sređivanje i postavljanje rabljenih orgulja i elektronizacija (s O. Repecom) 2000.
* Preko (Ugljan), sređivanje i postavljanje rabljenih orgulja (s O. Repecom) 2001.
* Dubrovnik, crkva Sv. Vlaha, elektronizacija orgulja 2001.
* Banja Luka (Bosna i Hercegovina), katedrala, sređivanje i postavljanje rabljenih orgulja (s O. Repecom) 2002.
* Zagreb, crkva Sv. Marka elektronizacija orgulja 2003.
* Sveti Martin na Muri, ž. c., elektrifikacija prijenosa (s G. Posavcem) 2003.
* Vukovina, ž. c., elektronizacija orgulja 2004.
* Varždin, crkva samostana uršulinki, elektronizacija orgulja (s W. J. Braunom) 2004.
* Cirkvena, crkva Pohođenja BDM, sanacija orgulja (s O. Repecom) 2004/05.
* Opatija, crkva Navještenja BDM, sanacija orgulja (s O. Repecom) 2004/05.
* Zagreb, katedrala, obnova orgulja 2005.
KRALJIĆ, Horacije
* Intervenirao na orguljama T. Tonolija u crkvi Sv. Ignacija u Dubrovniku.
Zapis na jednoj tipki manuala: «Premjestio orgulje, generalno ih popravio i naštimao: Kraljić Horacije Dubrovnik VIII i IX mjesec 1966. g.»
KRISTIĆ, Petar
* Godine 1929. popravlja orgulje u krčkoj katedrali.[120]
KUCLAR, Albino
* God. 1954. popravljao je De Lorenzijeve orgulje u Vižinadi: blokirao je 6 registara i ugradio bučno električno puhalo.[121]
KUNAD, Eduard
* God. 1881. obnavlja Nakićeve orgulje u župnoj crkvi Sv. Martina u svetom Lovreču Pazenatičkom i ugrađuje novi mijeh.
* God. 1881. čisti i ugađa orgulje Petra De Corte u Fažani.[122]
* God. 1882. sagradio je male orgulje za crkvu Sv. Frane u Rovinju.[123]
* God. 1883. popravlja orgulje u krčkoj katedrali.[124]
* God. 1887. i 1906. popravlja Eislove orgulje u Sv. Petru u Šumi (crkva Sv. Petar i Pavao)
* God. 1887. prva cjelovita obnova Eislovih orgulja u pavlinskoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Svetom Petru u Šumi.
LAPČIĆ, fra Šime
– Grobnik, gradnja orgulja 1771.
LAUKHUFF, August
– Split, kapelica Navješt. Gospodinova (milosrdnice Sv. Vinka), orgulje izgrađene 1984. g.
LENARČIČ, Andrej
* Godine 1988. obnovio Zupanove orgulje u Omišlju na Krku.
LETIĆ, fra Gaetano
– Dubrovnik, crkva Sv. Frane, male orgulje od 6-7 registara, bile su smještene u donjem koru iza glavnog oltara. Njih spominje fra Bernardin Sokol 1936. godine kao neupotrebljive «jer im je mehanizam popustio».[126]
* Split, katedrala. Godine 1902. i 1903. preuređuje tek napravljene orgulje Gaetana Zamfrette koje je ovaj loše napravio za splitsku katedralu[127]
* Stari Grad na Hvaru, godine 1907. intervenira na orguljama kod dominikanaca.[128]
LINDAUER, Franjo
– Bedenica župna crkva, gradnja orgulja 1929., op. 1.
* Bebrina, ž. c., popravak orgulja 1929.
– Biškupec, župna crkva, gradnja orgulja 1930.
– Sveti Ilija (Obrež), župna crkva, gradnja orgulja 1931.
* Sveti Đurđ (kod Ludbrega), ž. c., popravak orgulja 1931.
* Kravarsko. Ž. c., pregradnja i postavljanje orgulja prenesenih iz Zagreba 1931.
* Split, kapucinski samostan, popravak orgulja 1932.
* Varaždinske Toplice, ž. c., popravak orgulja 1932.
* Subotica, franjevački samostan, pregradnja orgulja 1933.
* Nedelišće, ž. c., popravak orgulja 1933.
* Osijek, franjevački samostan, popravak orgulja 1934.
* Osijek, kapucinski samostan, pregradnja orgulja, 1934.
* Valpovo, ž. c., popravak orgulja 1934.
* Stara Kanjiža, ž. c., pregradnja orgulja 1934.
* Breznički Hum, ž. c., popravak orgulja 1935.
* Vinica, ž. c., popravak orgulja.
LINGIARDI
– God. 1856. sagradili su nove orgulje za dominikansku crkvu Sv. Jeronima u Rijeci.
LOPŠIĆ, don Ivan
* God. 1789. za 168 lira popravlja orgulje u crkvi Sv. Dominika u Šibeniku[130]
LUISIANI, Rodolfo i Valentino
* God. 1935. obnovili su Zanfrettine orgulje u Brtnonigli
LUPINI, Nicolò
Prema pisanju don Krste Stošića (Šibenik) Lupini su bili porijeklom iz Vergade (Vrgade), mjesta na istoimenom otočiću između Murtera i Pašmana, nasuprot Draga blizu Biograda na Moru. Nikola Lupini pok. Lovre imao je radionicu u Zadru i Mlecima.
– 3. X 1639. ugovara gradnju novih orgulja za Novu crvku Bl. D. Marije u Šibeniku za 300 dukata (odnosno 2.289 lira i 6 solda). Plaćena mu je akontacija u iznosu 400 lira. Orgulje su bile dovršene 10. VI 1640 kad mu je plaćen i preostali iznos, a dobio je i kozlića na dar.[131]
G. 1640. obavljao je službu orguljaša u crkvi Sv. Frane u Šibeniku.
– Dana 9.VI 1940. godine šibenska katedrala je načinila ugovor S Nikolom Lupini za nove orgulje za cijenu od 854 dukata . To se imalo namiriti iz ostavštine od 1500 dukata koje je crkvi darovao arhiđakon Ivan Krstitelj Divnić oporukom od 6. II 1637. godine, ali radi ratovanja s Turcima, kad su polja bila zapuštena, prihodi se nisu mogli skupiti. Tek na 4 VIII 1672. godine Danijel i Ivan Divnić, braća baštinici, uzimaju obvezu da će isplatiti svotu od 5.829 lira (Notar. Arhiv suda, 82.III.2229-32.).
*U kolovozu 1643. godine popravio je svoje orgulje u Novoj crkvi u Šibeniku za 60 lira.
* 25.XII. 1643. i 31. III. 1644. ugađa orgulje u S. Giovanni in Bragorau Veneciji[132].
Oporuku je napisao 21. X. 1644. iz koje se vidi da je sin pok. Lovre i da ima braću Šimuna i Andriju kojima je ostavio 10 dukata. Preminuo je dan kasnije u pedesetoj godini života.[133] Uzrok smrti je visoka temperatura koja je trajala 8 dana.
10. I 1645. godine braća Andrija i Šimun Vergadich reč. Lupini pokojnog Lovre, iz našeg primorskog mjesta Vrgade daju punomoć Martinu Mardešku u Šibeniku, da ih zastupa pred vlastima u Mlecima, gdje je prošlih dana preminuo njihov treći brat Nikola Vergadin reč. Lupini oeguljar (Notar. Arhiv suda, 75. I. 55.).
LUPINO Simon
Uprava stolne crkve (katedrale u Šibeniku) učinila je ugovor 23. XII. 1600. godine s Šimunom Lupinom iz Zadra (habitante a Zara), graditeljem orgulja, koji će za 150 dukata popraviti organ (Notarski spisi suda, sv. 53.II i 72. M Simonić).
– Učinio je istog dana ugovor za izradu novih orgulja za crkvu Sv. Frane u Šibeniku od 7 registara i glavnom cijevi od 5 stopa za 220 dukata (Notar. Arhiv suda, sv. 53., fasc. II., 171.). Orgulje su dovršene u srpnju 1601.
– Godine 1604. Simon Lupino habitante a Zara gradi nove orgulje za dominikansku crkvu u Bolu na otoku Braču.
Uprava katedrale obećava mu 29. 12. 1609. da će mu plaćati 10 dukata na godinu da uzdrži u redu orgulje (notarski arhiv suda, 53. II. 239.).
Ovaj je Šimun 13. 03. 1602. godine zakupio u Šibeniku od Malog kaptola zemljišne prihode na 3 godine.
Šimunova žena zvala se Kata.
Bio je mrtav 1613. godine, ali je njegova tvornica i dalje radila.
LUXSIO, Juraj
* 1711. popravlja orgulje u hvarskoj katedrali.[134]
Magister MARCUS
– God. 1443. sagradio je orgulje za franjevačku crkvu u Zadru.[135]
MAJDAK, Milan
Orguljarsku struku je učio kod F. Heferera i F. Lindauera.Od 1927. godine radi zajedno sa F. Lindauerom a od 1931. samostalno. Za svoj rad je dobio 1938. godine priznanje na Zanatskoj izložbi u Zagrebu i 1954. godine priznanje Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Majdak je sa Lindauerom sagradio 3 a samostalno 10 ogulja.[137]
Radovi radionice Lindauer/Majdak
– 1928., Bedenica, op. 1
– 1930., Biškupec
– 1931., Sveti Ilija (Obrež)
* Vrapče 1928.
* Samobor 1929.
* Kravarsko 1931.
* Sv. Đurđ kod Ludbrega 1931.
* Subotica 1931.
* Nedelišće 1931.
* Kraljevec na Sutli 1931.
Radovi radionice Majdak
– 1937.,Antunovac, op. 5
– 1937., Dubrava kod Čazme, op. 6
– 1938., Zlarin, op. 7
– 1938., Granešina, op. 8
– 1939., Đurđin, op. 10
– 1940., Cirkvena, op. 11
– 1940., Tavankut, op. 12
– 1942., Đakovo
– 1946., Mađarevo
– 1948., Tuhelj, op. 27
* Zagreb, župna crkva Sv. Ivana Krstitelja 1937.
* Subotica, franjevački samostan 1938.
* Trogir, katedrala 1940,
* Osijek, kapucinski samostan 1940.
* Zagreb, evangelička crkva 1942.
* Kraljevec na Sutli 1945.
* Krapje 1947.
* Samobor, franjevački samostan 1948.
* Štrigova 1948.
* Šišljavić 1958.
* Oko g. 1960 intervenira na Bazzanijevim orguljama u crkvi Sv. Marka u Korčuli.
* Krapje 1961.
* U Bazzanijevim orguljama u Ložišćima zapis: «Popravljeno i postavljen motor 15.III.1962./majdak»
* Samobor, franjevački samostan 1965.
* Zagreb, kapela Sv. Roka 1965.
* Marija Gorica, ž. c. 1968.
* Subotica, franjevački samostan 1969.
* Nerežišća 1969.
* Đakovo, župna crkva 1973
MAJSTOR TOMA
– 1557. g. popravljao je i usklađivao orgulje u hvarskoj katedrali.[138]
MALACHOWSKY, Andrej Ferdinand
Ljubljanski orguljar češkoga podrijetla. Kao dvadesetogodišnjak došao u Sloveniju.U Hrvatskoj je sagradio 5 instrumenata.
– Praputnjak, crkva Sv. Josipa, godina gradnje 1870.
MALUSÁ, Domenico
* God. 1931. intervenira na Girardijevim orguljama u Vodnjanu (reducira 3 registra).
MALVESTIO, Gregorio
MALVESTIO, Domenico
– Godine 1910. gradi orgulje u Dajli (Istra)[140]
MASCIONI, Vincenzo
– God. 1933. sagradio orgulje s tri manuala i pedalom za katedralu Marijina uznesenja u Puli. Demontirane su 1944. g.
MAYER, Gebrüder, Fekdkirch-Vorarlberg
– Zadar, Sv. Stošije (Katedrala), Op.74, god.1890.
– Prvić Luka, crkva Sv. Marije od Milosti, početak 20. Stoljeća
– Rogoznica (šibenska), orgulje op. 1667?, god. 1908.
– Korčula, crkva Sv. Nikole, god. 1914.
– Cavtat, crkva Sv. Nikole, op. 129, god. 1938.
MAYER, Gerd
* Split, konkatedrala Sv. Petra, orgulje su sagrađene god. 1988.
MILAVEC, Ivan
* Košljun (Krk), crkva Navještenja Marijina, orgulje op. 11, god. 1908.
MILOVČIĆ, Stjepan
* God. 1684. popravlja orgulje u korčulanskoj katedrali.
* God. 1684. ponovo je uspostavio orgulje u hvarskoj katedrali (Marco Tinnto, 1517.) koje su 1683. bile demontirane i uskladištene u sakristiji. Ostao je u Hvaru kao orguljaš i 1685.[142]
* God. 1697. ponovno popravlja orgulje u korčulanskoj katedrali.[143]
* God. 1711., nakon udara groma, ponovno popravlja oštećene orgulje korčulanske katedrle.[144]
MODUN, Giuseppe
* God. 1887. popravlja orgulje u crkvi Sv. Dominika u Šibeniku
* God. 1888. popravlja orgulje u crkvi Sv. Križa i Šibeniku
* God. 1896. izmješta orgulje u crkvi Sv. Dominika u Šibeniku na novu poziciju radi radova na pročelju crkve i starom koru. Tada je obavio reparaturu, obnovio potezne žice u svirnom prijenosu i napravio novi mijeh.
* God. 1897. također obavlja neke zahvate na orguljama u crkvi Sv. Dominika u Šibeniku.
* God. 1902. obnovio je registar-imitator Tić za orgulje u crkvi Sv. Križa u Šibeniku (na kotliću je štancan slijedeći teksr: GIUSEPPE MODUN RIMODERNO/ ANNO MCMII).
* God. 1907. opet intervenira na orguljama u crkvi Sv. Dominika u Šibeniku. (Giuseppe Modun / Fabbricatore d’organi / 1907)
* God. 1909. izmješta orgulje u crkvi sv. Dominika u Šibeniku na novoizgrađeni kor.
* U crkvici Sv. Nikole u Šibeniku, na unutarnjoj strani poklopca pedalne zračnice, tintanom olovkom, na lošem talijanskom, zapisala je nevješta ruka: Giuseppe Modun riparatura del 1914 in Dizembre/ anno della gvera europea. * Desno je dodan još jedan zapis: Altri lavori esegvidi al Domo folo e tubi/ costrudi da me nel 1888 in Borgo de mar 1890/ san Domenico e san Lovr’zo a ….. a ….. ….. / organo novo a Zara vecia de 1873 a 1875Pretpostavljam da se radi o vrlo vještom lokalnom orguljaru.
MONDELLA, Jerolim
– Sagradio je kućište za orgulje koje je za crkvu Sv. Frane u Šibeniku sagradio Šimun Lupino iz Zadra (ugovor od 27. veljače 1602.[145]).
MONTECUCCHI, Aleks
* Sa ocem je 1802. popravljao orgulje u crkvi Sv. Dominika u Šibeniku.
MONTECUCCHI, Vicko
– Orguljar iz Ancone koji je 1801. sagradio orgulje Op. 51. za šibensku katedralu Sv. Jakova.
Godine 1802. sa sinom Aleksom popravlja orgulje u crkvi dominikanaca u Šibeniku.
MORATO Josip
– Donio je 1659/60. druge orgulje u crkvu Sv. Franje u Cresu, kada je sagrađen novi kor.[146]
MOSCATELLI, radionica
Nikola (Niccolò, Niccoletto) Moscatelli, učenik Petra Nakića, vrlo cijenjen mletački orguljar. Imao je radionicu u Veneciji, u «Campo de mori S. Morsilian». Šaban je uspio prikupiti podatke o Nikoli za period od 1760. do 1771. godine[147], a Giuseppe Radole upotpunjuje spoznaje o ovom orguljaru.[148] Navodi vrijeme koje je Nikola preveo u Nakićevoj radionici od 1738. do 1754. godine.
Dominik (Domenico) Moscatelli, sin Nikolin[149], rodio se u Veneciji oko 1744. godine, a preminuo prije 25. studenog 1788. (ne zna se gdje). Godine 1780. nastanio se u Zadru i osnovao orguljarsku radionicu. Nema podataka da je samostalno gradio orgulje u Italiji, pa se nameće zaključak da je prije preseljenja u Zadar bio aktivan u očevoj radionici. Po Šabanovim pretpostavkama Dominik je sagradio oko četrdesetak orgulja.[150] Nije li vjerijatnije da je Dominik označivši orgulje u Hvaru kao opus 17 (1786. g.) imao u vidu radionicu Moscatelli i ne radionicu Dominik Moscatelli?
Pavao (Paolo) Moscatelli se spominje kod obnove orgulja u crkvi Sv. Tereze u Veneciji 1774. godine. G. Radole pretpostavlja da je on brat Dominiku.[151]
Gaetano Moscatelli, sin Dominikov, rođen je u Veneciji oko 1765. godine.[152] S ocem dolazi u Zadar 1780. Preminuo je u Milni na otoku Braču, 24. siječnja 1822. godine. Svoje prve orgulje gradi 1786. u Poljudu kraj Splita. Od 1792. boravi u Pučišćima, od l799. u Korčuli, a od 1809. do 1815. godine je u Zagrebu. Sigurni smo da je 1818. opet u Dalmaciji.
Gaetano je došao u Hrvatsku vrlo mlad; bilo mu je petnaestak godina, a ocu 36. Svoj cijeli radni vijek je proveo u Hrvatskoj. Tu se i oženio, stekao prijatelje, a tu je i preminuo. Ubrajama ga među hrvatske orguljare. Zapis u njegovim zadnjim orguljama (Šibenik, op. 52, g. 1818.) upućuje na zaključak da je sagradio ukupno 52 instrumenta, što je teško povjerovati. Ako znademo da je svoje prve orgulje sagradio 1786., a zadnje 1818. godine, računica govori da je kroz 32 godine sagradio 52 orgulje, odnosno svake dvije godine je gradio po 3 instrumenta. Da li je mala i vječno siromašna Dalmacija bila u ekonomski dovoljno jaka za tako brojne narudžbe? Moguće je da se brojka od 52 novosagrađena instrumenta odnosi na radionicu Moscatelli (Nikolu, Domenika i Gaetana), a ne samo na Gaetana..
Nema podataka da je Gaetano radio u Mlecima. S toga mislim da ga možemo uvrstiti među hrvatske graditelje orgulja.
Isepo Moscatelli, brat Gaetanov o kojemu znademo samo to da je s Gaetanom živio u Pučišćima 1793.[153]
Dominik-Vicko (Domenico-Vincenzo) rođ. 1789., Nikica (Niccoletto) rođ. prije 1793. i Jakov (Giacomo) rođ.1795. su sinovi Gaetana. Prema Šabanu,[154] lako je moguće da su Dominik i Jakov rano preminuli.
Donosim jednu bilješku Miljenka Grgića[155]: «God. 1822. Gaetano je umro, ali su njegovu orguljarsku tradiciju nastavila njegova tri sina. Jedan od njih se potpisivao “profesor organist Moscatelli”, kao i otac. To znademo iz zapisnika jedne sjednice crkovinarstva 1828., kada je prihvaćen njegov troškovnik oko ponovnih popravaka katedralnih orgulja.»
Radovi Nikole Moscatellija u Dalmaciji
Nikola je u Nakićevoj radionici proveo 16 godina, od 1738.-1754., a potom se osamostaljuje.
– PRČANJ, crkva Sv. Marije, a popravlja ih Nikolin sin Domeniko 1774.[156] Uklonjene su tijekom prvog svjetskog rata.
– KOTOR, crkva Sv. Josipa, sagrađene 1762. godine. To je pozitiv (4′), ima 6 registara. Prilično je devastiran.
Ladislav Šaban navodi pouzdane podatke za 6 orgulja koje je sagradio Nikola Moscatelli, [157] a G. Radole u svojoj recenziji navodi još 7 koje je Nikola sagradio ili ugovorio do 1760. godine, [158] pa ih je ukupno 13. Od tog broja 11 orgulja je sagrađeno u Italiji (Venezia, Treviso i Lorenzago di Cadore), a dvoje na krajnjem jugu ondašnje Dalmacije, u Boki kotorskoj, koja danas pripada Crnoj Gori.
Radovi Dominika Moscatellija u Dalmaciji[159]
1. God. 1777., Op. 17., HVAR, Franjevački samostan
Nisu poznati podaci o dispoziciji. Orgulje su kao posve dotrajale uklonjene iza prvog svjetskog rata.
2. God. 1780., NIN, crkva Sv. Anselma.
Imaju 13 registara. Pri evidenciji 1972. godine orgulje su bile vrlo zapuštene i devastirane. Godine 1989. orgulje su demontirane i uskladištene, što je učinjeno radi sanacije i proširenja pjevališta. Ostaci orgulja su detaljno proučeni i deponirani u crkvicu na groblju u Ninu.
3. God. 1786., HVAR, Katedrala.
Orgulje su imale 14 registara, a bile su među najvećim Dominikovim orguljama u Dalmaciji. Uklonjene su sredinom XX stoljeća. Napomena: Sačuvani dijelovi ovih orgulja (dobar dio foničkog fundusa i nešto ostalih dijelova) su prije dvadesetak godina prebačeni u Županijski muzej u Šibeniku.
4. God. 1786., TROGIR, katedrala Sv. Lovre
Dominik Moscatelli je po narudžbi ugradio manje orgulje (kao drugi instrument), u velike dvanaeststopne orgulje Gaetana Callida. Prema podacima koje navodi F. Bulić[160] Moscatellijeve orgulje su mogle imati oko 10 registara. Godine 1940. zagrebački orguljar Milan Majdak je sagradio nove orgulje, a u njih je ugradio dio foničkog materijala iz Callido-Moscatellijevih orgulja.
Imamo sigurne podatke da je Dominik izradio i dvoje orgulje u Boko-kotorskom zaljevu (Danas u Crnoj Gori):
5. Godina 1771. Op. 1.(?), KOTOR, crkva Sv. Marije
U ovom orguljama je bila cedulja s Dominikovim zapisom gdje je uz ostalo zapisao da su mu 33 godine. L. Šaban pretpostavlja da su orgulje mogle imati 12-14 registara.[161] Orgulje su kao dotrajale uklonjene nakon prvog svjetskog rata.
6. Godina 1784. MUO, crkva Sv. Kuzme i Damjana, orgulje imaju 10 registara.
Radovi Gaetana Moscatelli u Hrvatskoj
7. God. 1786., POLJUD, kod Splita, franjevački samostan
Šaban[162] je po netočnim zapisima Bulića[163] pokušao rekonstruirati dispoziciju što je nepouzdano. Nabrojio je 15 registara u Nakićevoj maniri. Orgulje su kao posve derutne uklonjene nakon prvog svjetskog rata.
8. God. 1787., Op. 2., BOL na otoku Braču, samostan dominikanaca
Prema zapisniku Samostanskog vijeća (Liber consiliorum conventus Bolensis 1749-1850, pag. 74) doznajemo da je od Gaetana Moscatellija naručen instrument koji će imati ripieno od 10 registara, 8 registara «da concerto» i Tamburo. Orgulje su porušene 1932. godine.
9. God. 1792., OMIŠ, franjevačka crkva Gospe od Skalica (ili od Karmela)[164]
Navodno postoji ugovor o gradnji orgulja sklopljen u ožujku 1792. godine, a i podaci o uklanjanju tih orgulja 1908. godine. Za sada ne znamo ništa o veličini i dispoziciji instrumenta.
10. Iza god. 1792., OMIŠ, crkva sv. Mihovila Arkanđela
Orgulje imaju sve odlike Gaetanovih velikih orgulja. Izvorno su imale 19 registara Obnovila ih je firma Heferer 1996. godine. Tada nisu rekonstruirani davno izbačeni registri: Tromboncini bassi i soprani, Violoncelli bassi i soprani i Trombe reali.
11. God. 1793., PUČIŠĆA na otoku Braču, crkva Sv. Jeronima
Orgulje su evidentirane 1975. godine. God. 1856. orgulje obnavlja i povećava Giuseppe Girardi iz Bassana. On radi novu zračnicu i sve metalne svirale osim onih u prospektu. Orgulje imaju 19 registara, no danas je teško reći koliko toga u pripada Moscatelliju, a koliko Girardiju. Detaljnije proučavanje će dati odgovor na to pitanje.
12. God. 1794., KOMIŽA na otoku Visu, crkva Sv. Nikole-Mustera[165]
Nema podataka o dispoziciji ovih orgulja, niti kad su uklonjene. Sada je na pjevalištu recentni instrument s početka XX stoljeća.
13. God. 1799., SUTIVAN na otoku Braču, crkva Uznesenja Bl. D. Marije
Ovo su bile jedne od većih orgulje Gaetana Moscatellija. Evidentirane su 1975. godine. Na prijelazu iz XIX u XX stoljeće G. Zamfretta iz Verone dodaje novu malu zračnicu i povećava opseg za 5 tonova, do f3. Dakako, neke registre zamjenjuje prema modi svog vremena. Branko Erhatić 1937. također unosi neke preinake. Ipak, dobar dio materijala iz 1799. postoji i danas. Interesantno je da su unutarnje metalne svirale rađene u kositru. Navodim moguću dispoziciju: Principale bassi i soprani, Ripieno do XXIX, Contrabassi (con Ott?), Voce umana, Flauto in ottava, Flauto in XII, -Cornetta, Tromboncini bassi i soprani, Violoncelli bassi i soprani, Trombe reali?.Ove orgulje je još uvijek moguće restaurirati.
14. God. 1800., KORČULA na otoku Korčuli, Katedrala Sv. Marka
Ovo su bile najveće orgulje Gaetana Moscatellija. Donosim dispoziciju pema Ugovoru:[166] Principale bassi i soprani, Ripieno do XXXVI, Contrabassi con Ott., Voce umana, Flauto in ottava, Flauto traverso bassi i soprani., Flauto in XII, Cornetta, Tromboncini bassi i soprani, Violoncelli bassi i soprani, Tromboni, Uccelletti, Tamburo, Tiratutti. Godine 1883. radionica Petar Bazzani i nećaci postavlja posve nove orgulje.
15. God. 1809., ODRA, južno od Zagreba, župna crkva Sv. Jurja
Prema dokumentima,[167] orgulje su imale 12 registara. Doživjele su više preinaka prije konačnog uklanjanja 1957. godine. Pet registara iz ovih orgulja je ugrađeno u orgulje župe Sv. Obitelji u Zagrebu.
16. God. 1812., BEDNJA, sjeverno od Zagreba, župna crkva Uznesenja Bl. D. Marije
Imale su prvotno 18 registara. Doživjele su više preinaka. Opseg je još uvijek isti, 47 tipaka. Osim Moscatellijevog kućišta, sačuvana je još izvorna zračnica i manji dio foničkog fundusa.
17. God. 1813./1814., IVANIĆ GRAD, istočno od Zagreba[168]
Orgulje su imale 9 registara. (Danas ne postoje.)
18. God. 1818., Op. 52., ŠIBENIK, samostanska crkva sv. Dominika
To su vjerojatno zadnje orgulje koje je gradio Gaetano Moscatelli. Imaju manual od 47 tipaka (C-d3) s pokraćenom velikom oktavom, pedal d 17 tipaka (C-giso) s pokraćenom velikom oktavom i 15 registara. Sve u orguljama je još uvijek posve izvorno. Restauracija je moguća unatoč velikoj zapuštenosti.
Osim navedenih orgulja koje je Gaetano gradio, Ladislav Šaban pretpostavlja da je gradio još jedne:
19. God. 1813., RAVNA GORA, Sjeverno od Zagreba uz granicu sa Slovenijom, područna kapela Sv. Tri Kralja imala je mali pozitiv. Ne zna se ništa pobliže o tom instrumentu koji više ne postoji.
Gaetano Moscatelli je popravljao očeve orgulje u hvarskoj katedrali 1797., 1805. i 1808. Godine.
U rujnu 1820. crkovinarstvo splitske katedrale stupilo je u vezu s G. M. koji se tada nalazio u Splitu. (Iste godine je boravio i u Zadru.) Trebalo je popraviti katedralne orgulje. G. M. pogađa posao za 162,230 forinti. U cijenu je uračunato lemljenje starih i postavljanje novih orguljskih cijevi, za što je morao osigurati olovo, kositar i srebro. Moscatelli je posao dobro obavio jer se u idućih 8 godina više nigdje ne spominju popravci orgulja.[169]
Iz navedenih podataka (kojima raspolažemo) imamo podatke za 13 orgulja koje je u Hrvatskoj sagradio Gaetano Moscatelli. Od tog broja 5 orgulja je sačuvano (br. 11, 12, 14, 17, i 18), neke vrlo izmijenjene, a tek jedne posve izvorne (br. 12). Znademo li da je Gaetano šibenske orgulje obilježio kao op. 52, zaključiti nam je da nedostaju opipljivi dokazi za još 39 ili 40 njegovih orgulja. Možda su 52 orgulje ukupan broj orgulja obiteljske radionice Moscatelli. To bi bilo realnije.
Zaključak:
Traganje za dokumentima o aktivnosti radionice Moscatelli još nije dovršeno. Ipak možemo temeljem dosadašnjih istraživanja sažeti podatke o orguljama te radionice:
Nikola Moscatelli je sagradio 13 orgulja, 11 u Italiji i 2 u Dalmaciji. Neistraženo je razdoblje nakon 1763. godine.
Dominik Moscatelli je sagradio 6 orgulja u Dalmaciji od 1777.- 1784. g.
Gaetano Moscatelli je sagradio 13 orgulja u Dalmaciji i sjevernoj Hrvatskoj.
Ukupno radionica Moscatelli: 32 orgulje.
MOYSÈ DE MOYSÈ
Rođen u Trstu, otac Michael. Živio je pretežno u Dubrovniku. Ivan Bošković ga zove Moysès de Moysè. Slijede Boškovićevi podaci[170]:
* God. 1709. uskladio je orgulje (M. Tinto, 1545.) u hvarskoj katedrali.
God. 1713. asistira na jednom krštenju u Splitu.
– God. 1714. gradi orgulje za bivšu dominikansku crkvu u Kotoru (podatak nije potvrđen)
28. 11. 1715. ženi se u Dubrovniku sa Marijom Stellom. S njom je izrodio 3 kćeri i sina. Sin i jedna kći umiru rano, a pokopani su u crkvi Male braće (kasnije i Moisèova supruga). Nema podataka o smrti, ali se sa sigurnošću može reći da je 1747. bio mrtav. God.1758. preminula je i supruga.
NAKIĆ, Petar (NACCHINI Pietro)
Orguljar Petro Nakić Šibenčanin, znameniti graditelj orgulja settecenta, dao je iznimno vrijedan doprinos orguljarskom umijeću svog vremena. Začetnik je mletačko-dalmatinske orguljarske škole, a njegov utjecaj se širio i izvan granica Mletačke Republike. Nakićev način gradnje dominirao je stotinjak godina i nakon njegove smrt, a aktualan je i danas; njegova zvukovna rješenja nalaze svoje mjesto i u suvremenom orguljarstvu.
Kršten je 2l. II 1694. u Podgrebači u skradninskom zaleđu. Godine 1713. polaže redovnički zavjet u franjevačkom samostanu Sv. Lovre u Šibeniku (redovničko ime mu je Pavao), a malo zatim, 1716. odlazi u Veneciju gdje uči orguljarsku struku. Godine 1734. izlazi iz franjevačkog reda i postaje dijecezanski svećenik. Procjenjuje se da je Nakićeva radionica sagradila 350-370 orgulja. Preminuo je u noći 16./17. IV 1769. u Coneglianu (sjeverno od Trevisa).
Učenici su mu: Francesco Dacci (1712.-1784.), Gaetano Callido (1727.-1813.), Francesco Comelli (†1821.), Niccolò Moscatelli (U Nakićevu radionicu dolazi 1738., a zadnje vijesti o njemu su iz 1771. godine.) i Franc Ksaver Križman 1726.-1795.).
Iako je znameniti Pietro Nachini porijeklom Hrvat, ne možemo se pohvaliti većim brojem njegovih sačuvanih instrumenata. On je dolazio u dalmatinske, primorske i istarske gradove, ugovarao i gradio orgulje, ali mi još uvijek ne znamo točan broj orgulja koje je Nakić ugovorio i gradio u našim stranama. Razlog su mahom nesređeni (nepristupačni) i neproučeni arhivi na terenu.
Orgulje Petra Nakića u Hrvatskoj
- Oko godine 1735., SV. LOVREČ PAZENATIČKI, crkva sv. Martina. U dobroj mjeri su izvorne. Imaju 16 registara. God. 2012. restauracija je u tijeku (Francesco Zanin di Gustavo, Codroipo, Udine).
- God. 1738., ZAOSTROG (južno od Makarske), franjevačka crkva Sv. MarijeBilo je 9 registara. Danas nedostaju svirale i donji dio kućišta.
- God. 1743., MAKARSKA, franjevački samostan, orgulje više ne postoje.
- Sredinom 18. stoljeća, SPLIT, katedrala, godine 1901. PREMJEŠTENE U SAMOSTAN-SKU CRKVU SV. KLARE U SPLITU. God.2012. restaurirala firma Heferer iz Zagreba.
- God. 1753. NEREŽIŠĆA na otoku Braču, crkva Gospe od Karmena. Orgulje od 17 registara, zapuštene.
- God. 1753., Op. 249, ZADAR, samostan benediktinki. Orgulje su uništene u drugom svjetskom ratu.
- Poslije godine 1753., ZADAR, Crkva Sv. Frane na zidinama. Orgulje su postojale do godine 1882., imale su 14 registara.
- God. 1756., Op.305, SPLIT, crkva Sv. Filipa Nerija Orgulje su uklonjene1936/37., imale su 12 registara.
- God. 1756., SUPETAR na otoku Braču, crkva Marijina Navještenja. Orgulje su 1808. godine ili povećane, ili potpuno zamijenjene novim orguljama (Luigi Gennari iz Roviga). Postojeće orgulje kvalitetom izrade upućuju na osrednjeg graditelja.
- God. 1756., ZADAR, crkva Sv. Šimuna Proroka. Orgulje su uklonjene 1860. godine.
- Nakon 1756. godine, RAB, nadžupska crkva Sv. Marije Velike. Orgulje su bile svedene na 9 registara (izvorno je bilo 16). Godine 2005. orgulje je restaurirala radionica Heferer iz Zagreba.
- God. 1759., ZADAR, katedrala Sv. Anastazije (Stošije). Orgulje su uklonjene 1900. godine.
- God. 1762., ŠIBENIK, crkva Sv. Frane (Conv.). Imaju 20 registara, izvorne, restaurirala ih je Umjetnička radionica Heferer iz Zagreba 1971. godine.
Od navedenih 13 Nakićevih orgulja za koje postoji vjerodostojna dokumentacija, sačuvane su tek petore, pod rednim brojem 1, 4, 5, 11, i 13. Orgulje pod rednim brojem 3 su sačuvane djelomično: nedostaju svirale i postolje kućišta s mjehovima. Rekonstrukcija je moguća.
NENNINGER, Gideon
– Šibenik-Ražine, crkva Sv. Josipa Radnika, rabljene orgulje građene 1966. postavljene 1998. god.
NIKOLIĆ,Bogdan Mario
* God. 1932. je intervenirao na Nakićevim orguljama u crkvi Sv. Frane u Šibeniku
NOVAK, Rudolf
– Hvar, katedrala Sv. Stjepana Prvomučenika, orgulje su sagrađene god. 1965.
– Postira (Brač), crkva Sv. Ivana Krstitelja, orgulje su sagrađene iza 1975. God.
OBERLINGER ORGELBAU
– God. 2001. sagrađene su orgulje za crkvu Sv. Ivana Glavosjeka u Žmanu.
ORGLARSKA DELAVNICA ŠKOFIJE MARIBOR
God. 1999. obnavlja Zupanove orgulje u Dobrinju, Sv. Stjepan[171]
PAPA, Josip mlađi
– Varaždin, isusovačka crkva, gradnja orgulja 1869.
– Kelemen, kapela, gradnja pozitiva 1870.
– Kneginec, župna crkva, gradnja orgulja 1872.
– Gornja Glogovnica, župna crkva, gradnja orgulja 1873.
– Orehovica, župna crkva, gradnja orgulja oko 1878.
– Gornji Mihaljevec, župna crkva, gradnja orgulja 1881.
– Nedelišće, župna crkva, gradnja orgulja 1887.
* Varaždin, franjevački samostan, popravak i povećanje orgulja 1890.
PEŘINA, Antun
– Križišće, crkva Presvetog Srca Isusova, orgulje su sagrađene god. 1940.
PETR, Emanuel Štěpán
– Orgulje u crkvi Sv. Frane u Cresu, konventualci, god. 1904., op.160.[173]
PETROŠIĆ, Josip
– God. 1873. popravlja 3 mijeha u orguljama splitske katedrale.[174]
PETTER, Ignatz
– Gušćerovec, gradnja orrgulja 1832.
– Hlebine, gradnja orgulja 1837.
– Kamenica, gradnja orgulja1844.
– Bjelovar, župna crkva, gradnja orgulja 1846.
– Drinje, gradnja orgulja 1851.
* St. Wolfgang am Käg, popravak i povećanje orgulja 1853.
* Varaždin, župna crkva i kapela Sv. Vida, popravci 1863.
PETTER, Josip
– Sveti Petar Ludbreški, gradnja orgulja 1868.
* Kneginec, popravak orgulja 1879.
* Remetinec, popravak orgulja 1882.
– Nova Ves, gradnja orgulja oko 1880.
Boravak u Petrinji, 1888.
* Varaždin, franjevačka crkva, izrada mijeha 1898.
PIAGGIA, Giovanni Battista
G. Radole petpostavlja da je možda sin onog Piaggia koji se smatra Nakićevim učiteljem[177]
– G. 1740. Završje, crkva Rođenja B. D. M.
– G. 1746., Venecija, Crkva Sv. Jeremije.
– G. 1760., Venecija, Bratovština ((Oratorio) Sv. Ivana Evanđeliste
– Radio je nove orgulje u Ampezzo. Ugovorio gradnju orgulja u Bressanone.[178]
PIAZZA, Osvaldo
Gradio je kućišta za Callidove orgulje[179]
– u Bujama za župnu crkvu sv. Servola Mučenika, 1791.
– u Izoli za župnu crkvu Sv. Maura, 1796.
– u Motovunu za župnu crkvu Sv. Stjepana, 1797.
– u Taru za župnu crkvu Sv. Martina, 1804. (ne zna se graditelj orgulja)
PIAZZA, Teodor
– God. 1767. Sagradio je kućište za velike Callidove orgulje u trogirskoj katedrali.[180]
PISSA, Giovanni (Ivan)
– Godine 1829. popravlja orguljer u splitskoj katedrali[181]
PIETRI de Venetus
Godine 1542. ugovorio je gradnju orgulja za šibensku katedralu. Odustao je (povukao se iz posla).[182]
POSAVEC, fra Ivan Gabrijel
* Subotica, crkva Sv. Uskrsnuća, prijenos i postavljanje orgulja iz Bačkog Monoštora oko 1980.
* Bački Monoštor, ž. c., prijenos i postavljanje orgulja iz Gajdobre 1980.
* Završje (kod Karlovca), ž. c., popravak orgulja 1983.
* Cavtat, franjevački samostan, popravak orgulja oko 1984.
* Desinić, ž. c., popravak orgulja 1986.
* Guča Gora (Bosna i Hercegovina), franjevački samostan, prijenos i postavljanje rabljenih orgulja iz Augsburga 1986.
* Kloštar Ivanić, popravak orgulja (s F. Antolićem) 1988.
* Visovac, franjevački samostan, popravak orgulja oko 1989.
* Dubrovnik, samostan sestara ančela, popravak orgulja 1993.
* Split, dominikanska crkva, popravak orgulja 1994.
* Markuševac, ž. c., popravak orgulja 1995.
* Košljun, franjevački samostan, popravak orgulja oko 1997.
* Rovišće, ž. c., popravak orgulja 1999.
* Krašić, ž. c., popravak orgulja 2002.
* Sveti Martin na Muri, ž. c., popravak orgulja 2003.
* Vukovina, ž. c., popravak orgulja 2003.
* Livno, (Bosna i Hercegovina) ž. c., popravak orgulja 2004.
* Gornja Trnovitica, ž. c., popravak orgulja 2004.
POTOČNJAK, Jakob
Orguljar Jakob Potočnjak se predstavljao kao nasljednik Francrsca Gulicha (1832.-1882.) koji je sredinom 19. stoljeća nakon smrti Giuseppea Barage, riječkog glazbalara za izradu glasovira i orguljara vodio radionicu za pokućstvo i glasovire, a od godine 1861.vodi radionicu pod svojim imenom.[183]
– Ličko Lešće, crkva BDM od Svete Krunice, orgulje građene 1885, na 3 mjesta pečat: «Jakob Potočnjak, Orgelbauer, Fiume».
– Silba, crkva Porođenjea BDM, orgulje op. 6, druga polovica 19. stoljeća
* U Tisnome, u crkvi Sv. Duha, obavlja popravke orgulja. Zalijepio je cedulju: “Giacomo Potosniak/ fabbricatore ed accordatore di pianoforti/ organi da chiesa ed armonium/ Successore da Francesco Gullich/ in Fiume/ 1866.”
* Nova crkva BDM Šibenik, u orguljama Braće Giacobbi iz Bassana, zakođer je njegovqa cedulja: “Ristaurato 1881./ Giacomo Potosniak/ Fabbricatore et accordatore d’ organi da chiesa,/ armonium e pianoforti/ Zara.”
PROSDOCIMI (de) Giacomo
* God. 1746. temeljito je popravio orgulje u Brtonigli (istra) u crkvi Sv. Zenona. Vjerojatno se radi o ranijim orguljama iz 17. stoljeća.
PUMPP, Paul, Pavao
– Krapje, župna crkva, gradnja orgulja 1830., op. 5.
– Petrinja, kapela Sv. Katarine, gradnja pozitiva oko 1830.
– Kostel, župna crkva, gradnja orgulja 1833., op. 6.
– Zagreb, kapela Sv. Roka, gradnja pozitiva 1833., op. 13.
– Kloštar Ivanić župna crkva, gradnja orgulja 1834., op. 28.
– Resnik, župna crkva, gradnja pozitiva 1838., op. 27.
– Ciglena, gradnja orgulja 1842., op. 33.
– Divuša, župna crkva, gradnja orgulja 1844., op. 36.
– Kapela (kod Bjelovara) župna crkva, gradnja orgulja 1845.
– Gračani (Zagreb), župna crkva, gradnja orgulja 1846., op. 47.
– Kraljevec na Sutli župna crkva, gradnja orgulja 1848., op. 43.
– Stari Farkaši, župna crkva, gradnja orgulja 1848.
– Gornja Jelenska, župna crkva, gradnja orgulja oko 1848.
– Ferdinandovac župna crkva, gradnja orgulja 1850.
– Sisak, kapela Sv. Kvirina, gradnja orgulja 1854.
– Sisak, župna crkva, gradnja orgulja 1855.
– Lasinja, župna crkva, gradnja orgulja 1858., op. 52.
– Viduševac župna crkva, gradnja orgulja 1858.
– Topusko, župna crkva, gradnja orgulja 1860., op. 56.
– Petrinja, kapela Sv. Trojstva, gradnja pozitiva poslije 1860.
– Petrinja, kapela Sv. Benedikta, gradnja pozitiva poslije 1860.
– Stupnik, kapela Sv. Marije Loretske, gradnja orgulja 1863.
* Zagreb, katedrala, popravak orgulja 1863.
PUMPP, Johann, Ivan
– Nova Gradiška, kapela Sv. Terezije, gradnja orgulja 1850.
– Slavonski Brod, župna crkva, gradnja orgulja 1865.
– Sotin, župna crkva, gradnja orgulja 1870.
– Srijemska Kamenica (Srbija), župna crkva, gradnja orgulja 1875.
* Vrbica, župna crkva, pregradnja orgulja 1877.
* Trnava, župna crkva, pregradnja orgulja 1878.
RASTIJA, Marko
* Dekanovac, župna crkva, obnova orgulja oko 1970.
* Veliki Trnovec, župna crkva, obnova orgulja oko 1970.
* Gornji Bogićevci, župna crkva, obnova orgulja oko 1970.
* Draškovec, župna crkva, obnova orgulja oko 1970.
* Podravska slatina, župna crkva, obnova orgulja oko 1970.
* Davor, župna crkva, obnova orgulja oko 1975.
* Novigrad na Dobri, župna crkva, obnova orgulja oko 1975.
– Osijek, ž. c. Sv. Josipa, župna crkva, gradnja orgulja 1976.
* Mače, ž. c., popravak orgulja 1979.
* Đurđevac, ž. c., pregradnja orgulja 1980.
* Lukač, ž. c., popravak orgulja oko 1980.
* Moslavina Požeška, ž. c., popravak i rekonstrukcija orgulja oko 1980.
* Zagreb, kapela samostana dominikanki, pregradnja orgulja oko 1985.
* Nova Kapela, župna crkva, obnova orgulja oko 1985.
* Staro Petrovo Selo, župna crkva, obnova orgulja oko 1985.
* Štivica, župna crkva, obnova orgulja oko 1987.
* Zagreb, franjevački samostan Sv. Križa, postavljanje Kuhnovih orgulja oko 1990.
* Zadar, samostan Sv. Ivana, pregradnja i montaža orgulja župne crkve Sv. Frannje Ksaverskog oko 1990.
* Zlarin, župna crkva, parcijalna obnova orgulja 1995.
* Sikirevci, župna crkva, parcijalna obnova orgulja2000.
* Zagreb, crkva Sv. Mati Slobode, postavljanje rabljenih orgulja itz Njemačke oko 2000.
* Zagreb – Remete, župna crkva, obnova orgulja oko 2000.
* Šibenik-Ražine, postavljanje rabljenih orgulja itz Njemačke oko 2000.
* Tisno, ž. c., popravak orgulja oko 2000.
* Šibenik, župna crkva, temeljita obnova orgulja oko 2000.
* Sopje, župna crkva, obnova orgulja 2002.
* Pučišća, župna crkva, popravak orgulja 2002.
* Osijek, crkva kapucinskog samostana, obnova orgulja 2002.
* Split, Bogoslovija, postavljanje rabljenih orgulja itz Njemačke 2003.
* Zagreb, ž. c., Sv. Blaža, obnova orgulja 2004.
* Đakovo, crkva Sv. Josipa, obnova orgulja 2004.
* Požega, franjevačka crkva, obnova orgulja 2005.
* Čakovec, novi franjevački samostan, postavljanje rabljenih Goršićevih orgulja 2005.
REBOLJ, Vinko
* Povja na Braču, Sv. Ivana Krstitelja, Bazzani 1838., na poklopcu manualne zračnice: «Rebolj Vinko, orguljar iz Maribora, popravil in uglasil 1947.»
* Godine 1957 popravlja Amigazzijeve orgulje u Lovrečici.
* Oko g. 1958. Popravljao je orgulje u Taru, u crkvi Sv. Martina.[188]
* God. 1958. popravljao je Barbinijeve orgulje u crkvi Sv. Eufemije u Rovinju.
* God. 1959. popravljao je orgulje u crkvi Marijina Uznesenja u Umagu.[189]
REPEC, Olivije
* Marija Bistrica, ž. c., obnova i pregradnja 1997.
– Seekirchen (Gornja Austrija), gradnja kućnih orgulja (s Piringerom) 1998.
* Niedernsill (Pinzgau-Salzburg), restauracija orgulja (s Piringerom) 1998.
* Gornja Stubica, ž. c., obnova orgulja (s V. Kostrevcem) 1998.
* Großgmain (Salzburg), restauracija orgulja (s Piringerom) 1999/00.
– Kematen an der Ybbs (Donja Austrija), gradnja orgulja (s Piringerom) 2000.
* Söllheim Salzburg), restauracija (s Piringerom) 2000.
* Mittersill-Felberkirche (Pinzgau-Salzburg) restauracija stolnog pozitiva (s Piringerom) 2001/02.
* Preko (Ugljan) sređivanje i postavljanje rabljenih orgulja iz Njemačke (s. Kostrevcem) 2001/02.
* Zeillern (Donja Austrija) gradnja orgulja (s Piringerom) 2002.
* Maria Kirchental, restauracija orgulja (s Piringerom) 2002.
* Kelchsau Tirol), restauracija orgulja (s Piringerom) 2002.
* Banja Luka (Bosna i Hercegovina), sređivanje i postavljanje rabljenih orgulja (s Kostrevcem) 2002.
* Zagreb, kapela sestara Učiteljice naše gospe, pregradnja orgulja 2003.
* Erla (Donja Austrija, restauracija orgulja (s Piringerom) 2004.
* Cirkvena, ž. c., intonacija i ugađanje orgulja (s Kostrevcem) 2005.
* Opatija, crkva Navještenja B.D.M., intonacija i ugađanje (s Kostrevcem) 2005.
* Zagreb, katedrala, intonacija i ugađanje orgulja (kao izvoditelj radova za tvrtku Walcker-Mayer) 2005.
RESTA, Stjepan
* Popravljao je godine 1677. male orgulje u hvarsko j katedrali[191]
RIEGER, Gebrüder (braća)
Iz Jägerndorfa u Šleziji (danas Krnov u Češkoj), radionica datira od 1845. Nakon II svj. rata ing. Joseph II von Glatter-Götz pod imenom Rieger Orgelbau utemeljuje novu firmu u Schwarzach-u.
Radovi radionice Rieger u Hrvatskoj
1. Perušić Gospički, Uznesenje Svetog Križa, godina 1888.
2. Podravske Sesvete, Svih Svetih, op 233.
3. Dubrovnik, Sv. Frane (Mala braća), oko god. 1890.
4. Koprivnički Bregi, Sv. Roko, 1894
5. Paz (Istra), Uznesenje Bl. D. Marije, op.464, god. 1895.
6. Koprivnica, Sv. Antuna Padovanskog (franjevci), op. 575.
7. Slano, op.609, god. 1897.
8. Rasinja, crkva Našašća Sv. Križa, god. 1898.
9. Kuna (Pelješac), OFM Gospa Delorita, op. 660.
10. Kuna (Pelješac), ž.c. Uznesenja Marijina (G. od Začeća?)
11. Kašina, crkva Sv. Petra i Pavla, op. 737, god1899.
12. Orahovica, crkva Našašća Svetog Križa, op. 747, god. 1900.
13. Novigrad Podravski, Rastanka Sv. Apostola, op. 788.
14. Bol, crkva Sv. Ivana Krstitelja, op. 855, god. 1900.
15. Špišić – Bukovica, crkva Sv. Ivana Krstitelja, god. 1900.
16. Bjelovar, crkva Sv. Terezije, op. 863, god.1901.
17. Rovišće, crkva Presvetog Trojstva, op. 895, god.1902.
18. Trogir, benediktinke, Sv. Nikola, op. 966.
19. Kunovec, kapela Sv. Barbare, ž. Koprivnički Ivanec, op. 1032.
20. Rožat, franjevci, op. 1068.
21. Ludbreg, crkva Presvetog Trojstva, op. 1100.
22. Zagreb, crkva Presvetog Srca Isusova, op. 1176, god. 1905.
23. Lukač, crkva Sv. Luke, op. 1207.
24. Dubrovnik, Sv. Vlaho, op. 1242, god. 1906.
25. Mali Bukovec, crkva Sv. Katarine, op. 1304.
26. Makarska, franjevci, op. 1337, god. 1906.
27. Imotski, Sv. Frane, op. 1339, god. 1907.
28. Lumbarda (o.Korčula), Sveti Rok, op. 1420, god. 1907.
29. Rovinj, crkva Sv. Franje, franjevci, op. 1446. god. 1908.
30. Starigrad (Hvar), Sv. Stjepan, op. 1464.
31. Janjina (Pelješac), op. 1485.
32. Kloštar Podravski, Sv. Benedikta i Žalosne Gospe, op. 1507.
33. Stari Gradac, crkva Sv. Petra Ap., op. 1537, god. 1914.
34. Orebić, franjevci, Velika Gospa, op. 1595, god. 1910.
35. Cavtat, franjevci, Gospa od Snijega, op. 1689, god 1911.
RUDINIĆ, Mihovil
– Godine 1545 sagradio je kućište za nove orgulje Marka Tinta, za hvarsku katedralu.[192]
RUMPEL Peter
Peter Rumpel (1787.-1861.), rođen u Kamniku u kojem je djelovao do kraja života. Ne zna se kod koga je učio orguljarsko umijeće, možda kod Johanna Gottfrieda Kunata. Imao je dobro uhodanu radionicu i gradio solidne instrumente ugrađujući prvorazredne materijale. Gradio je u Sloveniju, Hrvatskoj , Madžarskoj i Koruškoj. Kod njega su učili Mandlin i Goršič, a također i dva njegova sina. Postavio je veliki broj orgulja.[194]
– Sagradio je orgulje u Mošćenicama 1847. god.,
– zatim orgulje u Grobniku,
– u Trsatu
– i Zagrebu (u crkvi Sv. Katarine) Ove zadnje je g. 1891. pregradila firma Heferer.
Sačuvane su samo orgulje u Mošćenicama.[195]
RIZZI, fra Bernardo
* Muzički obrazovan franjevac, popravljao je orgulje kod benediktinki u Cresu odmah iza I. Svjetskog rata.[196]
SACHI (i SECCHI), Ivan
* G. 1669. popravlja orgulje u hvarskoj katedrali.[197]
* G. 1669. popravlja orgulje u korčulanskoj katedrali.[198]
SALVADORI, Ivan
– God. 1783. je sa dvoja dva sina gradio je kućište za nove orgulje i proširio pjevalište i u hvarskoj katedrali.[199]
SANTORO
SCHMITZ, K. W. und Söhne
– Rabljene orgulje su darovane crkvi Pohođenja BDM u Baškim Oštarijama 1990. g. Stanje: izvan uporabe, zapuštene.
SECCHI, Zuane
SEGRUCCI, Angelo
* Uređuje orgulje u splitskoj katedrali god. 1866.[200]
SEIBLER, Franz
SEIBLER, Franz (Vyhurrovice u Moravskoj 1812.- ?), u Zagrebu je djelovao od 1843.- 1847. g.[201]
* Samobor, franjevački samostan, popravak orgulja 1834.
– Plešivica, kapela župe Plešivica, gradnja orgulja 1835., op. 1.
* Samobor, ž. c., Sv. Anastazije, pregradnja orgulja 1836.
* Posavski Bregi, ž. c., popravak orgulja 1840.
* Štefanje, ž. c., popravak orgulja 1842.
* Krapje, ž. c., popravak orgulja 1842.
– Garešnica, ž. c., gradnja pozitiva.
SPICA, ser Giovani
STEIERER-STAHL
* Dubrovnik, crkva Sv. Jakova na Višnjici, god. gradnje 1954., nabavljene kao rabljene.
STEININGER, Georg Gotthard
– Mala Subotica, ž. c., gradnja orgulja 1826.
* Volavje, ž. c., popravak orgulja 1827.
– Klupci, kapela župe Začretje, gradnja pozitiva 1828.
– Dubovac Gornjostubički, kapela, gradnja pozitiva 1829.
– Donja Batina, kapela župe Zlatar, gradnja pozitiva 1829.
– Subotica Podravska, kapela župe Rasinja, gradnja pozitiva 1830.
* Bednja, ž. c., pregradnja orgulja oko 1830.- 1834.
– Galgovo, kapela Sv. Roka, gradnja pozitiva 1831.
– Trakošćan, kapela, gradnja pozitiva 1833.
– Novigrad Podravski, gradnja orgulja 1833.
– Donja Višnjica, ž. c., povećanje orgulja 1834.
– Trški Vrh, kapela župe Krapina, popravak orgulja 1836.
– Sveti Juraj na Bregu, ž. c., povećanje orgulja, 1841.
– Jakopovec, kapela Sv. Jakoba, gradnja pozitiva 1842.
– Carevdar, gradnja orgulja 1844.
– Radovan, kapela župe Margečan, popravak pozitiva 1845.
STELE, Gebrüder
– Orgulje u Brtonigli (Istra), prva polovica XX st., Op. 57, pokiolonjene 1990.
ŠALAT, Dragutin
Sagradio 3 instrumenta.
– Fužine, župna crkva Sv. Antuna Padovanskog, konac 19. stoljeća.
ŠIMENC (Schimenz), Antun
– Kaniška Iva, ž. c., gradnja pozitiva 1860.
– Konjšćina, ž. c., gradnja orgulja 1862.
– Hrvatska Dubica, ž. c., gradnja orgulja 1862.
– Voloder, ž. c., gradnja orgulja 1863.
– Čučerje, ž. c., gradnja orgulja 1864.
– Gora, ž. c., gradnja orgulja 1864.
– Predavec, ž. c., gradnja orgulja 1868.
– Mali Raven, ž. c., gradnja orgulja 1869.
– Čvrstec, ž. c., gradnja orgulja 1869.
– Gospić, ž. c., gradnja orgulja 1870.
– Visoko, ž. c., gradnja orgulja 1870.
ŠKRABL, Anton
– Orgulje u župnoj crkvi Sv. Zenona u Bermu (Istra), Op.83, 1999.
* God 1999. obnavlja orgulje kod benediktinki (Sv. Petar) u Cresu[206]
* God. 2000. obnovio Zupanove orgulje u Omišlju na otoku Krku.
– God. 2003 gradi nove orgulje za crkvu Sv. Jurja muč. u Oprtlju.
ŠVARCMAJER (schwarzmayer), Mato
* Hlebine, popravak orgulja oko 1860.
* Drnje, ugađanje orgulja 1879.
– Martijanec, gradnja orgulja 1889.
TAMBURINI, Cav. Giovanni
Cav. Giovanni Tamburini je osnovao radionicu 1893. Godine
– Rijeka, crkva Uznesenja BDM, orgulje su rađene u prvoj polovici 20. stoljeća.
TASCHNER (Tassner), Matija
– Osekovo, ž. c., dovršetak gradnje Toplekovih orgulja 1783.
* Lipovljani, ž. c., popravak orgulja (?) g. 1785.
TERZIĆ, fra Luka
THIANIĆ, Ivan pl.
Oko 1886. godine osniva radionicu u Splitu.[210]
* 1875. potpisuje ugovor sa splitskom katedralom za opsežnije zahvate na uređenju orgulja.[211]
* U travnju 1885. g. daje ponudu crkovinarstvu splitske katedrale za uređenje orgulja i njihovu prilagodbu novom prostoru u katedrali. Ujedno daje garanciju na 6 godina. Orgulje su postavljene na novu lokaciju, na galeriju iza oltara gdje su ostale do 1900. g.[212]
* Godine 1895. dogovorio je s crkovinarstvom splitske katedrale redovito godišnje održavanje orgulja za cijenu od 24 krune godišnje.[213]
* Povja na Braču, crkva Sv. Ivana Krstitelja, zapis: «Johan Von Thianich reparavit 1901. 28.X/ Spalatensis»
TINTO, Marco
* 1517. godine ugovara s katedralom u Udinama ugradnju prijenosa sa željeznim redukcijama.
– Za katedralu u Udinama sagradio je godine 1518/19. veličanstvene orgulje.
– Za katedralu u Hvaru sagradio je nove orgulje godine 1545.[214]
TOMAŠIĆ, Karlo
* 1838. otklanja sitnije kvarova na orguljama splitske katedrale[215]
TONELLI, Vincenzo
* u crkvi Sv. Ane u Voloskom,
* u crkvi Sv. Andrije u Bakru i
* u crkvi Sv. Filipa i Jakova u Grobniku.
TONOLI, Giovanni
Učitelj mu je bio fra Damiano Damiani, sljedbenik je serassianizma.
– Pula, crkva Majke Božije od Milosrđa, orgulje su sagrađene 1865. g.
– Tinjan, crkva Sv. Šimuna i Jude, orgulje op. 145, god. 1868.
TONOLI, braća
– Cavtat, crkva Sv. Nikole, godina gradnje 1889.[217]
TONOLI, Tito
TONOLI, Tito (sin), rođen u Bresci, preminuo u Buenos Airesu 1897. Nastavlja očev posao.
– Dubrovnik, isusovačka crkva Sv. Ignacija, građene za katedralu Velike Gospe god. 1881., u crkvu Sv. Ignacija preseljene vjerojatno 1937. g.
– Orebić, ž. c. Pomoćnica Kršćana, 1884.
TOPLEK, Josip
TRIPPA, Vjekoslav
Graditelj orgulja i glasovira, godine 1817. nastupio kao čembalist u Zadru.
* 1818. popravljao je orgulje u splitskoj katedrali, no nije obavio posao kako treba.
TUČEK, Jan
Češki orguljar, osnivač tvrtke u Kutnoj Hori. Nasljednici Jana Zdenék i Jan produžili su djelatnost tvrtke u drugu polovinu 20. stoljeća. Iza II. svjetskog rata, političkom odlukom, tvrtka Tuček preuzima tvornicu orgulja “Rieger” iz Jägerndorfa 1945. godine. Iza 1950. godine slijedi novo spajanje sa tvrtkom Mölzer iz Kutne Hore.
Tučekovi radovi u južnoj Hrvatskoj
– Hreljin, župna crkva Sv. Jurja, 1870.
– Jablanac, crkva Sv. Josipa, op. 168, konac 19. st.
– Rijeka, crkva Sv. Jurja na Trsatu, orgulje su građene 1903. god.
– Krasica, crkva B.D.M. Karmelske, op. 184, oko g. 1910.
– Gornji Kosinj, crkva Sv. Ante Padovanskog, op. 187, g. 1892.
– Grižane, crkva Sv. Martina, konac 19. st.
– Sveti Juraj, crkva Sv. Jurja, op. 155, g. 1906.
– Tribalj, crkva Pohođenja BDM, orgulje građene na prijelazu 19/20. stolj.
– Kršan, crkva Sv. Antuna opata, op. 226, g. 1911.
– Plomin, crkva Navještenja BDM dobila je orgulje god. 1911, op. 249
– Dračevica (Brač), crkva Neoskvrnjenog Začeća BDM, op. 259, g. 1913.
– Kaštel Kambelovac, crkva Sv. Mihovila, op. 257, g. 1915.
ULLMANN Josef
– Rovinj, crkva Sv. Pelagija (u krugu bolnice), orgulje iz god. 1914.
URBANO, fra
– Godine 1485. gradi orgulje za trogirsku katedralu.[220]
VANICKÝ, Jos.
– Vis-Prirovo, sagradio orgulje 1893.
– Komiža, crkva Sv. Nikole konac 19. st.
– Glazbena šk. Karlovac, orguljski harmonij, 2 manuala i pedal 1998/99.
VEGEZZI BOSSI
– Pazin, crkva Sv. Nikole u Pazinu, dobila je nove orgulje radionice Vegezzi Bossi 1901. godine, op. 1085.
– Poreč, orgulje građene 1924.
VENTURA, fra
– Godine 1412. gradi orgulje za splitsku katedralu [221].
VIDOŠEVIĆ
God. 1816. dogovara obnovu orgulja splitske katedrale, no dogovor nije ostvaren.[222]
* 1822. je postavio i kolaudirao nove orgulje Antonia i Agostina Callido u konvetualaca u Splitu (orgulje su građene za crkvu Sv. Marije sestara benediktinki pa su one pri kraju gradnje odustale, a samostan konvetualaca ih je preuzeo za 4.000 lira. Skinute su 1899. g., a na njohovo mjesto je Alessando Zanfretta iz Verone postavio svoje.[223]
* G. 1852. popravljao je orgulje Domenica Moscatellija iz g. 1784., ne zna se gdje su bile, a te iste orgulje popravio je Ettore Del Chiaro i prodao 1880. godine župnoj crkvi u Mulu (Boka Kotorska).
VINCENTINO (VINCENTINI), Andrea
– Godine 1556 za katedralu Sv. Jakova u Šibeniku obećava za 450 dukata učiniti dobar organ s 9 registara, računajući i unisono, s cijevima od kositra i olova.[224]
VITI, fra Tomaso
* 1730. popravlja orgulje dominikanske crkve u Bolu na Braču.
* 1731. popravlja orgulja korčulanske katedrale.
VUPORA, fra Pankracije
* Našicama 1929.
* Zagrebu 1938.
* Varaždinu 1956.
* Cerniku
* Požegi
* Kotoribi
* Donjem Vidovcu
* Svetoj Mariji na Muri
*Čakovcu
* Osijeku
* Virovitici
* Karlovcu
* Slavonskom Brodu
* Bedekovčini
* Mađarevu
*Zlataru
* Macincu.
WEIGLE, Friedrich
– Split, Centralno bogoslobno sjemenište, orgulje su izgrađene 1942. godine, a postavljene u sjemeništu 2003. god.
WEINER, Antun
– Samobor, franjevački samostan, gradnja orgulja 1783.
– Luka, ž. c. Sv. Roka, gradnja orgulja 1745. (upitno autorstvo i godina)
WELTE, Michael & Sohne
– Dubrovnik, Župa sv. Andrije, uskladištene orgulje-automat iz vile Šeherezada, građene između 1926. i 1928. godine.
WERLE, Anton
WESTER, Franjo
* Podravske Sesvete, ž. c., popravak orgulja 1920.
* Klakar, ž. c., popravak orgulja 1920.
* Zagorska Sela, ž. c., popravak orgulja 1920.
* Lovas, ž. c., popravak orgulja 1921.
* Zagreb, crkva Presvetog Srca Isusova, popravak orgulja 1921.
* Voloder, ž. c., popravak orgulja 1921.
* Vratišinec, ž. c., uređenje orgulje prenesenih iz crkve Sv. Nikole u Varaždinu 1921.
ZANFRETTA, Antonio sin Gaetana
* 1907. i 1913. održava harmonij i orgulje u splitskoj katedrali.[230]
* Oko god. 1910. preuređuje orgulje Gaetana Moscatellija u dominikanskoj crkvi u Bolu.[231]
ZANFRETTA, Gaetano e figli
– God. 1899. gradi orgulje za crkvu Sv. Frane u Splitu.[232]
– God. 1899. Sagradio je orgulje za crkvu Sv. Petra (benediktinke) u Trogiru.
– God. 1899. Gradi orgulje za crkvu crkva Sv. Franje Asiškog u Krku.
– God. 1900. Sagradioje orgulje za splitsku katedralu. Rad nije uspio. Godine 1902. i 1903. za velike novce preuređuje ih Gaetano Letić.[233]
ZANIN, Beniamino & Figli
– God. 1934. Sagradio je orgulje za crkvu Sv. Blaža u Vodnjanu.
– God. 1938.sagradio je orgulje u župnoj crkvi Pohođenja Bl.D. Marije u Balama.
– God. 1938. sagradili orgulje u crkvi Sv. Franje Asiškoga (CONV) u Puli
ZANIN, Francesco di Gustavo
* G. 1981. obnavlja Zupanove orgulje u Dubašnici.[235]
– God. 1994. gradi nove orgulje za katedralu Sv. Duje u Splitu.
ZANIN Gustavo
– God. 1975. gradi nove orgulje za samostansku crkvu Srca Isusova (franjevke) u Splitu , op. 718.
– God. 1987. gradi nove orgulje za katedralu Velike Gospe u Dubrovniku.
– God. 1994. gradi nove orgulje za katedralu Sv. Duje uSplitu.
ZANIN, radionica Cav. Francesco
– Vodnjan, crkva Sv. Blaža, orgulje iz god. 1924.
– Pula, crkva Sv. Franje Asiškog (OFM CONV), orgulje iz god. 1938.
– Bale, crkva Pohođenja Bl. D. Marije, orgulje iz god. 1939.
– Rijeka, crkva Sv. Marije Pomoćnice (salezijanci), orgulje građene oko god. 1960.
* God. 1980. Radionica je obnovila Zupanove orgulje u Crkvi Sv. Apolinara u Dubašnici (otok Krk).
ZUPAN, slovenska orguljarska radionica
Bila je najprije u Kropi pa uKamnoj Gorici, a u njoj su djelovali otac Ignacij i sinovi Ignacij i Ivan. Tijekom postojanja tvrtka je gradila manje orgulje do 10 registara s mehaničkim prijenosom i klasicističkom dispozicijom da bi kasnije prešli na pneumatski prijenos i romantičnu dispoziciju do 19 registara. Sveukupan opus tvrtke broji 127 orgulja. U Hrvatskoj su sagradili 15 orgulja u razdoblju od 1895. do 1913. godine.
ZUPAN, Ignacij
Djelovao je u Kropi, a od887. u Kamnoj Gorici. Potpisivao sa «Ignacij Zupan in sinova». Bio je manje-više samouk i sagradio je dvadesetak orgulja.
ZUPAN, Ignacij mlađi
Radio je u obiteljskoj radionici «Ignacij Zupan in sinova», kasnije «Brata Zupan». Radio je u Riegerovoj radionici. U Sloveniju donosi novinu, zračnicu s čunjastim ventilima. Učenik mu je bio Franc Goršič.[237]
ZUPAN, Ivan
Bio je orguljar, orguljaš i skladatelj. Radio je na administrativnim poslovima u obiteljskoj radionici «Ignacij Zupan in sinova», kasnije «Brata Zupan).[238]
Radovi radionice Zupan u Hrvatskoj
– Veprinac, crkva Sv. Marka Evanđeliste, orgulje op.7, god. 1877.
– Poljane, kapela Sv. Petra, orgulje op.19, god. 1887.
– Omišalj (Krk), Uznesenja B.D.M. op. 50, g. 1895.
– Drniš, Gospe od Ružarija, op. 65, g. 1897.
– Opatija, Sv. Jakova ap., op. 76, g. 1900.
– Žminj (Istra), Sv. Mihovila ark., op. 37, g.1906.
– Čepić (Istra), Presvetog Trojstva, op. 85, g. 1902.
– Lovran, Sv. Josipa, op. 92, g. 1903.
– Gračišće, Sv. Vida, op. 97, g, 1906.
– Dobrinj (Krk), Sv. Stjepana, op. 101, g. 1906.
– Dubašnica (Krk), Sv. Apolinara, op. 104, g. 1906.
– Roč (Istra), Uznesenja B.D.M. op. 105, g. 1907.
– Šibenik, Sv. Ivana, op. 111, g. 1908.
– Lindar (Istra), Sv. Ermakora i Fortunata, op.115, g. 1913.
– Volosko, Sv. Ante, op. 119, g. 1910.
– Kringa (Istra), Sv. Petra i Pavla, op. 122, g. 1912.
ŽIŠKA, Nikola
* Godine 1900. obavlja veće zahvate na orguljama splitske katedrale.[239]
ŽUVIĆ, Adam
– Posavski Bregi, gradnja orgulja 1826.
– Lupoglav, gradnja orgulja 1826.
– Draganec, gradnja orgulja 1829.
– Đelekovac, gradnja orgulja 1832.
– Koprivnički Ivanec, gradnja orgulja (ne zna se godina)
– Koprivnica, ž. c. Sv. Nikole, postaljanje velikih orgulja 1840.
Izvori informacija i reference
Autor: Božidar Grga
Šibenik, 20.02.2012.
[1] Podatak navedenih godina nađen je na internetu, Gogle
[2] Renato Lunelli, Contributi dalmati e sloveni alla rinascita e alla diffusione dell’arte organaria veneta settecentesca, Archivo veneto, LXXII, Serie VI, XXX (1942), pag. 194-213.
[3] Podaci od Emina Armana
[4] Podaci od Emina Armana
[5] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[6] Irvin Lukežić, Glazbena Rijeka Sušačka revija br. 46/47, god. 2005., str. 23
[7] Giuseppe Radole, L’Arte Organaria in Istria, Pàtron Editore, Bologna. 1969, pag. 129.
[8] G. Radole L’arte organaria…., pag. 130.
[9] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 130.
[10] Ladislav Šaban, Umjetnost i djela graditelja orgulja Petra Nakića u Dalmaciji i Istri, Arti musices br.4., Muzikološki zavod Zagreb, 1973., str. 5-45
[11] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 130.
[12] Antonio Zaninović . Još nešto o orguljarima i orguljama u Bolu – SC 4, Zg 1923, p. 108
[13] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[14] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[15] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 130.
[16] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 68.
[17] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 369
[18] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[19] Nikola Radić msgr, Orguulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[20] Podaci od Emina Armana
[21] Podaci od Emina Armana
[22] Miljenko Grgić, Glazbena kultura u splitskoj katedrali 1750.- 1940., Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 1997., str. 183
[23] Podaci od Emina Armana
[24] Miljenko Grgić, Glazbena kultura…, str. 184
[25] Podatak od Emina Armana
[26] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 132
[27] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 132
[28] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 132
[29] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 132
[30] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 132
[31] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 110
[32] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 132
[33] Renato Lunelli, Contributi…, pag. 194-213
[34] Ivo Stjepčević, Katedrala Sv. Tripuna u Kotoru, Split, 1938.
[35] Miljenko Grgić, Glazbena kultura… . str. 164-165
[36] Miljenko Grgić, Novi podaci o orguljama…, str. 109,110
[37] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti Dalmacije, Mogućnosti br.6-7, Split 1974., str. 722
[38] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 722
[39] Renato Lunelli, Contributi…, pag. 194-213.
[40] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 132
[41] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[42] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 133
[43] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 721
[44] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 133
[45] Ladislav Šaban, Doprinos trojice Moscatella orguljarstvu Dalmacije, Radovi Centra JAZU u Zadru, br. 21.,Zadar 1974., str. 222
[46] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[47] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 133
[48] Loris Stella, Vincenco Colombi organaro a Venezia e la sua attivita, L’Organo, Rivista di cultura organaria e organistica, Pàtron editore, Bologna 2007, pag. 37-89
[49] Castone Vio, Documenti di storia organaria veneziana, L’Organo XVII Pàtron Editore, Bologna 1979, pag. 200-206
[50] Božidar Grga, Tragom ostataka prvih imotskih orgulja, Bašćinski glasi VII, Omiš 1998., str. 148
[51] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[52] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 728-730
[53] L. Šaban, Umjetnost i djela…, str. 36.
[54] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 134
[55] Renato Lunelli, Contributi…, pag. 194-213
[56] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 10
[57] K. Stošić, Muzički život u šibenskoj prošlosti, poglavlje 4: Orgulje, Rukopis br. IV, 11., u šibenskom muzeju
[58] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, pag. 713, 714
[59] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 134.
[60] Jagoda Meder, Orgulje u Hrvatskoj, Globus,, Zagreb 1992
– [61] Miljenko Grgić, Glazbena kultura… . str. 38
[62] L. Šaban, Umjetnost i djela…, str 15
[63] G. Radole, L’arte organaria…., str. 13
[64] G. Radole, L’arte organaria…., str. 135
[65] Ladislav Šaban, Doprinos trojice Moscatella orguljarstvu Dalmacije, Radovi Centra JAZU u Zadru, br. 21.,Zadar 1974., str. 238
[66] L. Šaban, Doprinos trojice …, str. 224
[67] Ladislav Šaban, Umjetnost i djela…, str. 5-45
[68] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 722
[69] Miljenko Grgić, Novi podaci o orguljama…, str. 153
[70] Miljenko Grgić, Novi podaci o orguljama…, str. 169
[71] Ladislav Šaban, Umjetnost i djela…, str. 15
[72] Miljenko Grgić, Novi podaci o orguljama…, str. 144
[73] Miljenko Grgić, Novi podaci o orguljama…, str. 153
[74] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 722
[75] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 12, 141
[76] G. Radole, L’arte organaria….,, pag. 141,
[77] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 721
[78] G. Radole, L’arte organaria….,, pag. 141,
[79] G. Radole, L’arte organaria….,, pag. 141,
[80] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 727
[81] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 727
[82] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 396
[83] Renato Lunelli, Contributi…, pag. 194-213.
[84] Podaci od Emina Armana
[85] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 78
[86] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 73, 74
[87] G. Radole, L’arte organaria…., str. 136.
[88] Podaci od Emina Armana
[89] Podaci od Emina Armana
[90] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 78
[91] Miljenko Grgić, Glazbena kultura…, str. 184
[92] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja tragom Ladislava Šabana, Jakša Zlatar, Zagreb 2006. str.90-110
[93] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[94] Miljenko Grgić, Glazbena kultura…, str. 108 i 109
[95] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 369
[96] Renato Lunelli, Contributi…, pag. 194-213.
[97] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, pag. 712
[98] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 111
[99] G. Radole, L’arte organaria…., str. 136
[100] G. Radole, L’arte organaria…., str.57
[101] G. Radole, L’arte organaria…., str.136
[102] G. Radole, L’arte organaria…., str. 113
[103] Podaci od Emina Armana
[104] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 115-247
[105] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 248
[106] Miljenko Grgić, Glazbena kultura…, str. 109
[107] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 248, 249
[108] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 369-371
[109] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 260
[110] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 260, 261
[111] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[112] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 263.
[113] Ladislav Šaban, Graditelj orgulja Petar Nakić i Šibenik, Kulturna baština u samostanu Sv. Frane u Šibeniku, Institut JAZU, Zadar 1968., str 147
[114] Ladislav Šaban, Umjetnost i djela…, str. 14
[115] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[116] Miljenko Grgić, Glazbena kultura…, str. 109
[117] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 727
[118] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 727
[119] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str.
[120] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[121] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 103
[122] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 116
[123] G. Radole, L’arte organaria…., pag. 138
[124] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji, CD, 2000.
[125] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 373
[126] Bernardin, fra Sokol, Spomen-orgulje u crkvi Male Braće u Dubrovniku, Sveta Cecilija br. 1, Zagreb 1936., str.14-16
[127] Miljenko Grgić, Glazbena kultura…, str. 155 i 156
[128] Podaci od Emina Armana
[129] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 266, 267
[130] K. Stošić, Sv. Križ u Šibenskom Docu, Vlastita naklada, Šibenik, 1933., Tiskara «Kačić», str. 13
[131] Kad je Nova crkva BDM nabavila nove orgulje od radionice Braća Giacobbi is Bassana, Lupinijeve orgulje je preuzela crkva Sv. Nikole. 1998. Godine su prenesene u crkvu Sv. Duha gdje su restaurirane i postavljene na pjevalište.
[132] Gastone Vio, Documenti di storia organaria veneziana, L’Organo, XIV, Casa editrice Pàtron, Bologna 1976, p. 41
[133] Gastone Vio, Documenti di storia organaria veneziana, L’Organo XVII, Casa editrice Pàtron, Bologna 1979, p.185
[134] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 721
[135] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 712
[136] Emin Armano,Orgulje hrvatskih graditelja…, str. 268-282
[137] Božidar Grga, opaska: Metodologija bi morala biti korigirana, očito je da je zadnji opus obilježen brojem 25. Dalje, pregradnja Callido/Moscatellijevih orgulja u Trogiru možda bi se mogla tretirati kao gradnja novog instrumenta jer je sve novo dijela osim svirala.
[138] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 719
[139] Podaci od Emina Armana
[140] Renato Lunelli, Contributi…, pag. 194-213.
[141] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 120
[142] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 726
[143] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 726
[144] Cvito Fisković, Iz glazbene prošlosti…, str. 726
[145] Krsto Stošić, Samostan i crkva Franjevaca konventualaca, Šibenik, 1930, 1939, 1941., str. 19, Rukopis br. 51 u Županijskom muzeju Šibenik.
[146] Nikola Radić msgr, Orgulje u krčkoj biskupiji CD 2000.
[147] L. Šaban, Doprinos trojice…, str. 219.
[148] G. Radole: Recensione, Ladislav Šaban, Doprinosi trojice Moscatella orguljarstvu Dalmacije,L’Organo, anno XIII, Pátron Editore, Bologna 1975, pag. 158.-160.
[149] L. Šaban, Doprinos trojice…, str. 221.-227.
[150] Božidar Grga, opaska: Teško je povjerovati da je Domenico od 1786. g. (kad je označio orgulje kod Franjevaca u Hvaru kao op. 17) do konca života (između 1786. i 1788. g.) mogao sagraditi preko 20 orgulja.
[151] G. Radole: Recensione, Ladislav…, pag. 160.
Comments are closed.